AMERIČKI predsjednik Donald Trump izazvao je brojne reakcije na društvenim mrežama nakon što je, komentirajući rat u Iranu, sugerirao da je on odgovoran za ubojstvo osnivača al-Qaide Osame bin Ladena. Njegove izjave u izravnoj su suprotnosti s činjenicama jer je Bin Laden ubijen 2011. godine, za vrijeme mandata tadašnjeg predsjednika Baracka Obame.
Tijekom jučerašnjeg obraćanja novinarima o sukobu u Iranu, Trump je ponovno ponovio odavno opovrgnutu laž da je još u knjizi iz 2000. napisao kako vlasti trebaju ubiti Osamu bin Ladena. Nakon što je točno rekao da su američke snage 2020., po njegovoj zapovijedi, ubile iranskog zapovjednika Qasema Soleimanija, Trump je dodao: “Napravio sam još jednu stvar, ali to nije popraćeno: Osama bin Laden.
Netočna tvrdnja
Ako pročitate moju knjigu, rekao sam: ‘Morate ga ukloniti’ godinu dana prije rušenja Svjetskog trgovačkog centra. Volio bih da pročitate tu knjigu.” U stvarnosti, ta knjiga ne sadrži nikakav savjet o tome kako se obračunati s bin Ladenom, a kamoli poziv da ga se ukloni. Spominje ga samo jednom, usputno
Osama bin Laden, osnivač terorističke organizacije al-Qaida, ubijen je u svibnju 2011. godine tijekom vojne operacije američkih snaga u Pakistanu. Tu je operaciju odobrio i nadzirao Barack Obama, 44. američki predsjednik, koji je bio na dužnosti od 2009. do 2017. godine. Donald Trump preuzeo je predsjedničku dužnost 2017., gotovo šest godina nakon Bin Ladenove smrti.
(index.hr)
SVE VEĆI broj američkih zastupnika poziva članove administracije predsjednika Donalda Trumpa da ga smijene s dužnosti aktiviranjem 25. amandmana američkog Ustava, koji omogućuje prijenos vlasti ako predsjednik nije u stanju obavljati svoju funkciju. Povod za ove pozive su Trumpove eskalacije i prijetnje Iranu, uključujući i najave napada na civilnu infrastrukturu.
Zastupnica iz Arizone Yassamin Ansari posljednja je u nizu koja je zatražila primjenu 25. amandmana protiv Trumpa. “Trump eskalira razoran i nezakonit rat, prijeti masovnim ratnim zločinima i cilja civilnu infrastrukturu u Iranu. Samo u posljednjih 48 sati retorika je prešla svaku mjeru”, napisala je Ansari na društvenoj mreži X.
Prethodno je i zastupnica Ilhan Omar iz Minnesote reagirala na Trumpovu prijetnju iranskoj civilnoj infrastrukturi. “Ovo je nedopustivo. Pozovite se na 25. amandman. Opozovite ga. Smijenite ga. Ovog neuravnoteženog luđaka mora se ukloniti s dužnosti”, poručila je.
“Apsolutno neuravnoteženo”
Njima se pridružila i zastupnica Melanie Stansbury iz Novog Meksika, koja je izjavila: “Vrijeme je za 25. amandman. Kongres i kabinet moraju djelovati.” Oglasio se i bivši republikanski zastupnik Joe Walsh iz Illinoisa, koji je o Trumpu rekao: “On će zauvijek biti mrlja na ovoj zemlji. I na svijetu. Dvadeset peti amandman. Odmah.”
Demokratski senator Chris Murphy također je objavio na X-u: “Da sam u Trumpovom kabinetu, proveo bih Uskrs zovući ustavne pravnike u vezi s 25. amandmanom. Ovo je potpuno, apsolutno neuravnoteženo. Već je ubio tisuće ljudi. Ubit će ih još tisuće.”
(index.hr)
Jedan od vodećih trgovačkih lanaca u Bosni i Hercegovini, poduzeće FIS, i ovog proljeća za svoje kupce organizira tradicionalne Kućne sajmove.
Kupci su FIS-ove Kućne sajmove odavno prepoznali kao manifestaciju fantastične ponude asortimana za uređenje doma i vrta po znatno sniženim cijenama. To je prilika za povoljniju kupovinu koju vrijedi iskoristiti za proljetno osvježenje životnog prostora.
U danima sajma, FIS osigurava popust od 20% na kompletan asortiman ručnog i električnog alata, autokozmetike, unutarnje i vanjske rasvjete, opreme za kupaonicu, kupaonskog namještaja, boja i lakova, laminata, tepiha, itisona, linoleuma, opreme za centralno grijanje, građevinskog materijala, poluproizvoda od punog drveta, okova za stolare, vrtnog programa i cvijeća.
Tokom sajma bit će upriličene i različite prezentacije te predstavljeni noviteti na tržištu i u FIS-ovom asortimanu.
Ovog vikenda, 10. i 11. aprila, sajmovi će se održati u FIS centrima u Bihaću, Sanskom Mostu i Gračanici.
Ukoliko uređujete kuću ili vrt, planirate gradnju ili renoviranje, FIS-ov proljetni sajam idealna je prilika da na jednom mjestu, po sniženim cijenama, pronađete bogatu i kvalitetnu ponudu svega što vam je potrebno.
„Posjetite nas na sajmovima u Bihaću,Sanskom Mostu i Gračanici u petak i subotu, te iskoristite priliku da obnovite svoj dom po odličnim cijenama“, poručuju iz FIS-a.
Martin Brod, malo naselje smješteno na ušću rijeke Unac u Unu, danas je poznato po jedinstvenim prirodnim ljepotama Nacionalnog parka Una, slapovima i kulturno-historijskim znamenitostima. Ipak, manje je poznato da ovo mjesto nosi i vidljive tragove ratnih razaranja iz 1990-ih godina – među kojima se posebno izdvaja srušeni most preko rijeke Une.
Most u Martin Brodu nekada je predstavljao važnu saobraćajnu vezu za lokalno stanovništvo i komunikaciju između naselja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine i susjedne Hrvatske. Njegov značaj bio je prije svega lokalni, ali je u ratnim okolnostima dobio i stratešku dimenziju, zbog čega je postao jedna od infrastrukturnih tačaka pogođenih ratnim djelovanjima.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine veliki broj mostova bio je meta napada ili je namjerno rušen kako bi se spriječilo kretanje vojnih jedinica i logistike. Takva sudbina zadesila je i most u Martin Brodu, koji je miniran i teško oštećen, a njegova konstrukcija nikada nije u potpunosti obnovljena u izvornom obliku.
Ostaci mosta i danas su vidljivi na pojedinim fotografijama i terenu, podsjećajući na period kada je infrastruktura širom zemlje bila sistematski uništavana. Srušeni most predstavlja simbol prekida veza – ne samo saobraćajnih, nego i društvenih i ekonomskih tokova koji su obilježavali život ovog kraja prije rata.
Danas Martin Brod ponovo privlači posjetioce prvenstveno zahvaljujući prirodnim ljepotama i turističkom potencijalu Nacionalnog parka Una, ali ruševine mosta ostaju trajni podsjetnik na potrebu očuvanja mira i obnove zajednica koje su pretrpjele ratna razaranja.
Posebno je važno naglasiti da se most nalazio na regionalnom cestovnom pravcu, koji povezuje Martin Brod sa Kulen Vakufom i Bihaćem, te ima značaj za lokalno stanovništvo, ali i za razvoj turizma u Nacionalnom parku Una.
Uprkos toj činjenici, gotovo tri decenije nakon završetka rata, vlasti na svim nivoima nisu posvetile značajniju pažnju njegovoj obnovi. Dodatno, iako je Sekretarijat za raseljena lica i migracije Republike Srpske finansirao određene projekte na području Martin Broda, sredstva nisu usmjerena i na obnovu ovog mosta, koji i danas predstavlja simbol prekinute povezanosti i nedovoljno iskorištenog razvojnog potencijala ovog kraja.
Priča o mostu u Martin Brodu tako nije samo priča o jednom srušenom objektu, već i podsjetnik na potrebu ravnomjernijeg infrastrukturnog razvoja, bolje međuinstitucionalne saradnje i konkretnijih ulaganja u područja koja imaju potencijal za razvoj turizma, privrede i povratka stanovništva.
U ponedjeljak je Trump rekao da se ‘cijela zemlja može uništiti u jednoj noći, a ta noć bi mogla biti sutra navečer’.
Iran i Izrael razmjenjivali su napade u utorak, a Teheran je odbio ponovno otvoriti Hormuški tjesnac i prihvatiti sporazum o prekidu vatre uoči roka koji je postavio američki predsjednik Donald Trump da pristane na njegove zahtjeve ili će biti “uništen”, piše agencija Reuters.
Iran je odbacio američki prijedlog kojemu je posredovao Pakistan za trenutni prekid vatre i ukidanje njegove učinkovite blokade tjesnaca, nakon čega bi uslijedili pregovori o širem mirovnom rješenju u roku od 15 do 20 dana, prema izvoru upoznatom s planom.
Iranski odgovor sastojao se od 10 točaka, uključujući prekid sukoba u regiji, protokol za siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac, ukidanje sankcija i obnovu, izvijestila je službena novinska agencija IRNA. U ponedjeljak je Trump rekao da se “cijela zemlja može uništiti u jednoj noći, a ta noć bi mogla biti sutra navečer”. Zaprijetio je uništiti iranske elektrane i infrastrukturu ako Teheran odbije pristati prije roka. Bez dogovora, Trump je rekao da će “svaki most u Iranu biti sravnjen” do ponoći po istočnom vremenu (4 sata GMT) u srijedu i da će “svaka elektrana u Iranu bit će uništena, gorjet će, eksplodirati i nikada se više neće koristiti”.
Borbe se nastavljaju
Rano u utorak, izraelska vojska izjavila je da je završila val zračnih napada usmjerenih na infrastrukturu iranske vlade u Teheranu i drugim područjima. Koristila je sustave protuzračne obrane kako bi presrela projektile lansirane iz Irana.
Saudijska Arabija presrela je balističke projektile prema svojoj istočnoj regiji, a ostaci su pali u blizini energetskih postrojenja, priopćilo je ministarstvo obrane bez preciziranja tko je lansirao projektile. Saudijska Arabija je napadnuta stotinama iranskih projektila i dronova otkako su SAD i Izrael počeli rat protiv Irana 28. veljače, od kojih je većina presretnuta, rekle su vlasti. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein u utorak su istodobno izdali upozorenja za javnu sigurnost.
Trump je odbacio pitanja o tome bi li uništavanje iranskih elektrana predstavljalo ratne zločine, rekavši da “uopće nije” zabrinut zbog te mogućnosti.
“Nadam se da to neću morati učiniti”, rekao je.
Iranski izaslanik u Ujedinjenim narodima u ponedjeljak je rekao da je Trumpova prijetnja napadom “izravno poticanje na terorizam i pružanje jasnih dokaza o namjeri počinjenja ratnih zločina prema međunarodnom pravu”.
Iranski zamjenik ministra sporta Alireza Rahimi pozvao je u utorak umjetnike i sportaše da formiraju ljudske lance u elektranama diljem zemlje, a iransko vrhovno vojno zapovjedništvo reklo je da Trump “u zabludi”.
Sinagoga u središtu iranskoga glavnog grada teško je oštećena američko-izraelskim projektilom u utorak, prema poluslužbenoj novinskoj agenciji Mehr.
Ključni pritisak
Cijene nafte u utorak su se kretale oko 110 dolara po barelu dok se približava Trumpov rok i malo je vidljivih izgleda za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne globalne tranzitne točke za naftu koja je potaknula zabrinutost zbog inflacije diljem svijeta.
Iran je praktički zatvorio Hormuz, prolaz za oko petinu svjetske opskrbe naftom i prirodnim plinom, upotrijebivši ga kao snažan pregovarački adut kojeg se ne želi odreći.
Cijena sirove nafte porasla je za 0,4 posto na 110,19 dolara po barelu, dok se cijena američke nafte West Texas Intermediate povećala za 0,8 posto na 113,31 dolar. Trump je na rubu političke krize jer se Iran pokazao težim protivnikom nego što je predvidio na početku sukoba, za koji je rekao da je cilj spriječiti zemlju u izgradnji nuklearnog oružja i razvoju projektila za njegovu isporuku.
S 13 poginulih američkih vojnika od početka sukoba, našao se na još opasnijem terenu kada je u petak srušen američki borbeni zrakoplov F-15E, a jedan od dvojice pilota ostao je zaglavljen duboko na iranskom teritoriju.
Spasilačka misija američkih komandosa s ciljem izvlačenja časnika pomogla je u sprečavanju katastrofalne eskalacije političke krize za Trumpa.
Tisuće ljudi ubijeno je diljem Bliskog istoka u ratu, uključujući 3546 u Iranu, izjavila je američka skupina za ljudska prava HRANA, i gotovo 1500 u Libanonu gdje je Izrael ciljao miliciju Hezbolaha koju podržava Iran.
(rtl)
Visokopozicionirani iranski zvaničnik u intervjuu za libanski Al Mayadeen izjavio je kako postoje dva razloga zbog kojih Donald Trump pregovara s Iranom te da je svjestan da vojna operacija na iranskom tlu ne bi bila uspješna.
Izvor je naznačio da Trumpova administracija vrlo ozbiljno shvata prijetnje zatvaranjem Bab al-Mandaba, posebno nakon što su uočena operativna kretanja u tom pogledu.
Prijetnje zatvaranjem ovog moreuza uputili su jemenski Huti, a njegova blokada ugrozila bi gotovo cijelu svjetsku ekonomiju.
Također, iranski zvaničnik je naveo kako Trump i njegovi saradnici, uprkos svojim razmetljivim stavovima, shvataju obim svog strateškog neuspjeha u neuspjeloj operaciji u Isfahanu i znaju istinu o onome što je nazvano planom “lakog izlaska” za pilota F-15, posebno jer nisu pokazali nikakve snimke operacije.
Iranski zvaničnik je također potvrdio da Trump shvata da ne postoji mogućnost efektivnog napretka na terenu te da zna da ne postoji mogućnost uspješnog sukoba s Iranom na moru i da je svjestan da će cijene energije značajno porasti u narednim danima.
Prije nekoliko dana, iranske oružane snage uspjele su uništiti nekoliko neprijateljskih aviona južno od Isfahana, dok je američki predsjednik Donald Trump tvrdio da je američka vojska provela operacije potrage i spašavanja za drugim pilotom koji se nalazio u borbenom avionu koji se tamo srušio, napominjući da su desetine aviona učestvovale u akciji spašavanja.
klix.ba
Najstariji sin predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, Donald Trump Jr., danas stiže u Banju Luku, a njegov dolazak se može gledati iz više uglova.
Prije svega, radi konteksta, njegov dolazak je primarno rezultat ličnih veza između dužnosnika SNSD-a i osoba bliskih porodici Trump.
Tačnije, radi se o vezi između Igora Dodika, sina predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, i Matana Adelsona, izraelsko-američkog poduzetnika i sina Miriam Adelson, koja je ogromnim donacijama finansirala kampanju aktuelnog predsjednika SAD-a. Adelson i Dodik su, naime, zajedno studirali u Milanu.
Nastavak Dodikovih PR pohoda iz Washingtona
Što se tiče same posjete Trumpa Jr., ona je najavljena kao potencijal za investicije. Naravno, to će sigurno biti jedna od tema, ali ona zasigurno neće biti glavna, barem za one koji smatraju da će politički profitirati.
Ova posjeta se mora gledati u širem kontekstu politike SNSD-a, primarno predsjednika stranke Milorada Dodika. Kao što je posjeta Washingtonu za cilj imala PR, tako se može posmatrati i dolazak najstarijeg sina američkog predsjednika.
Trump Jr. i firme koje predstavlja, skupljene u grupaciju The Trump Organization, možda će i nešto novca investirati u Bosnu i Hercegovinu, odnosno u entitet Republika Srpska, ali to će za Dodika i vladajuću strukturu u RS-u biti samo bonus.
Primarna namjena njegove posjete bit će njegove fotografije na ulicama Banja Luke, kao i poziranja zvaničnika SNSD-a, s Dodikom u prvom redu, jer će to donijeti najveći politički profit.
Ove fotografije će biti centar kampanje SNSD-a na narednim izborima, zakazanim za oktobar ove godine, uz poruku da su nekada nepoželjni partneri sada prva linija komunikacije s američkom administacijom.
Činjenice, naravno, u velikoj mjeri govore drugačije, ali je politički diskurs u BiH takav da je narativ ispred istine.
Jednostavnije rečeno, fotografije su snažnije od pojašnjenja, a kontekst jednostavno više nije bitan, jer se on ne može adekvatno predstaviti u javnosti, a pogotovo ne snažnije od poruke koju će imati poziranje Milorada Dodikom s Donaldom Trumpom Jr.
Javni komentari nose ogroman rizik
Što se tiče stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH, a koje sebe nazivaju probosanskim, one ovu posjetu trebaju shvatiti i percipirati kao nadogradnju ranije PR posjete Dodika i Željke Cvijanović Washingtonu.
Dolazak osobe koja je toliko bliska predsjedniku SAD-a je, naravno, stvar koja se treba shvatiti ozbiljno, ali javni komentari nose rizik da pošalju pogrešnu poruku.
Drugim riječima, komentari koji nipodaštavaju, ali i oni koji preuveličavaju njegovu posjetu, mogu dati dodatnu priliku za političke poene SNSD-u, čija kampanja se svakako u velikoj mjeri vodi na navodnim sukobima s “političkim Sarajevom”.
Pri tome, bilo kakav javni i negativni komentar o Trumpu Jr. bi vrlo lako mogao doći do Bijele kuće, gdje sjedi i donosi odluke osoba koja je posebno osjetljiva na to.
Šta će biti rezultat posjete Trumpa Jr.?
Ako govorimo o konkretnim rezultatima posjete najstarijeg Trumpovog sina, to je suštinski nemoguće prognozirati i u velikoj mjeri zavisi od ishoda njegovih sastanaka u Banjoj Luci.
Međutim, istinska svrha bit će ispunjena kada osvane prva fotografija Trumpa Jr. i Milorada Dodika. Time će PR kampanja Dodika i SNSD-a doživjeti svoj svojevrsni vrhunac.
Šuhret Fazlić, bivši gradonačelnik Bihaća i osnivač Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (PoMAK), potvrdio je da je blizu odluke da bude kandidat ove političke opcije za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Istakao je da konačna odluka još nije donesena, ali da su razgovori pri kraju te da se uskoro očekuje i zvanična potvrda.
Podsjetimo, Fazlić je prije nekoliko mjeseci odbio funkciju premijera Unsko-sanskog kantona, o čemu se nije detaljnije oglašavao.
Ukoliko dođe do kandidature, Unsko-sanski kanton bi, nakon dužeg perioda bez takvih političkih ambicija, mogao dobiti svog predstavnika u utrci za Predsjedništvo BiH, prenosi BHRT.
Do sada su kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda potvrdili Semir Efendić (SBiH) i Denis Bećirović (SDP), dok je tu mogućnost najavio i Ramo Isak (Snaga naroda).
(N1)
Ruska obavještajna služba dostavila je Iranu detaljan spisak od 55 ključnih meta izraelske energetske infrastrukture, pokazuju podaci do kojih je došao The Jerusalem Post pozivajući se na izvore bliske ukrajinskoj obavještajnoj zajednici.
Ovaj izvještaj, koji ukazuje na sve dublju vojnu i obavještajnu saradnju između Moskve i Teherana, sugeriše da proslijeđene informacije omogućavaju Iranu da pokrene precizne raketne napade na izraelsku energetsku mrežu.
Prema saznanjima, mete su podijeljene u tri kategorije na osnovu njihove strateške važnosti.
Nivo 1: Ključna proizvodna postrojenja. Riječ je o lokacijama čije bi uništenje paralisalo nacionalni energetski sistem. Izvještaj posebno navodi elektranu Orot Rabin kao primarnu metu.
Nivo 2: Glavna urbana i industrijska energetska čvorišta. Ovi objekti se nalaze uglavnom u centralnom Izraelu i opslužuju velike naseljene centre.
Nivo 3: Lokalna infrastruktura. Ove mete uključuju regionalne trafostanice koje podržavaju industrijske zone, kao i manje elektrane.
Izrael kao “energetsko ostrvo”
Ruska procjena o ranjivosti Izraela zasniva se na činjenici da se, “za razliku od mnogih evropskih nacija, izraelska elektroenergetska mreža odlikuje visokim stepenom izolacije”.
Budući da je Izrael svojevrstno “energetsko ostrvo” koje ne uvozi struju iz susjednih zemalja, ruski obavještajci su navodno prenijeli Iranu da bi oštećenje samo nekoliko centralnih komponenti moglo izazvati potpuni i dugotrajni energetski kolaps. To bi dovelo do masovnih nestanaka struje i tehničkih kvarova koji se ne bi mogli lako sanirati.
Upozorenje Zelenskog o savezu Moskve i Teherana Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sve glasnije upozorava na savez Rusije i Irana, ističući da se “znanje” koje je Rusija stekla na ratištima u Ukrajini sada izvozi na Bliski istok.
“Rusi su im pomogli, baš kao što su Iranci pomogli Rusiji na početku rata isporukom dronova Shahed”, rekao je Zelenski u nedavnom intervjuu. “Stekli su veliko znanje na bojnom polju i to utječe, te će tek utjecati na druge regije.”
Zelenski tvrdi da je Rusija počela snabdijevati Iran dronovima sličnim Shahedu koji su proizvedeni na ruskoj teritoriji. Naglasio je da su “ruske komponente” pronađene u oborenom dronu u jednoj bliskoistočnoj zemlji, iako iz sigurnosnih razloga nije želio otkriti tačnu lokaciju.
S druge strane, ukrajinski zvaničnici smatraju da je motiv iza ovog transfera obavještajnih podataka dvostruk: osnažiti svog glavnog saveznika u regiji, te stvoriti novu krizu na Bliskom istoku koja bi skrenula međunarodnu pažnju i resurse sa rata u Ukrajini.
Oglasio se i ruski ambasador
Ruski ambasador Anatolij Viktorov odgovorio je na ove optužbe, naglašavajući dugogodišnje odnose dvije zemlje.
“Rusija i Izrael su odavno uspostavili kontakte za raspravu o pitanjima nacionalne sigurnosti. Ovi kontakti se intenzivno održavaju između nadležnih ruskih i izraelskih agencija, a o najhitnijim pitanjima razgovaralo se na najvišem nivou”, poručio je Viktorov.
On je oštro negirao navode iz izvještaja.
“Predstavnici ruskog političkog rukovodstva su u više navrata odbacili optužbe da naša zemlja navodno pruža obavještajne podatke Iranu”, zaključio je.
(klix.ba)
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je u ponedjeljak izjavio da Izrael podstiče regionalne tenzije i podriva napore za okončanje sukoba, naglašavajući da prioritet Turske ostaje zaštita zemlje od nestabilnosti i jačanje njene ekonomije.
Govoreći na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade u glavnom gradu Ankari, predsjednik je rekao da Izrael svojim djelovanjem u Gazi, Libanu i Siriji učvršćuje svoju ulogu kao izvor nestabilnosti u regionu, kritikujući izraelsku vladu zbog namjernog opstruiranja inicijativa koje imaju za cilj okončanje tekućih sukoba.
“Održavanjem džamije Al-Aqsa zatvorenom, uvođenjem smrtne kazne za palestinske zatvorenike i izvođenjem napada u Libanu i Siriji, Izrael potvrđuje i učvršćuje činjenicu da je zemlja koja hrani napetost”, rekao je Recep Tayyip Erdogan, dodajući da izraelska vlada i dalje podriva sve napore usmjerene na okončanje rata.
Erdogan je rekao da je Turska djelovala odgovorno od početka sukoba koji pogađa Iran i Zaljev, upozoravajući da rat prijeti da se proširi širom regiona kako ulazi u svoj 38. dan.
“Ako postoji i najmanja šansa da se ušutkaju oružja i otvori prostor za pregovore, mi iskreno nastojimo da je iskoristimo”, rekao je Erdoğan, opisujući sukob kao “nezakonit, besmislen i nelegitiman” i pozivajući na njegovo hitno okončanje.
Upozorio je da “kako rat odmiče, vatra bi mogla da se proširi i na druge zemlje”, dodajući da oni koji produžavaju sukob radi političkog opstanka treba da zapamte da “jednog dana, plima se okreće”.
Praveći oštru historijsku paralelu između izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i nacističkog lidera Adolf Hitler, Erdogan je rekao: “Oni koji danas slijede Hitlerov put djeluju ne samo protiv čovječanstva, već i protiv svog naroda”, pozivajući međunarodnu zajednicu da “zaustavi ovaj kurs” i naglašavajući da će Turska “nastaviti da podiže svoj glas za mir”.
(klix.ba)
