Home Blog Page 360

Emir Mujić: Vizija održivog razvoja Bihaća kroz unapređenje obrazovanja, podršku poljoprivredi i zaštitu okoliša

Razgovarao: S. I. (BISCANI.NET)

Emir Mujić, vanredni profesor na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću, svoj je profesionalni put započeo upravo u Bihaću, gdje je stekao osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nastavio je studirati na Biotehničkom fakultetu, a kasnije je stekao magistarsku i doktorsku titulu iz oblasti biotehnoloških nauka.

Njegova akademska karijera traje više od 15 godina, a trenutno obnaša funkciju prodekana za naučno-istraživački rad. Osim toga, član je Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću te autor brojnih naučnih radova, stručnih knjiga i strateških dokumenata. Njegovo bogato iskustvo obuhvata rad u Bosni i Hercegovini, kao i u inozemstvu, što mu je omogućilo stjecanje širokog spektra znanja u oblasti poljoprivrede, obrazovanja i nauke.

Kroz razgovor s njim, Mujić iznosi svoje viđenje trenutnog stanja obrazovnog sistema u Unsko-sanskom kantonu, ali i konkretne prijedloge za unapređenje poljoprivrede, zaštitu okoliša i razvoj turizma u Bihaću.

Pročitajte kompletan intervju u nastavku:

  1. Možete li se ukratko predstaviti našim čitateljima i podijeliti s njima nešto o svom profesionalnom i ličnom iskustvu?

Zovem se Emir Mujić, rođen sam i odrastao u gradu Bihaću, gdje sam završio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Studiranje i naučni put započinjem na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću. Nakon osnovnih studija, dalje akademske kvalifikacije poput magistra poljoprivrednih nauka i doktora biotehnoloških nauka, te različite naučne kompetencije, usvojene kroz mnogobrojne edukacije i obuke, stičem kako na univerzitetima u Bosni i Hercegovini, tako i na univerzitetima i naučno-istraživačkim institucijama izvan Bosne i Hercegovine. Zaposlen sam na Univerzitetu u Bihaću od 2006. godine i prošao sam sva akademska zvanja, od asistenta i višeg asistenta do docenta, te sam trenutno u zvanju vanrednog profesora. Autor sam većeg broja naučno-istraživačkih radova, studija, stručnih radova i knjiga, te strateških dokumenata. Trenutno obavljam funkciju prodekana za naučno-istraživački rad Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću i član sam Upravnog odbora Univerziteta.

  1. S obzirom na to da dolazite iz akademske zajednice, kako gledate na trenutno stanje obrazovanja u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu, te koje biste konkretne promjene zagovarali kao vijećnik?

Iako je obrazovanje unutar kantona pretežno u nadležnosti viših državnih organa, još uvijek postoje načini da lokalne samouprave indirektno doprinesu rješavanju problema i promoviranju pozitivnih promjena u obrazovnom sektoru. Jačanje odnosa između škola, univerziteta i lokalne zajednice treba biti prioritet, jer uključivanje zajednice može pružiti dodatne resurse i podršku, nudeći učenicima praktične primjere iz stvarnog okruženja. Glavni izazovi koji su konzistentni na svim nivoima, a s kojima se suočava obrazovni sektor u ovom regionu, uključuju lošu infrastrukturu i česte nedostatke sredstava, što direktno utiče na kvalitet obrazovanja. Nadalje, postoji istinska potreba za ažuriranjem nastavnih planova i programa i osiguranjem kontinuiranog stručnog usavršavanja nastavnika i profesora kako bi se bolje uskladili sa zahtjevima modernog tržišta rada i tehnološkim napretkom. Unatoč određenom napretku u digitalizaciji, još uvijek ima puno posla koji treba uraditi u ovoj oblasti kako bi se u potpunosti ispunili zajednički ciljevi.

  1. Poljoprivreda i ruralni razvoj su od vitalnog značaja za našu regiju. Kako planirate podržati poljoprivrednike i unaprijediti ruralne zajednice u Bihaću?

O poljoprivredi i ruralnom razvoju našeg grada može se puno govoriti. Za razliku od šireg područja Unsko-sanskog kantona, prema statističkim pokazateljima, u posljednjih nekoliko godina primjetna je tendencija opadanja vrijednosti – outputa proizvodnje poljoprivrednih proizvoda na području grada Bihaća. Uzroci ovakvih trendova su mnogobrojni; međutim, prije svega, potrebno je napomenuti da u proteklom desetljeću budžetska izdvajanja Grada Bihaća za sektor poljoprivrede pokazuju nekonzistentnost poljoprivredne politike, bez jasnog koncepta i u osnovi ad hoc pristupa. Referirajući se na različite izvore – analize i strateške dokumente, primjetno je značajno slabljenje novčane podrške ovom sektoru s lokalnog nivoa, uz porazne podatke da smo imali godina s 0 KM izdavanja za poljoprivredu.

Također, ne mogu a da se ne dotaknem činjenice da, za razliku od drugih gradova i općina Unsko-sanskog kantona, grad Bihać karakterizira visoka stopa neiskorištenosti poljoprivrednih površina, koja iznosi čak i iznad 80%.

Kada govorimo o podršci i unapređenju poljoprivrede i ruralnog razvoja našeg grada, moramo se prije svega osvrnuti na to da evropski integracioni procesi traže prilagođavanje i redefiniranje poljoprivredne politike. Shodno ovome, za povećanje obima, produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje naše lokalne zajednice neophodno je inicirati, a zatim i provesti određene mjere koje se prije svega odnose na povećanje budžetskih izdvajanja za poljoprivredu i uvođenje direktne podrške poljoprivrednim proizvođačima. Tu podrazumijevamo i investicije u poljoprivredna gazdinstva, unapređenje u upravljanju poljoprivrednim zemljištem, razvoj lanaca vrijednosti u poljoprivredi, transfer znanja i inovacija u poljoprivrednoj proizvodnji, uvođenje standarda u poljoprivredi, kao i podršku mladim poljoprivrednim proizvođačima za pokretanje poslovanja i osnivanje preduzeća u ruralnim područjima. Dodatno, za osiguranje održivog ruralnog razvoja potrebno je planirati podršku mladim poljoprivrednim proizvođačima za pokretanje poslovanja i osnivanje preduzeća u ruralnim područjima, kao i provođenje diverzifikacije ruralne ekonomije, uključujući ruralni turizam. Ovdje svoje mjesto također nalaze i mjere koje se odnose na podršku integralnoj i organskoj poljoprivrednoj proizvodnji.

  1. Zaštita okoliša postaje sve veći izazov, naročito s obzirom na globalne promjene. Koje inicijative planirate podržati ili pokrenuti kako bi Bihać postao ekološki odgovorniji grad, posebno kada je riječ o zaštiti rijeke Une od negativnih uticaja ljudskog faktora i prekomjernog zagađenja? 

Zaštita okoliša, posebno rijeke Une, zahtijeva proaktivan pristup, saradnju i jačanje veza između lokalne zajednice i viših nivoa vlasti. Iako postoje inicijative koje je potrebno dodatno unaprijediti, uvijek ima prostora za pokretanje novih u ovoj dinamičnoj i za našu lokalnu zajednicu važnoj oblasti. Stoga je potrebno obratiti pažnju na trenutno stanje zaštite okoliša na području Grada Bihaća, kao i na klimatske promjene koje se sve više nameću u posljednje vrijeme. Pri tome u obzir treba uzeti strateške dokumente poput Zelenog plana EU i Zelene agende za zemlje Zapadnog Balkana. Kada su u pitanju inicijative, apsolutno bih podržao ili planirao uvijek aktuelne edukativne projekte i kampanje za jačanje svijesti. Svakako da se tu nalaze i zakonodavne inicijative s naglaskom na jačanje propisa iz ove oblasti. Pažnju bi također trebalo obratiti na održivi razvoj i turizam, posebno ekoturizam, te podršku lokalnim proizvođačima, zatim na tehnološka rješenja poput monitoringa kvaliteta vode i reciklaže. Kada su u pitanju partnerstva, uvijek bih, naravno, podržao saradnju s lokalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama na projektima zaštite okoliša i unapređenja ekoloških standarda, na kojima sam i sam učestvovao. Koliko je bitna saradnja na međunarodnom nivou, svjedoče nam i posljednja dešavanja oko ugrožavanja rijeke Une na samom njenom izvoru. Na kraju, bilo koja inicijativa kada je u pitanju zaštita okoliša može biti uspješno realizirana samo uz zajednički trud građana, lokalnih vlasti i organizacija koje se bave ovim pitanjem.

  1. Šta smatrate ključnim prioritetima kada je riječ o razvoju lokalne infrastrukture u ruralnim područjima Bihaća?

Kada je u pitanju unapređenje kvaliteta života i ekonomskog razvoja u ruralnom području, zasigurno je razvoj lokalne infrastrukture jedan od najbitnijih faktora njegovog održivog razvoja. Naravno, ovdje u prvom planu dolazi cestovna infrastruktura, vodoopskrba i kanalizacija. Također, u prioritete treba uvrstiti energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu, kao i društvene objekte, poljoprivrednu infrastrukturu, te u oblasti turizma ulaganje u infrastrukturu koja podržava razvoj ekoturizma, uključujući staze, vidikovce i informativne centre, uz očuvanje prirodnih i kulturnih resursa koji privlače turiste. Podizanju kvaliteta života i okupljanju zajednice u ruralnim područjima doprinosi i razvoj zelenih površina – javnih prostora i parkova.

  1. Kao univerzitetski profesor, koji je Vaš stav o značaju usklađivanja obrazovnih programa s potrebama tržišta rada u Bihaću, te kako vidite ulogu Grada u tome?

Ranije sam spomenuo potrebu za ažuriranjem nastavnih planova i dodatnim usavršavanjem nastavnika/profesora kako bi se bolje prilagodili savremenim potrebama tržišta rada i tehnologiji. Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada u jednoj lokalnoj zajednici ima ključan značaj za razvoj lokalne ekonomije, smanjenje nezaposlenosti i podizanje životnog standarda. Tržište rada se konstantno mijenja, posebno u eri digitalizacije i novih tehnologija. Usklađivanje obrazovnih programa sa savremenim trendovima i potrebama industrije osigurava da lokalna radna snaga bude spremna za buduće izazove. Također, obrazovni programi trebaju pratiti potrebe tržišta rada, što dovodi do bolje saradnje između škola, univerziteta i privrednih subjekata. Takva saradnja omogućava prilagodbu nastavnih planova, te stvaranje programa stručne prakse i obuke u kompanijama, što dodatno jača kompetencije učenika i studenata.

  1. Na koji način planirate iskoristiti potencijal EU fondova za razvoj lokalne zajednice i koji bi projekti mogli biti od najveće koristi za Bihać?

Moram reći da u svojoj profesionalnoj karijeri imam iskustva u vođenju projekata financiranih od strane EU. Budući da sam bio voditelj i učestvovao u nekoliko takvih projekata, rado bih svoje iskustvo i znanje stavio na raspolaganje kada je u pitanju naša lokalna zajednica. Potrebno je istaći da korištenje potencijala EU fondova za razvoj lokalnih zajednica, poput Bihaća, može imati značajan uticaj na unapređenje infrastrukture, povećanje zaposlenosti, poboljšanje životnog standarda i održivi razvoj. EU fondovi pružaju mogućnosti za financiranje projekata u različitim sektorima, a ključ uspjeha leži u dobrom planiranju, pripremi i realizaciji projekata. Kako bi Bihać iskoristio EU fondove na najbolji način, potrebna je bliska saradnja između lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, preduzetnika i građana. Ključne oblasti u koje bi se moglo investirati uključuju turizam, infrastrukturu, zaštitu okoliša, razvoj malih i srednjih preduzeća i obrazovanje. Dobro planiranje i aktivno traženje prilika unutar EU programa kao što su IPA i Horizon Europe mogu značajno doprinijeti razvoju grada. Projekti koji bi bili od najveće koristi za Bihać su zasigurno projekti iz oblasti turizma i ruralnog razvoja, zaštite okoliša, razvoja malih i srednjih preduzeća i obrazovanja.

  1. Koji su vaši prijedlozi za unapređenje životnog standarda u Bihaću, posebno u kontekstu podrške mladima i razvoju malog poduzetništva?

Za unapređenje životnog standarda u Bihaću, posebno u kontekstu podrške mladima i razvoju malog poduzetništva, puno bi se moglo govoriti. Smatram da bi se ljudi koji su na pozicijama donosioca odluka trebali fokusirati prvenstveno na poticaje za pokretanje malih biznisa, uspostavljanje bolje saradnje između lokalne vlasti, privrede i obrazovnih institucija, razvoj infrastrukture za mlade i poduzetnike, promociju turizma i lokalnih proizvoda, povećanje dostupnosti EU fondova i međunarodnih programa, te unapređenje obrazovanja i obuka za mlade privrednike.

  1. Turizam u Bihaću ima veliki potencijal, ali su potrebne bolje strategije za njegov razvoj. Koji su vaši planovi za podršku lokalnom turizmu i njegovoj promociji?

U sektor turizma grada Bihaća treba još ozbiljnije ulagati, s obzirom na to da je turistička infrastruktura nedovoljno razvijena. Postoji manjak sportsko-rekreacijske infrastrukture i turističke signalizacije. Smještajni kapaciteti su dijelom obnovljeni i samo djelomično zadovoljavaju turističku potražnju, kako u pogledu kvalitete i standarda, tako i po kapacitetima. Smatram da bi jedna od turističkih ponuda područja Grada Bihaća mogla biti i ruralni turizam. Turizam na selu, ruralni turizam ili seoski turizam su identični pojmovi i za staru i novu pojavu – interesovanje za ovu vrstu rekreacije kao odgovor na narastajuće pritiske industrijalizacije i urbanizacije. Glavni motiv turističkog putovanja u ovom vidu turizma jeste povratak prirodi. Mnogi ga smatraju biznisom budućnosti. Termin ruralni turizam je prihvaćen od strane Evropske unije i kao takav se odnosi na sve turističke aktivnosti u ruralnim područjima: agroturizam – u seoskim domaćinstvima ili na farmama turisti posmatraju ili učestvuju u tradicionalnim poljoprivrednim radnjama; eko-turizam – turizam koji podržava zaštitu prirodnih resursa.

  1. Na kraju, koja je vaša poruka biračima i zašto bi trebali izaći na izbore i podržati vas kao kandidata?

Izlazak na izbore i podrška političkim organizacijama i određenim kandidatima važan su dio demokratskog procesa. To je jedan efikasan, a često i jedini put za pokretanje i realizaciju pozitivnih promjena u jednom društvu. Kada je u pitanju moj politički angažman i kandidatura na predstojećim lokalnim izborima, smatram da prije svega mogu dati doprinos u oblastima u kojima sam tokom svog obrazovanja i radnog iskustva stekao znanje i kompetencije. Ovdje prije svega mislim na ruralni razvoj i primarnu proizvodnju hrane, zaštitu okoliša, kao i apliciranje i realizaciju EU i drugih međunarodnih projekata iz spomenutih oblasti. Kada je u pitanju lokalna samouprava, naglašavam da će moj rad biti fokusiran na zadatke i aktivnosti usmjerene na stvaranje povoljnijeg okruženja i osiguranje boljeg ostvarivanja prava građana, te poboljšanje uvjeta za poslovanje i opću dobrobit zajednice. Poboljšanje kvalitete života u gradu, stvaranje novih ekonomskih prilika i borba protiv siromaštva usko su povezani s učinkovitošću lokalne uprave. Ovo je na kraju i dio šire izborne platforme SDA Grada Bihaća, čiji sam kandidat.

Samija Kartal: “Moj cilj je da se bavim modom jer se osjećam sretno kad to radim!”

Samija Kartal: "Nadam se da će neko prepoznati moje zalaganje i pružiti mi šansu u budućnosti!"

Piše: Biscani.net

Samija Kartal iz Bosanskog Petrovca je ostvarila značajan uspjeh, osvojivši titulu druge pratilje na izboru za Fotomodel Unsko-sanskog kantona. U razgovoru za dobarportal.net, Kartal je izrazila svoje zadovoljstvo postignutim rezultatima.

“Osjećala sam se sretno i zadovoljno sa ostvarenim uspjehom, posebno jer sam prvi put prisustvovala ovakvom događaju. Oduševila me atmosfera i energija publike, koja je bila izuzetno pozitivna”, istakla je Samija.

Govoreći o ključnim osobinama za uspjeh u svijetu modelinga, Samija je naglasila važnost samopouzdanja, pozitivne energije, skromnosti, odgovornosti, pristojnosti i karaktera. Također je otkrila da preferira jednostavan i prirodan izgled, najčešće noseći sportsku, ali i elegantnu odjeću.

Na kraju, Samija je podijelila svoje ambicije za budućnost, izražavajući želju da se profesionalno bavi modelingom. “Volim modu i želim je predstavljati. Nadam se da će neko prepoznati moj trud i pružiti mi priliku da se bavim ovim poslom u budućnosti”, zaključila je.

Ovaj uspjeh mlade Bosanke iz Bosanskog Petrovca donosi novu nadu u njene profesionalne modne korake.

Širi se potpuno luda snimka iz Pakistana, morate vidjeti s čime je ekipa poželjela ući na autocestu

Širi se potpuno luda snimka iz Pakistana, morate vidjeti s čime je ekipa poželjela ući na autocestu

I, kako se čini, uspjeli su!

(index.hr)

Tip je zaspao na plaži u Crnoj Gori, ono što je uslijedilo nasmijalo je čitavu regiju. Video je hit!

Tip je zaspao na plaži u Crnoj Gori, ono što je uslijedilo nasmijalo je čitavu regiju. Video je hit!

Neprijatelj nikad ne spava ili, bolje rečeno, čovjekov najbolji prijatelj nikad ne spava!

(index.hr)

Advokat koji je branio pedofila Moamera Kasumovića: Osuđen je na godinu zatvora, iskoristio je zakon da otkupi kaznu i to je uradio

Tvrdi da je Sud izrekao kaznu i da ovdje niko nije prevaren niti je ikome išta “dato niti obećano”.

Rusmir Karkin, advokat koji je zastupao Moamera Kasumovića, osuđenog za bludne radnje nad dječakom, rekao je za “Avaz” da je postupak bio “normalan” i da se Tužilaštvo, ali i odbrana žalila nakon prvostepene presude.

Zakon dozvoljava

– Ovo je bio predmet kao i svi drugi takvi predmeti, osim što je poznato lice u pitanju. Kazna je u skladu sa zakonom. Čovjek je iskoristio mogućnost, koju zakon dozvoljava, da se otkupi kazna. On je otkupio kaznu i to je to – kaže Karkin.

Tvrdi da se o postupku ranije nije govorilo jer je maloljetnik u pitanju.

– Javnost je sada zainteresirana jer je on poznata ličnost. Ali, tu ništa nije bilo neobično niti posebno. Tu je bio redovan postupak bez bilo kakve nagodbe, ičega. Tužilaštvo podiglo optužnicu, saslušalo svoje svjedoke, saslušani svjedoci odbrane i donesena presuda. Osuđen na godinu zatvora i to je to – kaže Karkin.

Kaže “djelo kao djelo jeste ružno”, jer pogotovo kada se pročita takva informacija za neko poznato lice.

– Da me pogrešno ne shvate. Ne minimiziram ja ovaj slučaj, ali djelo za koje je on osuđen, u pitanju su dva dodira. I za ta dva dodira je dobio godinu dana zatvora – kaže Karkin.

Tvrdi da je Sud izrekao kaznu i da ovdje niko nije prevaren niti je ikome išta “dato niti obećano”.

– On je dolazio redovno na postupak, pojavljivao se. Žalili se i mi, žalilo se i Tužilaštvo. Sada ne mogu da se sjetim jesmo li se mi žalili na visinu kazne. Znam da nismo bili zadovoljni presudom – rekao je Karkin.

Nismo se čuli

Advokat kaže da se s Kasumovićem nakon presude više nije čuo.

– Proglašen je krivim, Tužilaštvo se žalilo, Kantonalni sud odbio žalbu i postupak je završen.

On je iskoristio mogućnost i otkupio kaznu, kao u 90 drugih predmeta. Drugi će reći jedno, ali ja govorim kako je bilo – kaže Karkin.

U Sarajevu držao djevojku zatočenom, lomio joj noge, drogirao je i silovao više puta: Izrečena presuda!

Općinski sud u Sarajevu izrekao je prvostepenu presudu kojom je Damira Pejovića osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam godina i šest mjeseci zbog krivičnih djela protupravno lišenje slobode i silovanje.

Nakon izricanja presude, sud je optuženom produžio pritvor.

Pejović se tereti da je u periodu od polovine oktobra 2022. godine pa do januara 2023. godine u Sarajevu, oštećenoj protivpravno ograničio slobodu kretanja sa ciljem da je dovede prema njemu u podređeni položaj i nad njom uspostavio potpunu kontrolu, davajući joj pri tome njoj nepoznate supstance da konzumira, od kojih se osjećala onesposobljeno pružiti mu otpor, u više navrata je tukao i udarao otvorenom šakom, rukama i nogama po tijelu.

Tereti se i da je u drugoj polovini decembra 2022. godine, u šumi zaustavio vozilo kojim je upravljao, istjerao oštećenu i rekao joj da legne ispred auta kako bi je pregazio i slomio joj noge, što je ona iz straha uradila, plačući i moleći ga da je poštedi, a zatim izašao iz vozila i fizički je napao.

Istovremeno, Pejović je kontinuirano prisiljavao oštećenu na spolni odnos i sa njim izjednačenu spolnu radnju, tjerajući je da prethodno konzumira nepoznatu supustancu od koje je ona bila onesposobljena da mu se odupre, pa je tako oštećena sa Pejovićem bez vlastitog pristanka i pod prijetnjom, prisiljena na seksualne odnose u koje je stupala iz straha za svoj život i plašeći se njegove torture.

(klix.ba)

Radnica u kladionici kockala novac firme i izgubila preko 20 hiljada KM

Radnica Ž.V. iz Laktaša osumnjičena je da je zloupotrebom oštetila firmu za 21.155 KM radeći na uplatama tiketa za igre na sreću.

Naime, službenici Policijske stanice Laktaši, u petak su izvršili kriminalističku nad Ž.V. zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja.

“Osoba Ž.V. se sumnjiči da je u periodu od 15.08. do 02.09.2024. godine radeći u poslovnici privrednog društva u Laktašima obavljalo uplate tiketa za igre na sreću bez pokrića i tom prilikom privrednom društvu pričinilo materijalnu štetu u iznosu od 21.155 KM”, navode iz PU Banjaluka.

Sve mjere i radnje preduzete su pod nadzorom dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

(akta.ba)

Izgradnja ambulante u Orašcu u završnoj fazi

Nakon nešto više od godinu dana izgradnja novog objekta ambulante porodične medicine u MZ Orašac bliži se kraju. Fasada na objektu je završena, a u toku su radovi na unutrašnjem uređenju. Objekt je danas obišao bihaćki gradonačelnik Elvedin Sedić u društvu predstavnika MZ i kantonalne vlasti.

„Sretni smo što vidimo da jedan ovako važan projekat privodimo kraju. Bilo bi nemoguće bez saradnje i sinergije svih nivoa vlasti koji su izdvojili finansijska sredstva za ovu ambulantu porodične medicine. Projekat je inicirao vijećnik Mustafa Zulić koji je značajno doprinio iznalaženju sredstava kod viših nivoa vlasti. Grad Bihać je također aplicirao na nekoliko adresa ali izdvojio i značajna vlastita sredstva u cilju poboljšanja uvjeta za pristup uslugama primarne zdravstvene zaštite stanovnicima udaljenih mjesnih zajednica. U prvoj fazi zajedno sa Federalnom i Kantonalnom vladom osigurano je 295.000 KM, dok je za drugu fazu izdvojeno ukupno 342.631 KM, također s tri nivoa vlasti. Za završnu fazu neophodno je 150.000 maraka“, rekao je gradonačelnik Sedić dodajući da je zemljište na kojem se gradi nova zgrada u vlasništvu Doma zdravlja Bihać.

Iako formalno primarna zdravstvena zaštita nije u nadležnosti lokalne zajednice, Grad Bihać je nosilac aktivnosti na izgradnji i adaptaciji četiriju ambulanti na području grada Bihaća. Na Vrsti, u Ripču i Martin Brodu u toku je adaptacija postojećih, dok se u Orašcu gradi potpuno nov objekt.

NK “Jedinstvo”: “Peta godišnjica od odlaska legende Franje Mačka Tomljenovića”

Piše: Biscani.net

Nogometni klub “Jedinstvo” Bihać obilježio je petu godišnjicu od smrti svoje legende, Franje Mačka Tomljenovića, koji je preminuo 22. septembra 2019. godine. Na zvaničnoj stranici kluba, objavljen je emotivan podsjetnik na njegovu izuzetnu karijeru, koja je ostavila trag ne samo u Bihaću već i širom bivše Jugoslavije.

Franjo Tomljenović bio je igrač Jedinstva od 1958. do 1961. godine, nakon čega je uslijedio transfer u splitski Hajduk. Iako je zbog povrede kasnio s debijem, uspio je odigrati 12 utakmica i postići dva gola. Nakon kratkog perioda u Hajduku, karijeru je nastavio u Borcu iz Banja Luke, gdje je igrao sve do 1967. godine.

“Mačak, legenda našeg Jedinstva, važan dio Hajduka i Borca iz Banja Luke, ostavio je neizbrisiv trag u historiji nogometa,” naveli su iz kluba, izražavajući zahvalnost za sve što je Franjo učinio za sport i svoj rodni grad.

Na kraju, uputili su posljednji pozdrav i poruku: “Pokoj duši našem Mačku i neka vječno počiva u miru.”

U utorak počinje „Jesen na Gelenderima“

Od sutra je Bihać domaćin još jednoj jesenjoj čaroliji pod nazivom „ Jesen na Gelenderima“. Ovo je deseta manifestacija po redu , koju organizuju Turistička zajednica i Kulturni centar Bihać. Prva je organizovana 2015. godine. Narednih šest dana kulturno-zabavni sadržaji pod motom Bajka usnulog parka krasit će poznate bihaćke Gelendere. Sve je spremno za početak ovogodišnje manifestacije, rečeno je na današnjoj press konferenciji u Bihaću.

Cilj manifestacije je dobra zabava, jačanje kulturne i ekološke svijesti građana, te vraćanje značaja jednom od kultnih bihaćkih okupljališta.

„Definitivno, riječ je o manifestaciji koju Bišćani najviše vole i kojoj se najviše raduju. Čini mi se da će nas i vrijeme poslužiti. Sretni smo zbog toga. Imamo veliki broj sadržaja, kako za djecu, tako i za odrasle. Ovaj put imamo i bolji program i manifestacija traje do nedjelje, dan duže nego prošle godine.. Kada je program u pitanju, manifestacija sutra počinje u 10 sati defileom mališana iz bihaćkih dječijih vrtića i Duvačkog orkestra iz Bihaća. Bihaćki vrtići su za ovu priliku pripremili i pravo šarenilo prigodnih kostima, a navečer će biti koncert Lane S Trio iz Zagreba.“, kazala je, pored ostaloga Erna Begatović, direktorica Kulturnog centra u Bihaću.

Bihaćka Tustička zajednica ovom će manifestacijom na neki način zaokružiti turističku ponudu za ovu godinu.

„Nakon užurbanog ljeta, evo napokon polako smirujemo puls i dolazimo u naše poznate Gelendere, gdje su se naši roditelji svojevremeno zabavljali, ašikovali…Mi ih ponovo oživljavamo kroz ovu manifestaciju. Ove godine program traje šest dana, i u dnevnom i večernjem dijelu… Već se osjete znatiželjni pogledi građana koji prolaze ovih dana preko Gelendera, naročito turista. Zanima ih šta će se to dešavati. Privlači ih šarenilo kišobrana i postoji veliki interes. I ove godine, naši su se ugostitelji odazvali na naš poziv. Pet bihaćkih ugostitelja i dva obrtnika će svojom ponudom obogatiti ovogodišnju Jesen na Gelenderima. Naći će se tu i kamiončić sa hranom i pićem iz Sanskog Mosta, pa možemo reći da smo se na neki način proširili i na Kanton“, riječi su Dijane Pečenković, direktorice Turstičke zajednice Bihać.

Jesen na Gelenderima počinje sutra u 10 sati, a završava u nedjelju, 29. septembra…koncertom tamburaškog sastava „Bedem“.

(radiobihac.com)