U emisiji Dan uživo predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović govorio je o aktuelnim političkim odnosima, predstojećim izborima, rasporedu snaga na političkoj sceni, mogućim koalicijama, evropskom putu Bosne i Hercegovine… Posebno se osvrnuo na podršku Denisu Bećiroviću od strane 12 političkih stranaka, kandidaturu Semira Efendića, kao i na stanje unutar hrvatskog i srpskog političkog bloka.

Komentarišući činjenicu da Denisa Bećirovića podržava 12 stranaka, te podsjećajući na ranije izbore kada je Bećirović imao podršku 11 stranaka, Izetbegović je kazao da su tada političke okolnosti bile bitno drugačije.

“Tadašnjih 11 stranaka dobilo je oko 360 hiljada glasova. Tada je Trojka bila popularna i sama Trojka je bila jača od SDA. Danas je situacija drugačija. SDA je bitno jača od Trojke i jednako je podržana u narodu kao i ova takozvana dvanaestorica. To temeljim na rezultatima izbora 2024. godine. SDA je otišla na skoro 280 hiljada glasova, dok je ova grupacija pala na oko 300 hiljada. Trend je jasan – Trojka pada, nije uspjela u ovom mandatu. Njihova popularnost opada, dok popularnost SDA raste”, rekao je Izetbegović.
“Ponuda za ljude u SDA”

Dodao je kako mu nije jasno zašto su pojedine stranke krenule u kampanju čak osam mjeseci prije oktobarskih izbora, ističući da je izborna kampanja, prema odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta, formalno ograničena na mjesec dana.

“Nama se ne žuri. Dobro ćemo razmisliti. Moja ponuda je da ljudi u SDA urade ono što je najbolje za stranku, ne za mene lično. Bio sam u tri izborne kampanje i nije mi naročito stalo da idem i u četvrtu, jer su kampanje vrlo naporne. Prva je bila prije 16 godina i bila je uspješna. Ne izbjegavam kampanju, kako god stranka odluči, ja ću to uraditi sa svim naporima i rizicima koje to nosi. Svaki kandidat SDA ima šanse da nadjača Trojku i cijeli klaster koji ide uz nju”, naglasio je.
Govoreći o potencijalnim kandidatima, izdvojio je Edina Ramića, navodeći da je riječ o karakternoj osobi, patrioti i ministru koji je u dva mandata pomagao ljudima gdje god je mogao, ali je dodao da šanse imaju i drugi kandidati iz SDA.

Na pitanje o kandidaturi Semira Efendića, Izetbegović je rekao da svako ima pravo donositi vlastite političke odluke, ali da smatra kako bi mudrije rješenje bilo zajedničko djelovanje.
“Smatram da bi bilo mudrije da su prihvatili moju ponudu da idemo zajedno. Dao sam vrlo konkretne prijedloge kada je riječ o Vijeću ministara BiH i Vladi. Nas je trebalo biti troje, njih dvanaest. Za ljubav treba dvoje, za koaliciju isto dvoje ili troje. Ne liči mi Efendić na političke trgovine i ne mislim da mi ne vjeruje. Vjerujem da je procijenio da ima dovoljno snage i da želi širiti stranku. Ona je jaka tamo gdje je on načelnik, ali ovo su drugi nivoi vlasti. U dejtonskom ustroju BiH vrlo je teško napraviti ozbiljne rezultate”, kazao je Izetbegović.
Naveo je da je ta stranka snažna prije svega u sredinama u kojima je Efendić načelnik, te da on, prema njegovom mišljenju, pokušava podići stranku na nivo kakav je imala u periodu kada ju je predvodio Haris Silajdžić.

“Koliko poznajem Efendića, on se ne predomišlja. Dosta je tvrd”, rekao je Izetbegović.
Dodao je kako smatra da u SDA ima boljih kandidata te da je upravljanje općinom jedno, a vođenje kompleksnih državnih procesa nešto sasvim drugo.
Komentarišući činjenicu da HDZ BiH još nije izašao sa imenom kandidata za člana Predsjedništva BiH, te izjave Dragana Čovića da se on lično neće kandidovati, Izetbegović je rekao da Čović već duže vrijeme daje povjerenje ženama u politici.

“Mora mu se priznati da daje šansu ženama. Ne znam je li to taktika, ali to je tako. Možda se i SDA u tom smislu ugleda na HDZ. Mi u SDA imamo mnogo jakih i sposobnih žena. Također, imamo oko hiljadu vrlo iskusnih političara sa decenijama iskustva, što nema nijedna druga stranka”, rekao je.
Govoreći o bloku pet stranaka okupljenih oko HDZ-a 1990 i njihovim potencijalnim kandidatima za Predsjedništvo BiH, Izetbegović je ocijenio da je politička scena nepredvidiva.
Kada vidite šta se dešava Miloradu Dodiku, koji kontroliše gotovo sve, i slučaj profesora Branka Blanuše, jasno je da se promjene mogu desiti. Smatram da je Blanuša porazio Sinišu Karana, ali su glasovi pokradeni. To je bilo glasanje protiv Dodika i režima. Ljudi su zasićeni politikom i zastojima. Svako može pasti. Ova grupacija jeste alternativa i može se desiti i da budu pometeni, ali i da nadjačaju HDZ BiH. Ništa me ne bi iznenadilo”, rekao je.

“Dodik je izgubio snagu”
Dodao je da se SDA nada odlasku Milorada Dodika, što bi, prema njegovim riječima, značilo promjenu politike SNSD-a.
“Dodik je izgubio snagu, Blanuša i SDS mu već pušu za vrat. Slično je i sa HDZ-om. Mi ćemo prihvatiti izborne rezultate, ali se nadamo novim politikama. Učinit ćemo sve da Dodik ode jer postoji presuda i on mora napustiti tu poziciju. Potrebni su nam transparentni izbori, a SDA je jedina stranka koja se sistemski bori za uvođenje novih tehnologija u izborni proces”, kazao je.
Osvrnuo se i na ulogu visokog predstavnika, navodeći da je SDA tražila od OHR-a da završi započeti projekat i, ako je potrebno, proširi pilot-projekte na cijelu zemlju.
Na pitanje o mogućoj koaliciji SDA i SDP-a na nivou Federacije BiH, Izetbegović je bio vrlo kritičan prema radu aktuelne vlasti.
“Ono što je u ovom mandatu urađeno bilo je loše. Politike Trojke bile su jako loše. To je najjača stranka (SDP BiH) u Federaciji poslije SDA, ali kadrovi i politike koje su vodili ne bih preporučio za bilo kakvu koaliciju. Prodali su se za nekoliko pozicija, vjerovali da će nešto promijeniti, a lagali su i sebe i nas da se Dodik promijenio. Sve se sada dešava onako kako sam i najavio”, rekao je Izetbegović.

Govoreći o pritiscima iz hrvatskog političkog korpusa u vezi s izbornim zakonom i idejom trećeg entiteta, predsjednik SDA Bakir Izetbegović ocijenio je da je riječ o pokušaju zastrašivanja javnosti, čiji je krajnji cilj da hrvatske političke stranke, iako čine 12 do 13 posto stanovništva BiH, dobiju trećinu vlasti. U razgovoru za N1 istakao je i važnost snažne američke podrške kroz projekat Južne plinske interkonekcije, upozorio na zastoj evropskog i NATO puta Bosne i Hercegovine te poručio da SDA nakon izbora želi preuzeti odgovornost i zaustaviti negativne ekonomske trendove.

Cilj je da hrvatski politički korpus, koji čini 12 do 13 posto stanovništva BiH, dobije trećinu vlasti. To je krajnji cilj, a sve ostalo su prijetnje. Iza saveza SNSD-a i HDZ-a krije se politika kojom se koristi agresivnost Dodika kako bi se nama ispostavljali računi”, istakao je Izetbegović.

O projektu Južne plinske interkonekcije Izetbegović je rekao da BiH treba snažnu američku investiciju, naglašavajući važnost američke podrške.

“Amerikanci su nam pomogli kada je bilo najteže, poslali su 60 hiljada vojnika da čuvaju mir. Treba ih imati uz sebe i dobro odmjeriti šta je u našem interesu. Mi želimo američku investiciju”, kazao je.

Dodao je kako ne vjeruje da će Dragan Čović i hrvatski premijer Andrej Plenković ići protiv američke strane te da se s tim pitanjem mora brzo i ozbiljno pregovarati.

Govoreći o evropskim zakonima i evropskom putu BiH, Izetbegović je izrazio skepticizam da će do marta doći do pomaka.

“Nakon tri godine iskustva vidimo da u ovoj zemlji sve stoji. NATO put se više i ne spominje. Broj zaposlenih i izvoz polako padaju. Ne vjerujem da će u narednih sedam mjeseci uraditi išta osim što će se međusobno svađati”, rekao je.

Zaključio je da SDA vjeruje kako će nakon izbora preuzeti odgovornost i pokrenuti procese, podsjećajući na period kada je, kako je naveo, Federacija BiH bilježila pozitivne ekonomske pokazatelje.

Dodao je da smatra kako će se priča o evropskim zakonima završiti tek pred same izbore, nakon čega, kako je naveo, SDA namjerava preuzeti odgovornost i napraviti konkretne pomake.

“Ima načina da se radi u ovoj zemlji. Obećao sam sto hiljada radnih mjesta, niko nije vjerovao da će se to desiti, pa se desilo. Treba da se vratimo na vlast i da vratimo te postavke. Mi smo preuzeli Nikšićevog ‘bolesnog pacijenta’ i sve je bilo ozdravilo. Svi su bili u plusu, a sada je sve u minusu”, rekao je.

Prema njegovim riječima, SDA je sposobna ponovo stabilizirati stanje, ali će za to biti potrebno određeno vrijeme.

“Mi to možemo uraditi. Mi znamo kako se radi. Trebat će nam godina dana da zaustavimo loše trendove. Ne vjerujem da će u narednih sedam mjeseci uraditi išta drugo, osim što će se međusobno svađati”, zaključio je Bakir Izetbegović.
(CH)

Povodom predstojećih ponovljenih izbora za predsjednika Republike Srpske (RS) oglasio se SDP koji poziva sve odgovorne strane da ubrzaju i osiguraju nabavku i primjenu savremenih izbornih tehnologija za opće izbore ove godine.
Navode da su izbori za predsjednika RS-a još jednom potvrdili da efikasnost zaštite demokratskih procedura garantuje samo cjelovit model zaštite integriteta izbornog procesa.

“Taj model mora uključivati biometrijsku kontrolu otiska prsta, te druge zaštitne metode glasanja i prebrojavanja glasačkih listića i izborne volje glasača”, kažu iz SDP-a.

Od Centralne izborne komisije BiH i Ureda za razmatranje žalbi BiH traže hitno provođenje zakonskih procedura na otklanjanju svih prepreka za nabavku skenera i drugih tehničkih pomagala nužnih za osiguranje istinitog evidentiranja demokratske volje glasača.

“Sasvim je jasno da postoje političke snage koje su navikle malverzacijama i falsifikovanjem volje glasača osiguravati političke pozicije te da takvim politikama ne odgovara puna transparentnost i kontrola. Već sada je jasno da ove političke snage čine sve u svojoj moći da spriječe uvođenje savremenih izbornih tehnologija, pa čak i otvoreno zagovaraju odustajanje od ovog procesa za nadolazeće Opće izbore. Istupi političara kojima se izražava skepsa u pogledu upotrebe savremenih tehnologija samo su dodatni alarm i potvrda da su takve tehnologije nužne kako bi se spriječila već uobičajena izborna krađa”, ističu iz SDP-a.

Na kraju navode kako pozivaju sve uključene strane, međunarodnu zajednicu te relevantne domaće institucije da zajedničkim djelovanjem osiguraju možda i prve istinski demokratske izbore u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu.
(klix.ba)

Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović (SNSD) je za Srnu rekla da nije glasala za zaključke o situaciji u BHRT-u koje je usvojila ova institucija, a koje je inicirao Denis Bećirović.
U obrazloženju, navela je da su zaključci “tendenciozni, jednostrani i kao takvi neprihvatljivi”.

“Očigledno je da Bećirović nije ni zatražio sjednicu sa ciljem rješavanja problema, već da bi kompletnu krivicu za stanje u BHRT-u pokušao svaliti na Republiku Srpsku i Radio-televiziju Republike Srpske”, istakla je Cvijanović.

Navela je i da BHRT i FTV navodno nije uplaćivao novac od marketinga RTRS-u te da se to nije našlo u ovim zaključcima.

“Nijednom rječju nije spomenuto to što u jednom dijelu FBiH naplata RTV takse uopšte ne funkcioniše, niti je ponuđeno bilo kakvo rješenje za taj problem. Neki očigledno misle da bi Republika Srpska i njeni građani u većem dijelu trebalo da finansiraju javne emitere, iako je to zajednička obaveza”, rekla je.

U reakciji je optužila BHRT da je “samostalno i mimo zakona odlučio da konzumira određena prava i zaključuje skupe ugovore za realizaciju određenih sportskih i kulturnih programskih sadržaja” te da je to dio uzroka za aktuelne probleme.

Isto tako, rekla je da je problem s BHRT-om “puno kompleksniji”.

“Potrebno ga je posmatrati integralno i rješavati odgovornim dijalogom nadležnih institucija na svim nivoima vlasti, a ne zloupotrebljavati ga u politikantske svrhe”, rekla je Željka Cvijanović.
(klix.ba)