Visoke cijene ranih trešanja na zagrebačkim pijacama izazvale su ogorčenost kupaca, koji tvrde da je riječ o pretjeranom poskupljenju.
Naime, za kilogram uvoznih, uglavnom španskih trešanja, na pojedinim štandovima treba izdvojiti i do 20 eura, što je za mnoge, kažu, potpuno nedostižno s hrvatskim platama.

„Cijene ne da su lude, to su totalno lude cijene. Nemoguće je da za pola kile jagoda traže pet eura, a kilogram trešanja 20 eura. Od čega je to, zlata?”, pita se Davor iz Zagreba, prenosi net.hr.

Sličnog je mišljenja i Ela, koja smatra da su takve cijene apsurdne za prosječnog kupca.

„Uz svaki takav štand odmah bih stavila nekoga iz poreske uprave, pa onoga ko je u stanju to kupiti pitala za porijeklo novca”, kaže.

Na pijacama su zasad uglavnom dostupne uvozne trešnje, dok će domaće, ističu prodavači i uzgajivači, u većim količinama stići tek krajem maja. Kupci smatraju da se cijene voća sve manje prilagođavaju životnom standardu građana.

„Cijene su dosta visoke, ne prilagođavaju se stanovništvu i kupcima. Trebalo bi to ipak biti malo jeftinije da ljudi mogu preživjeti, jer dosta teško žive”, kaže Zagrepčanka Ankica Mirić.

Trešnje već decenijama uzgaja i Robert Hadžić, vlasnik OPG-a, koji najavljuje da će svoje ovogodišnje domaće trešnje prodavati za 7 do 8 eura po kilogramu — gotovo tri puta jeftinije od nekih trenutno ponuđenih uvoznih.

Glavni problem, tvrdi, nisu sami proizvođači nego preprodavači.

„To je totalno ludo vrijeme, nema veze s realnošću. U redu, to je španska trešnja, vjerovatno iz Extremadure, koja puno ranije stiže nego naša, ali mogu sa sigurnošću reći da te iste trešnje u zemljama gdje se izvoze, poput Njemačke ili Austrije, nisu 20 eura. Možda su 10 do 12, ali ne 20. Ovo je stvarno špekulativno i masovno nas pljačkaju”, poručuje Hadžić.

(Vijesti.ba)

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je nadležnim zdravstvenim institucijama usuglašene zaključke s okruglog stola o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe, kojim su definisani naredni koraci za uspostavu zakonski uređenog, bezbjednog i medicinski utemeljenog sistama dostupnosti terapije na bazi kanabisa pacijentima u BiH.

Zaključcima je jasno naznačeno da se naredni operativni koraci prvenstveno odnose na nadležna entitetska ministarstva zdravstva, Odjel za zdravstvo Brčko distrikta BiH, Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH, kao i strukovne organizacije lijekara i farmaceuta.

Na okruglom stolu “Kanabis u medicinske svrhe – put prema dostupnoj terapiji u Bosni i Hercegovini” učestvovali su predstavnici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Federalnog ministarstva zdravstva, Odjela za zdravstvo Brčko Distrikta, Komore magistara farmacije Federacije BiH, Farmaceutske komore Republike Srpske kao i predstavnici udruženja pacijenata.

Proces je pokrenut nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 29. decembra prošle godine, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, uklonilo ključnu zakonsku prepreku za medicinsku upotrebu kanabisa.

Tom odlukom okončan je višegodišnji zastoj u regulisanju tog pitanja, ali je za stvarnu dostupnost terapije pacijentima potrebno donijeti niz provedbenih propisa i stručnih smjernica na nivou nadležnih zdravstvenih institucija.

Sljedeći najvažniji koraci uključuju izmjene podzakonskih akata na nivou entitetskih ministarstava zdravstva i Odjela za zdravstvo Brčko distrikta BiH, kojima će se urediti propisivanje i izdavanje lijekova koji sadrže kontrolisane supstance.

Nadležne institucije trebaju definisati koje će specijalnosti ljekara biti ovlaštene propisivati terapiju, uspostaviti registre ljekara i pacijenata te odrediti doze i farmaceutske oblike lijekova. Također, neophodno je utvrditi mrežu referentnih apoteka za izdavanje terapije, uz osiguranje sistema nadzora i praćenja njene primjene.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH trebala bi izraditi farmakopejsku monografiju za ekstrakt kanabisa, zakonski obvezujući dokument koji definiše standarde kvaliteta za pojedinu ljekovitu tvar, pomoćnu tvar, biljni proizvod ili farmaceutski oblik (lijek).

U postupku odobravanja uvoza potrebnih količina konoplje, Međunarodni odbor za kontrolu narkotika (INCB) zatražio je od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH dostavljanje, pored ostalog, teksta pravnog akta kojim se definiše regulatorni okvir za primjenu konoplje i njenih proizvoda u medicinske svrhe.

Taj dokument treba sadržavati i jasan pregled zdravstvenih stanja koja će se tretirati ovom terapijom, broj ljekara ovlaštenih za propisivanje, procijenjeni broj pacijenata, kao i definisane doze i farmaceutske oblike u kojima će se konoplja i njeni proizvodi koristiti.

Strukovne organizacije ljekara i farmaceuta trebaju izraditi kliničke smjernice koje će obuhvatiti indikacije, doziranje i praćenje terapije, u skladu s evropskim standardima i dostupnim medicinskim dokazima. Potrebno je uspostaviti sistem kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika, uključujući farmaceute i doktore medicine, kroz stručne programe iz područja farmakologije kanabinoida.

Ljekari i farmaceuti imaće ključnu ulogu u sigurnoj i stručno utemeljenoj primjeni ove terapije, nakon donošenja potrebnih propisa, kliničkih smjernica i edukacijskih programa.

Ministarstvo civilnih poslova BiH nastavit će koordinirati aktivnosti te pružati stručnu i administrativnu podršku. Cilj je da se nakon uklanjanja ključne zakonske prepreke proces nastavi bez nepotrebnih zastoja, kako bi pacijenti u Bosni i Hercegovini, uz strogi medicinski nadzor i u skladu sa zakonom, mogli ostvariti pristup terapiji kada za to postoje opravdani medicinski razlozi.

– Očekujemo od svih da u narednom razdoblju djeluju efikasno i odgovorno, dakle bez daljnjeg odlaganja, kako bi terapija postala dostupna onima kojima je potrebna. Svako daljnje odlaganje u ovom procesu ne može se opravdati ni pravno, ni stručno, a najmanje ljudski – kazala je ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak, saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

(Vijesti.ba/Fena)

Tužilac Međunarodnog Rezidualnog Mehanizma za Krivične Sudove Serge Brammertz razgovarao je danas sa predstavnicima Udruženja “Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa” i “Udruženja žrtava i svjedoka genocida”.

Brammertz je nakon sastanka kazao da postoji potreba za nastavkom rada tog tijela i nakon isteka njegovog mandata krajem juna, ističući da je podrška pravosuđu u regionu i dalje neophodna.

– Nakon sastanaka s predstavnicima pravosuđa, diplomatske zajednice i organizacija žrtava u Bosni i Hercegovini, susreti sa žrtvama i preživjelima su najvažniji jer podsjećaju na značaj procesuiranja ratnih zločina – izjavio je Brammertz.

Najavio je da će početkom juna u New Yorku biti održani razgovori u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija o budućnosti Mehanizma, koji bi trebao donijeti odluku o eventualnom produženju mandata i daljem obliku njegovog djelovanja.

Govoreći o radu tužilaštava, naveo je da napredak nije zadovoljavajući te da procesuiranje ratnih zločina i dalje ide sporije nego što bi trebalo, uz nedovoljno efikasnu regionalnu saradnju.

Istakao je da je tokom sastanka s glavnim tužiocem razgovarano o prioritetima nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina, kao i o više od 1.000 predmeta protiv nepoznatih počinilaca.

– Veliki broj osumnjičenih za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini živi slobodno u drugim državama regiona, prije svega u Srbiji i Hrvatskoj, dok je nivo regionalne saradnje na najnižem nivou u posljednjih više godina – kazao je Brammertz.

Tokom sastanaka razgovarano je o arhivu i zgradi Tribunala kao i slučaju ratnog zločinca Ratka Mladića, iako, kako je kazao Brammertz, ta pitanja nisu u direktnoj nadležnosti Mehanizma.

Predstavnica Udruženja “Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa” Munira Subašić naglasila je da je sa Brammertzom razgovarano o potrebi za očuvanjem arhivske građe i zgrada u Hagu u kojima su vođeni postupci za ratne zločine, a koji prema mišljenju žrtava trebaju biti zaštićeni i trajno obilježini kao mjesta gdje je ostvarivana pravda, po uzoru na slične međunarodne primjere.

Podvukla je da „Ratko Mladić mora ostati u zatvoru do kraja života, jer je to jedino pravedno, posebno imajući u vidu majke koje nikada nisu pronašle ni posmrtne ostatke svoje djece“.

– S druge strane nismo zadovoljni radom Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Tužioci se mijenjaju prije nego što završe mandate, predmeti se iznova pokreću, a institucija se, umjesto stručnog rada, pretvara u prostor političkog utjecaja, gdje značajan broj zaposlenih ne obavlja posao na način na koji bi trebao – kazala je Subašić.

Prema njenim riječima, takva praksa usporava procesuiranje ratnih zločina i ostavlja prostor za politički utjecaj na rad pravosuđa. Dodala je da sudske institucije također ne pokazuju značajno bolju efikasnost u rješavanju ovih predmeta.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović napominje da je u proteklim mjesecima vođeno više sastanaka s predstavnicima međunarodnih institucija, uključujući Vladu Nizozemske i nadležne komisije, s ciljem pronalaska modela za očuvanje arhivske građe i njenog ostanka u okviru postojeće zgrade.

Kako je kazao, ideja je da zgrada ostane sačuvana u svom izvornom obliku kao trajni podsjetnik na procese u kojima je, nakon više od tri decenije, ostvarena pravda za žrtve, te da se kao primjer dobre prakse razmatra model sličan Nirnberškom proces, gdje je sačuvana arhivska i memorijalna komponenta procesa, kako bi buduće generacije imale uvid u historijske događaje.

(Vijesti.ba / Fena)

Državni službenici, policijski službenici, vojna lica i zaposlenici ne mogu primiti poklone čija vrijednost prelazi 300 KM od jednog darodavca u periodu od jedne godine.

Navedeno je to u Prijedlogu Pravilnika o korišćenju sredstava za reprezentaciju i poklone, kojim se, uz ostalo, regulišu pravo, uslovi i način korišćenja sredstava za reprezentaciju, postupci i pravila za davanje poklona i vođenje evidencije o datim poklonima u institucijama BiH, pišu Nezavisne novine.

Ako bude usvojen ovaj pravilnik, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, od njegove primjene biće izuzeti Predsjedništvo BiH, Ustavni sud BiH, Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) BiH i Kancelarija za reviziju institucija BiH, koji će donijeti poseban pravilnik o korišćenju sredstava za reprezentaciju.

Dvije vrste reprezentacije

Reprezentacija, kako je navedeno, podrazumijeva troškove nastale radi ostvarivanja i održavanja poslovne saradnje i diplomatskih odnosa kao i promociju djelatnosti institucija BiH uključujući troškove ugostiteljskih usluga za potrebe poslovnih sastanaka i prijema, a može biti eksterna i interna.

Eksterna reprezentacija podrazumijeva korišćenje ugostiteljskih usluga u zemlji i inostranstvu od strane institucija BiH van službenih prostorija institucije ili u prostorijama institucija BiH kada se radi o organizaciji svečanih prijema, poslovnih sastanaka i drugih događaja za koje usluge pruža Služba za zajedničke poslove institucija BiH i kupovinu prigodnih poklona.

Interna reprezentacija podrazumijeva korišćenje ugostiteljskih usluga u službenim prostorijama institucija BiH za koje usluge pruža Služba za zajedničke poslove institucija BiH.

Šta sve spada u poklone

Pokloni, kako je precizirano, predstavljaju novac, stvar, pravo ili uslugu izvršenu bez odgovarajuće naknade i svaku drugu korist koja je data instituciji BiH ili zaposlenom u instituciji BiH, te koji se u ime institucija BiH poklanjaju stranim delegacijama, predstavnicima međunarodnih institucija i organizacija, institucijama ili organizacijama svih nivoa vlasti u BiH.

Kada je u pitanju davanje poklona, njhova kupovina dozvoljena je u svrhu uručenja stranim delegacijama, predstavnicima međunarodnih institucija i organizacija, institucijama ili organizacijama svih nivoa vlasti u BiH, te istaknutim pojedincima koji su svojim radom i rezultatima rada doprinijeli radu institucije BiH.

Institucija BiH, kako je naglašeno, može primiti poklon, bez obzira na njegovu vrijednost, pod uslovom da je prijem poklona u skladu sa zakonima BiH, te je dužna takav poklon evidentirati u Registar poklona.

Kada poklone moraju odbiti

Istaknuto je da se na prijem poklona nosilaca javnih funkcija direktno primjenjuju odredbe Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH.

Posebno je zanimljiv član 7 ovog pravilnika, koji definiše primanje poklona namijenjenih zaposlenima u institucijama BiH, a u kojem, kako smo naveli, doslovno piše da “državni službenici, policijski službenici, vojna lica i zaposlenici ne mogu primiti poklone čija vrijednost prelazi 300 KM od jednog darodavca u periodu od jedne godine”.

Kako je definisano, ako vrijednost poklona prelazi 300 KM, primaoci su dužni da odbiju poklon ili da zatraže od poklonodavca da poklon zamijeni drugim poklonom do propisane vrijednosti ili da poklon namijene instituciji.

Ne smiju uzeti keš

Državni službenici, policijski službenici, vojna lica i zaposlenici, kako je istaknuto, ne mogu primati novac, ček ili drugi vrijednosni papir bez obzira na iznos.

“Primanje poklona u skladu sa odredbama ovog člana odnosi se i na zaposlene u instituciji koje prime poklon u korist nosioca javne funkcije, pod uslovom da su nosioci javne funkcije upoznati o toj činjenici. U tom slučaju, poklon se predaje nosiocu javne funkcije koji je dužan dosljedno primjenjivati odredbe Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH”, istaknuto je u Prijedlogu Pravilnika o korišćenju sredstava za reprezentaciju i poklone.

Institucije BiH, kako je istaknuto, dužne su evidenitrati poklone u Registar poklona koji, između ostalog, sadrži datum prijema ili uručenja poklona, vrstu, količinu, ime/naziv poklondavca ili poklonoprimca, vrijednost poklona, te povod davanja ili prijema poklona.

Kako se utvrđuje vrijednost

Vrijednost primljenog poklona, kako je istaknuto, utvrđuje se po stvarnoj nabavnoj cijeni ili tržišnoj vrijednosti.

“Ukoliko vrijednost poklona nije moguće utvrditi, u evidenciji, u polju vrijednost, obavezno se upisuje obrazloženje razloga zbog kojeg vrijednost nije utvrđena i kao takav se smatra poklonom institucije”, naglašeno je u Prijedlogu pravilnika.

Kada je u pitanju reprezentacija, pravo na korišćenje sredstava za reprezentaciju imaju članovi Savjeta ministara BiH, zamjenici ministara, rukovodioci institucija BiH, članovi kolegijalnih organa koji rukovode institucijama BiH, zamjenici rukovodilaca institucija BiH, ambasadori, šefovi misija, generalni konzuli BiH itd.

“Rukovodilac institucije može i drugim zaposlenim u instituciji dodijeliti pravo na korišćenje sredstava za reprezentaciju, što se reguliše internim aktom institucije. Pravo korišćenja sredstava za kupovinu poklona imaju isključivo rukovodioci institucija BiH”, navedeno je u Prijedlogu pravilnika.

(Vijesti.ba)