PENTAGON proširuje popis iranskih energetskih postrojenja koja bi se mogla naći na meti napada, uključujući i ona koja gorivom i energijom opskrbljuju i civile i vojsku, što je mogući zaobilazni put ako administracija bude optužena za ratne zločine zbog uništavanja osnovne infrastrukture.

Predsjednik Donald Trump nalazi se pod sve većim pritiskom jer SAD-u ponestaje strateških vojnih ciljeva, a Iran blokira Hormuški tjesnac. Suočen s nepopularnom opcijom slanja kopnenih trupa ili rizikom od optužbi za ratne zločine zbog napada na civilne ciljeve, Trumpu se nudi nova strategija gađanja postrojenja dvojne namjene, piše Politico.

Trumpov ultimatumump je u ponedjeljak zaprijetio situacijom “u kojoj do sutra navečer u ponoć neće biti nijednog mosta u Iranu, u kojoj će svaka elektrana biti uništena, gorjeti, raznesena i više nikad neće raditi”.

Predsjednik je postavio ultimatum Irancima da do utorka navečer u 20 sati po istočnoameričkom vremenu postignu dogovor sa SAD-om, inače će pokrenuti napade na infrastrukturu. Prema podacima američkog Središnjeg zapovjedništva, samo su Sjedinjene Države dosad pogodile više od 13.000 ciljeva u Iranu.

Pentagon je pitanja o tome proslijedio Bijeloj kući. “Posao Pentagona je da bude spreman i vrhovnom zapovjedniku pruži što više opcija”, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

“To ne znači da je predsjednik donio odluku. Iranski režim ima rok do sutra u 20 sati da postigne dogovor sa Sjedinjenim Državama. Ako to ne učine, predsjednik će ih bombardirati natrag u kameno doba, baš kao što je i obećao.”

Međutim, unutar Pentagona vodi se rasprava je li takvo opravdanje valjano, tvrdi treći dužnosnik koji je, kao i ostali, želio ostati anoniman kako bi mogao govoriti o internim razmatranjima. Napetosti se vrte oko pitanja gdje povući crtu između vojnih i civilnih ciljeva, poput postrojenja za desalinizaciju vode, koja bi se mogla smatrati metom jer i vojne snage trebaju pitku vodu.

Američko-izraelska kampanja bombardiranja dosad je uglavnom pošteđivala opskrbu zemlje električnom energijom i gorivom. No, kako u Bijeloj kući raste frustracija zbog iranskog odbijanja da popusti pred, barem javno, prilično nejasnim američkim zahtjevima, popis ciljeva se proširio.

Sam Trump je tijekom konferencije za novinare o ratu u Iranu u ponedjeljak rekao kako bi iranski narod pozdravio napade na energetsku infrastrukturu. Oni “bi bili voljni to pretrpjeti kako bi imali slobodu”, rekao je. “Žele da nastavimo s bombardiranjem.”

Ranije istog dana, na uskršnjem događaju u Bijeloj kući, Trump je izjavio da se “ne brine” zbog bombardiranja civilnih elektrana te da Iran čini ratne zločine. “Znate li što je ratni zločin? Posjedovanje nuklearnog oružja”, rekao je Trump. “Dopustiti bolesnoj zemlji, s poremećenim vodstvom, da ima nuklearno oružje – e to je ratni zločin.”

Pravni okvir
Ženevska konvencija, koja utvrđuje međunarodno humanitarno pravo, dopušta odstupanja kada napadnute lokacije koriste i vojska i civili. “Prije odobrenja, ciljevi moraju proći operativno-pravnu provjeru”, rekao je Sean Timmons, bivši glavni vojni pravni savjetnik.

“Neka civilna infrastruktura, ako je vojska također koristi, prema ratnom pravu može biti legitiman cilj. Zabrinutost da bi se u tome moglo pretjerati je opravdana… ali postoje mehanizmi kontrole.” Ipak, ministar obrane Pete Hegseth prošle je godine ukinuo urede u Pentagonu koji pomažu u vojnom ciljanju i sprječavanju civilne štete, što bi moglo značiti manje nadzora nad takvim pitanjima.

Hegseth je smanjio broj osoblja koje se bavi tim pitanjem s 200 na manje od 40. Otpušteno osoblje pomagalo je vojnim zapovjednicima u odabiru ciljeva koji bi poštedjeli civilne živote i istraživalo napade nakon što su se dogodili kako bi se civili bolje zaštitili u budućnosti.

Neselektivno bombardiranje
Hegseth je prošlog mjeseca najavio da će dodatno smanjiti i broj odvjetnika koji savjetuju zapovjednike o zakonitosti operacija. Već je u prvim danima administracije otpustio glavne odvjetnike vojske, mornarice i zrakoplovstva.

Timmons je također napomenuo da je Trump više puta pozivao iransko stanovništvo da pomogne u svrgavanju vođa režima. Napadi na ključne objekte za potporu civilima mogli bi djelovati suprotno tom cilju. “Ako je cilj doista umanjiti njihovu vojnu sposobnost… onda bi neselektivno bombardiranje samo produžilo patnju običnih ljudi”, rekao je.

Vijeće za američko-islamske odnose osudilo je u priopćenju Trumpove prijetnje napadima na infrastrukturne ciljeve, nazvavši ih “nepromišljenima, opasnima i pokazateljem načina razmišljanja koji odražava ravnodušnost prema ljudskom životu i prezir prema vjerskim uvjerenjima”.

(index.hr)

Iranska Revolucionarna garda saopćila je da je ubijen šef njihove obavještajne službe Majid Khademi, javili su iranski mediji.
U saopćenju Islamske revolucionarne garde navedeno je da je Khademi ubijen jutros, uz optužbe da iza napada stoje Izrael i Sjedinjene Američke Države.

Iz IDF-a su poručili da će “provjeriti” navode o njegovoj smrti.

Khademi je na toj funkciji naslijedio Mohammada Kazemija, koji je također ubijen u izraelskom napadu 15. juna 2025. godine tokom dvanaestodnevnog rata između Irana i Izraela.

Ranije ove godine, nakon smrtonosnih antivladinih protesta u januaru, Khademi je optužio američkog predsjednika Donalda Trumpa da potiče ono što su iranski zvaničnici opisali kao “insceniranu strategiju ubistava”, s ciljem povećanja broja žrtava i opravdanja strane vojne intervencije.

On je tada tvrdio da je više od deset stranih obavještajnih službi, uključujući izraelsku jedinicu za cyber ratovanje i obavještajne operacije 8200, učestvovalo u protestima koji su zahvatili Iran.
(klix.ba)

Iran i Sjedinjene Američke Države zaprimili su prijedlog za okončanje neprijateljstava koji bi mogao stupiti na snagu već danas i omogućiti ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, potvrdio je izvor upoznat s pregovorima.

Prema istim informacijama, okvirni plan izradio je Pakistan, a tokom noći razmijenjen je između Teherana i Washingtona. Riječ je o dvostepenom pristupu koji podrazumijeva hitno primirje, nakon čega bi uslijedio sveobuhvatni sporazum.

“Svi elementi moraju biti dogovoreni danas”, naveo je izvor, dodajući da bi početni dogovor bio formaliziran kao memorandum o razumijevanju i elektronski zaključen uz posredovanje Pakistana, koji trenutno predstavlja jedini komunikacijski kanal u pregovorima.

Portal Axios ranije je objavio da Sjedinjene Američke Države, Iran i regionalni posrednici razmatraju mogućnost 45-dnevnog primirja kao dio dvostepenog sporazuma koji bi mogao dovesti do trajnog okončanja rata.

Izvor navodi da je načelnik pakistanske vojske, Asim Munir, tokom cijele noći bio u kontaktu s američkim potpredsjednikom JD Vanceom, specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom te iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araqchijem.

Prema prijedlogu, primirje bi stupilo na snagu odmah, uz ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, dok bi u narednih 15 do 20 dana bio finaliziran širi sporazum. Plan, koji se neformalno naziva “Islamabadski sporazum”, uključivao bi regionalni okvir za upravljanje moreuzom, a završni pregovori trebali bi biti održani u Islamabadu.