Naslovnica Blog Stranica 38

VIDEO: Novi napad na Dubai, gori luksuzan hotel. Snimljen trenutak udara

U DUBAIJU je izbio požar u blizini ulaza u luksuzni hotel Fairmont The Palm, izazvan krhotinama koje su pale s neba tijekom iranskog raketnog napada. Na društvenim mrežama proširile su se snimke vatre i dima, a njihovu autentičnost potvrdio je Sky News.

Ured za medije u Dubaiju potvrdio je da su hitne službe intervenirale zbog “incidenta” u zgradi na području Palm Jumeirah. Priopćili su kako su četiri osobe ozlijeđene i prevezene u medicinske ustanove. Dodali su da je požar stavljen pod kontrolu te poručili: “Pozivamo javnost da ostane mirna.”

Prema podacima s internetskih stranica agencije Tui, radi se o luksuznom hotelu koji gostima nudi vrhunske restorane, nagrađivani spa centar i bazene s pogledom na grad.

Iranski državni mediji javljaju da je pokrenut napad Dubai. Ministarstvo obrane UAE-a priopćilo je kako je presrelo novi val iranskih projektila i bespilotnih letjelica. Nije objavljeno što je bio cilj napada, no u Emiratima su stacionirane američke vojne snage, prenosi Reuters.

Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države i Izrael u jutros su napale Iran. U Teheranu, glavnom gradu Irana, čule su se najmanje tri eksplozijem a pogođen je i niz drugih iranskih gradova.

Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da će napadom okončati sigurnosnu prijetnju SAD-u i ponuditi Irancima priliku da svrgnu svoje vladare. Izraelska vlada proglasila je izvanredno stanje zbog očekivane iranske odmazde dronovima i balističkim projektilima.

Pentagon je objavio da je američki napad nazvan “Epski gnjev”. Izraelci, pak, svoju operaciju zovu “Lavlja rika”. Iran je uzvratio ispaljivanjem raketa prema Izraelu, priopćila je izraelska vojska, Udare je Iran izvršio i na američke vojne lokacije u Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru…

(index.hr)

Iran najavio razornu odmazdu. Šta to može značiti?

Vojni analitičari procjenjuju moguće vojne opcije Irana nakon jutrošnjeg napada, ističući da će odgovor Teherana zavisiti od procjene prijetnje, ali da ta zemlja raspolaže značajnim arsenalom kojim može uzvratiti.

Raketni arsenal kao glavna prijetnja

Vojni analitičar Sean Bell ističe da Iran, iako nije vojna supersila poput Sjedinjene Američke Države, posjeduje izuzetno veliki broj balističkih projektila.

„Kao što smo vidjeli prošle godine, kada se projektili lansiraju u talasima, možda jedan ili deset neće proći. Ali ako ih lansirate 100 ili 500, sama brojnost donosi prevagu“, pojašnjava Bell.

Moguće mete i ekonomske posljedice

Izrael vjerovatno ne bi bio jedina meta iranskog odgovora. „Mogli bi napasti i američke vojne objekte. U regiji se nalazi mnogo vojnih baza“, kaže Bell.

On podsjeća i na nedavnu vojnu vježbu u Hormuški tjesnac. „Prije samo nekoliko dana izveli su vježbu bojevog gađanja u Hormuškom tjesnacu i zatvorili ga. To je važno jer oko 20 posto svjetske nafte prolazi kroz taj tjesnac, pa bi takav potez odmah izazvao poremećaje na naftnim tržištima“, upozorava analitičar.

Novi nosač dronova kao adut u rukavu

Bell također ukazuje na novu prijetnju koju predstavlja brod-nosač dronova Shaheed Bagheri. „Zanimljiv je i Shaheed Bagheri, relativno novi iranski brod-nosač dronova koji je sada u službi i djeluje prilično blizu američkih nosača aviona. S njega se može lansirati veliki broj moćnih dronova“, navodi.

Iako američki nosači imaju vrlo efikasnu odbranu, Bell smatra da bi je masovni napad dronovima mogao preopteretiti. „Ako tu odbranu počnete zasipati s 20, 30 ili 50 dronova odjednom, Amerikanci bi se mogli osjećati ranjivo. To vjerovatno ne bi potopilo nosač, ali bi svakako bila snažna poruka.“

Odgovor zavisi od procjene napada

Urednica za odbranu i sigurnost Deborah Haynes ističe kako će iranski odgovor zavisiti od toga kako Teheran protumači napad. Ona navodi da je Iran već „simulirao“ slične napade Izraela i SAD-a te da je spreman.

„Iran posjeduje značajne zalihe balističkih i krstarećih projektila te bespilotnih letjelica. Sposoban je nanijeti znatnu štetu“, kaže Haynes.

„Ključno će biti hoće li režim ovaj napad doživjeti kao egzistencijalnu prijetnju i zbog toga u odgovoru ići na sve ili ništa. Pitanje je i u kojoj mjeri to može izvesti s obzirom na svoje zalihe i napadačke sposobnosti, uzimajući u obzir operacije koje su već provedene protiv njega“, zaključuje ona.

(index.hr)

UŽIVO: Nakon napada Izraela i SAD na Iran, eksplozije širom regije

Izrael je jutros pokrenuo opsežnu vojnu operaciju protiv Irana, izvodeći ono što je zvanično okarakterisano kao “preventivni udar”. Nedugo nakon izvještaja o udarima na Teheran, uslijedio je direktan vojni odgovor. Iranska vojska lansirala je rakete prema izraelskoj teritoriji, potvrdile su zvanične vojne strukture Izraela, zbog čega su širom zemlje oglasile sirene za zračnu opasnost.

11.39 – Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar izjavila je da s velikom zabrinutošću prati najnoviji razvoj događaja, napisavši da „svjedočimo ozbiljnoj eskalaciji regionalnih napetosti, čime se ugrožavaju mir i stabilnost na Bliskom istoku“.

11.35 – Iranska državna novinska agencija IRNA javila je da je u izraelskom napadu pogođena osnovna škola za djevojčice u gradu Minab, u južnoj iranskoj provinciji Hormozgan. Prema navodima agencije, u napadu je poginulo pet učenica.

11.32 – Šefica vanjske politike Evropske unije Kaja Kallas nazvala je događaje “opasnima” i rekla da je jutros razgovarala s izraelskim ministrom vanjskih poslova. “Zaštita civila i međunarodno humanitarno pravo su prioritet”, poručila je Kallas.

11.27 – Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide izjavio je u subotu da je duboko zabrinut da na Bliskom istoku počinje novi, opsežni rat nakon što su Izrael i Sjedinjene Države pokrenule napade na Iran.

„Izrael opisuje napad kao preventivni udar, ali on nije u skladu s međunarodnim pravom. Preventivni napadi zahtjevaju neposrednu prijetnju“, rekao je u izjavi poslanoj e-poštom Reutersu.

11.25 – Devetospratna zgrada pogođena je u sjevernom Izraelu nakon što su iranske rakete presretnute, pri čemu je jedan muškarac zadobio lakše povrede od šrapnela presretnutih raketa, javlja izraelski Channel 12.

11.23 – Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova krivi iransku vladu za napade. „Uzrok trenutnih događaja upravo je nasilje i nekažnjivost iranskog režima, posebno ubistva i represija nad mirnim demonstrantima, koji su postali posebno rašireni posljednjih mjeseci“, saopćilo je ministarstvo vanjskih poslova.

11.21 – Air India je zbog trenutne situacije obustavila sve letove za Bliski istok.


11.17 – Dva iračka borca ​​vojne organizacije Hashid Shaabi ubijena su, dok su tri teško ranjena u zračnim napadima u Jurf al-Sakharu, južno od Bagdada, rekao je portparol Narodnih mobilizacijskih snaga (PMF) za Reuters. PMF, također poznat na arapskom kao Hashd al-Shaabi, krovna je skupina uglavnom šitskih paravojnih frakcija koja uključuje nekoliko grupa povezanih s Iranom.

11.15  – Među poginulima u američko-izraelskim napadima su visoki komandanti Iranske revolucionarne garde i politički zvaničnici, javlja Reuters.

11.14 – Dvije balističke rakete oborene su iznad Jordana, prema navodima vojske te zemlje. Nije jasno ko je lansirao rakete.

11.10 – Širom Dohe čulo se nekoliko eksplozija, a katarsko ministarstvo odbrane saopćilo je da je presrelo nekoliko raketnih napada usmjerenih na tu zaljevsku državu.

11.08 – Najmanje jedna osoba je poginula u Abu Dhabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, nakon što je presretnuto nekoliko raketa lansiranih iz Irana, javlja državna novinska agencija. UAE su naveli da je „ovaj napad grubo kršenje nacionalnog suvereniteta i međunarodnog prava“. Dodali su da „zadržavaju svoje puno pravo da odgovore na ovu eskalaciju“.

11.00 – CNN-ove ekipe čule su više eksplozija u Dubaiju, trgovačkom središtu Ujedinjenih Arapskih Emirata.

(vijesti.ba)

Ćiro – naslijeđe koje traje: Priče koje čuvaju sjećanje na „trenera svih trenera“

Tri godine nakon odlaska Miroslava Blaževića, ime legendarnog Ćire i dalje snažno odjekuje među ljubiteljima nogometa, ali i svima koji su u njegovoj priči prepoznavali više od sporta.

Ćiro nije bio samo trener. Bio je fenomen koji je spajao generacije, motivator koji je znao probuditi vjeru i onda kada je to izgledalo nemoguće. Njegov utjecaj daleko je nadilazio granice terena – ostavio je dubok trag u Bosni i Hercegovini, regionu i šire, gradeći ne samo ekipe, već i karaktere.

Upravo zbog takvog naslijeđa, priče o Ćiri danas imaju posebnu vrijednost. One nisu samo sjećanja, već i podsjetnik na vrijeme kada su strast, energija i posvećenost bili temelj uspjeha. U društvu koje često brzo zaboravlja, ovakve priče postaju važan dio kolektivne memorije.

Portal BiscaniNET tim povodom realizirao je posebnu emisiju posvećenu ovom nogometnom velikanu. Kroz razgovor, analizu i evociranje uspomena, voditelj Mahir Midžić vodi gledaoce kroz najvažnije trenutke Ćirine karijere, ali i kroz priče koje otkrivaju njegovu ljudsku dimenziju – onu zbog koje je bio voljen i izvan sportskih krugova.

Ovakvi sadržaji imaju širi značaj jer doprinose očuvanju sportskog i kulturnog naslijeđa, ali i afirmaciji vrijednosti koje sport nosi – zajedništva, upornosti i vjere u uspjeh. Ujedno, oni predstavljaju most između generacija, omogućavajući mlađima da upoznaju ličnosti koje su oblikovale historiju.

Ćirino ime ostat će upisano zlatnim slovima u historiji nogometa, ali i u pričama koje se prenose, analiziraju i iznova otkrivaju. Upravo kroz takve priče, njegovo naslijeđe nastavlja živjeti.

Ovaj sadržaj je nastalo uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Podrška malim medijima na Zapadnom Balkanu, koji provodi CPCD. Sadržaj je isključiva odgovornost medijske kuće i autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije.

Zajednički iftar u Bihaću: Predstavnici KPZ-a susreli se s muftijom i glavnim imamom

U Bihaću je večeras upriličen zajednički iftar kojem su prisustvovali direktor Kazneno-popravnog zavoda Bihać Adem Demirović, njegov zamjenik dr. Franjo Jurić, kao i drugi predstavnici ove ustanove, zajedno s bihaćkim muftijom Mehmed-ef. Kudić i glavnim imamom Medžlisa Islamske zajednice Bihać Mensud-ef. Ćehić.

Susret je protekao u srdačnoj i prijateljskoj atmosferi, u duhu mjeseca Ramazana, uz poruke zajedništva, međusobnog uvažavanja i saradnje.

O ovom susretu oglasio se zamjenik direktora dr. Franjo Jurić, koji je naveo da je imao čast i zadovoljstvo susresti se s uvaženim vjerskim predstavnicima te zajedno s radnim kolegama prisustvovati zajedničkom iftaru.

Iz KPZ Bihać istaknuto je da ovakvi susreti doprinose jačanju međusobnog razumijevanja i institucionalne saradnje.

Nagrade uručio gradonačelnik Sedić: Više od 200 učesnika na atletskoj utrci povodom Dana grada

U okviru obilježavanja Dana grada, u Bihaću je održana tradicionalna atletska utrka koja je okupila više od 200 učesnika iz bihaćkih osnovnih i srednjih škola, kao i rekreativaca. Organizator događaja bio je Gradski sportski savez Bihaća.

Najuspješnijim takmičarima nagrade je uručio gradonačelnik Elvedin Sedić, koji je istakao zadovoljstvo bogatim i raznovrsnim programom ovogodišnjeg obilježavanja Dana grada.

„Drago mi je što je ovogodišnje obilježavanje Dana grada ispunjeno raznovrsnim sadržajima, među kojima je i sport našao svoje zasluženo mjesto. Čestitam svim učesnicima, a posebno najboljima na ostvarenim rezultatima i sportskom duhu koji su pokazali“, poručio je gradonačelnik.

Program obilježavanja Dana grada bit će nastavljen sutrašnjim malonogometnim turnirom za djecu, kao i tradicionalnim šahovskim turnirom.

MNK “Dječaci sa Une” u posjeti Nacionalni park Una

Predstavnici MNK “Dječaci sa Une” posjetili su Nacionalni park Una, ističući simboliku ove ustanove kao jednog od najprepoznatljivijih prirodnih obilježja Bihaća, koje klub s ponosom nosi i u svom imenu.

Tokom posjete zahvalnost je upućena direktoru Alen Zulić na podršci koju pruža radu i razvoju kluba. Kako su naveli iz MNK “Dječaci sa Une”, podrška i razumijevanje značajno doprinose jačanju njihove sportske priče te im daju dodatni podstrek da dostojno predstavljaju Bihać na terenu i van njega.

Iz kluba su poručili kako su ponosni na saradnju s institucijama koje prepoznaju značaj sporta i ulaganja u mlade, naglašavajući zajedničku posvećenost gradu i rijeci Uni kao trajnoj inspiraciji njihovog djelovanja.

Ažurirala aplikaciju mobilnog bankarstva pa ostala bez 3.500 eura

Foto: Ilustracija

Koprivničko-križevačka policija zaprimila je kaznenu prijavu 44-godišnjakinje kojoj je skinut novac s računa nakon što je, prema uputama iz SMS poruke, ažurirala bankovnu aplikaciju, saopćeno je danas iz Policijske uprave Koprivničko-križevačke.

Policija je zaprimila kaznenu prijavu 44-godišnjakinje zbog sumnje na počinjenje krivičnog djela računarske prijevare, nakon što joj je s bankovnog računa neovlašteno isplaćeno 3.500 eura.

Prema navodima policije, oštećena je u utorak, 24. februara, na mobilni uređaj primila SMS poruku za koju je vjerovala da ju je poslala njena banka. Nepoznata osoba dovela ju je u zabludu tražeći da putem linka ažurira aplikaciju mobilnog bankarstva i unese PIN, što je ona i učinila. Ubrzo nakon toga, s njenog računa novac je isplaćen bez njenog odobrenja.

Policija provodi kriminalističku istragu kako bi utvrdila sve okolnosti događaja i pronašla počinitelja.

Iz policije upozoravaju građane da banke nikada putem SMS poruka, e-maila ili društvenih mreža ne traže unos ličnih podataka, PIN-a, CVV broja s kartice, lozinki ili jednokratnih autentifikacijskih kodova putem linkova. Građanima savjetuju da ne otvaraju sumnjive poveznice niti unose podatke na stranicama do kojih su došli putem poruka nepoznatih ili sumnjivih pošiljalaca.

Poseban oprez potreban je kod poruka koje stvaraju osjećaj hitnosti, poput onih koje upozoravaju na blokadu računa ili isteka aplikacije. U slučaju sumnje, građanima se preporučuje da se obrate svojoj banci putem službenih kontakata te aktiviraju dodatne sigurnosne opcije, poput biometrijske zaštite i obavijesti o transakcijama.

(Vijesti.ba)

Odgajateljice koje se sumnjiče za maltretiranje djeteta izlaze na slobodu, tužilaštvo traži zabranu odlaska u vrtić

Foto: V. D./Klix.ba

Postupajuća tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo predložila je Općinskom sudu u Sarajevu određivanje mjera zabrane za dvije osumnjičene odgajateljice predškolske ustanove “Bambini” iz Hadžića.

Odgajateljice su jučer uhapšene, 15-ak dana nakon što su mediji objavili detalje ovog slučaja u kojem roditelji tvrde da su odgajateljice ponižavale i maltretirale dječaka na način da su mu stavljale pelenu preko odjeće i nagovarale drugu djecu da mu se smiju, kao i to da su mu nanijele povrede pokušavajući da ga uguraju u hranilicu koja mu je bila premala.

Sumnja se da su ove odgajateljice, koje su inače i sestre, inicijala A. H. (25) i A. H. (27), počinile krivična djela Psihičko nasilje, Zapuštanje ili zlostavljanje djeteta te Laka tjelesna povreda u saučesništvu.

Nakon ispitivanja u policiji i tužilaštvu, od suda je zatraženo da im odredi mjere zabrane, što znači da će one uskoro, tokom dana, biti puštene na slobodu.

“Mjere koje su predložene su zabrana poduzimanja određenih poslovnih aktivnosti koje su u vezi s odgojem, njegom, zaštitom i zbrinjavanjem djece i maloljetnika, zabrana posjećivanja ustanove ‘Bambini’, te zabrana sastajanja s uposlenicima. Odluku o predloženim mjerama donijet će nadležni sud. Budući da je riječ o krivičnom djelu s prioritetom zaštite oštećene osobe, u konkretnom slučaju djeteta, druge informacije Tužilaštvo KS ne može saopćavati”, kazali su iz te pravosudne institucije.

Osim odgajateljica, uhapšen je i direktor vrtića zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična djela Neprijavljivanje krivičnog djela ili učinitelja, Davanje lažnog iskaza i Zapuštanje ili zlostavljanje djeteta. Međutim, on je nakon kriminalističke obrade i ispitivanje, po nalogu tužioca, pušten na slobodu.
(klix.ba)

Nada za mir postoji: Amerikanci ocijenili pregovore s Iranom pozitivnim, Teheran poručuje “dogovor nadohvat ruke”

(Foto: Reuters)

Nuklearni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, održani u četvrtak u Ženevi, rezultirali su dogovorima o određenim pitanjima, ali i ostavili neriješene razlike. Ipak, visoki američki zvaničnik izjavio je za Axios da su razgovori bili “pozitivni”, dok je nova runda zakazana za narednu sedmicu.

Mnogi unutar administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa vide ovaj sastanak kao posljednju šansu za diplomatiju prije nego što se donese konačna odluka o eventualnom vojnom sukobu.

Razgovori između Trumpovih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, te iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija, trajali su nekoliko sati kroz jutarnju i popodnevnu sesiju. Treća runda pregovora održana je u dva formata, direktno između delegacija, ali i indirektno, uz posredovanje omanskog ministra vanjskih poslova Badra Albusaidija koji je prenosio poruke.

Prema izvorima upoznatim s pregovorima, američka strana je tokom jutarnje sesije bila “razočarana” iranskim stavovima, nakon što je iranska delegacija predstavila svoj dugoočekivani nacrt nuklearnog sporazuma. U razgovorima je učestvovao i generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Raphael Grossi.

Uprkos početnom američkom nezadovoljstvu, omanski posrednik Albusaidi je izjavio da je ostvaren “značajan napredak” te da su strane razmjenjivale “kreativne i pozitivne ideje”. Iranski ministar Araghchi je također naglasio da su obje strane pokazale “jasnu ozbiljnost” da se dođe do konačnog dogovora.

Šta su ključni zahtjevi i prepreke?

Izvori bliski pregovorima otkrili su ključne tačke sporenja i zahtjeve obje strane:
Iran kategorično odbija ideju trajnog odustajanja od obogaćivanja uranija, demontiranja nuklearnih postrojenja i iznošenja zaliha iz zemlje. Umjesto toga, njihov prijedlog predviđa smanjenje zaliha uranija na nivo niskog obogaćivanja pod strogim nadzorom IAEA-e. Također, Iran je iznio svoja očekivanja vezana za ukidanje sankcija.

Washington zahtijeva da svaki budući nuklearni sporazum mora važiti neograničeno te da Iran preda svojih 10.000 kilograma obogaćenog uranija. Amerikanci su voljni pokazati određenu fleksibilnost kada je riječ o iranskom pravu na obogaćivanje uranija, ali samo pod uvjetom da Teheran dokaže da ne postoji apsolutno nikakav put ka razvoju nuklearne bombe.

Nejasno je da li se stav Witkoffa i Kushnera promijenio nakon popodnevnih sastanaka. Ukoliko Trumpu prenesu da nije bilo pomaka, vojni udar bi mogao postati znatno vjerovatnija opcija.

U svom nedavnom obraćanju naciji (State of the Union), Donald Trump je poručio da Iran mora jasno reći da ne želi nuklearno oružje. Iran već dugo tvrdi da nema takve ambicije.

Dok su pregovori u Ženevi trajali, Ali Shamkhani, visoki savjetnik iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija, oglasio se na mreži X. Poručio je da, ukoliko je to glavni problem za SAD, on se u potpunosti “poklapa s Khameneijevom fetvom” i odbrambenom doktrinom Irana.

“Neposredni sporazum je nadohvat ruke. Araghchi ima dovoljnu podršku i ovlaštenja za ovaj dogovor,” napisao je Shamkhani.

Naredni koraci uključuju detaljne konsultacije u Washingtonu i Teheranu. Već sljedeće sedmice očekuju se tehnički razgovori nuklearnih stručnjaka u sjedištu IAEA-e u Beču, kao i četvrta runda direktnih političkih pregovora.

(klix.ba)

1...373839...1,675Stranica 38 of 1,675
© Copryright 2004 - 2025.