Predsjednik Donald Trump, koji je kritikovao Njemačku i druge saveznike u NATO-u zbog toga što nisu poslali svoje mornarice da pomognu u otvaranju Hormuškog moreuza, rekao je u srijedu da njegova administracija razmatra smanjenje broja američkih vojnika u Njemačkoj.

“Sjedinjene Američke Države proučavaju i razmatraju moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj, a odluka će biti donesena u narednom kratkom periodu”, napisao je Trump na Truth Socialu. Visoki zvaničnik Bijele kuće ranije ovog mjeseca rekao je Reutersu da je Trump razgovarao o mogućnosti povlačenja dijela američkih trupa iz Evrope.

Prema podacima američkog Centra za podatke o ljudstvu Ministarstva odbrane (DMDC), SAD su imale nešto više od 68.000 aktivnih vojnih pripadnika stalno raspoređenih u svojim bazama u Evropi zaključno s decembrom 2025. godine.

Više od polovine, oko 36.400, nalazi se u Njemačkoj. To je tek dio u odnosu na 250.000 američkih vojnika koji su tamo bili raspoređeni 1985. godine, prije pada Berlinskog zida i kraja Hladnog rata.

Trump se posljednjih dana sukobljavao s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom zbog rata u Iranu. U utorak je rekao da Merz “ne zna o čemu govori” nakon što je njemački lider izjavio da Iranci ponižavaju SAD u pregovorima o okončanju dvomjesečnog rata. Merz je u srijedu kazao da su odnosi s Trumpom dobri, uprkos nesuglasicama oko rata.

Trumpova objava uslijedila je nekoliko sati nakon što se najviši njemački general Carsten Breuer sastao s podsekretarom za odbranu Elbridgeom Colbyjem i drugim američkim zvaničnicima odbrane u srijedu kako bi razgovarali o prvoj vojnoj strategiji njegove zemlje izvan okvira NATO-a od Drugog svjetskog rata.

Colby je pohvalio njemački dokument, koji iznosi cilj Berlina da postane najveća konvencionalna sila u Evropi, u nizu objava na platformi X nakon njegovog objavljivanja prošle sedmice, rekavši da pokazuje “jasan put naprijed”.

“Predsjednik Trump je s pravom naglasio da Evropa mora pojačati napore, a NATO više ne smije biti papirni tigar. Njemačka sada preuzima vodeću ulogu u tome. Nakon godina razoružavanja, Berlin se aktivira”, napisao je Colby na X-u.

Breuer je novinarima u Washingtonu rekao da je Colby pokazao “veliko uvažavanje” za njemačku vojnu strategiju i njen napor da preuzme veću vodeću ulogu u NATO-u, kao i finansijsku posvećenost tom cilju. Breuer nije dao nikakve naznake da su američki zvaničnici razgovarali o mogućnosti smanjenja broja američkih vojnika u Njemačkoj.

Njemačka ambasada nije imala trenutni komentar. Pentagon je uputio upite na Bijelu kuću, koja također nije odmah komentarisala.

Trump je dugo kritikovao Njemačku i druge evropske zemlje zbog toga što ne izdvajaju više sredstava za vlastitu odbranu, iako je pohvalio odluku članica NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu na 5% BDP-a.

Tenziје su ponovo porasle nakon što su NATO saveznici odbili pružiti Trumpu podršku koju je tražio za rat protiv Irana, koji je pokrenuo zajedno s Izraelom bez konsultacija ili obavještavanja saveznika. Trumpova želja da preuzme Grenland od članice NATO-a Danske, što je odlučno odbijeno, dodatno je opteretila političke odnose.

Trump je tokom svog prvog mandata tražio značajno smanjenje broja američkih vojnika u Njemačkoj, iako to nikada nije realizovano, rekao je Jeff Rathke, bivši američki diplomata i predsjednik Američko-njemačkog instituta pri Univerzitetu Johns Hopkins. Rathke je kazao da američka vojska ima velike koristi od prisustva u bazama u inostranstvu, uključujući Ramstein u Njemačkoj.

“Američke snage u Evropi nisu humanitarni doprinos nezahvalnim Evropljanima, one su instrument globalnog vojnog dosega Amerike”, rekao je.

Američki i njemački vojni zvaničnici navode da njihova saradnja ostaje snažna uprkos Trumpovim povremenim objavama na društvenim mrežama o napuštanju NATO-a ili smanjenju trupa.
(klix.ba)

Predsjednik Donald Trump će, prema izvještajima, u četvrtak imati brifing s komandantom Centralne komande vojske SAD (CENTCOM) generalom Bradom Cooperom o novim planovima za moguće vojne akcije protiv Irana, objavio je Axios pozivajući se na dva izvora.

Bijela kuća i Centralna komanda SAD nisu odmah odgovorile na zahtjev za komentar, navodi Reuters.

Prema Axiosu, CENTCOM je pripremio plan za “kratki i snažni” talas udara na Iran, koji bi vjerovatno uključivao mete infrastrukture, s ciljem da se “razbije pregovarački zastoj“.

Krhki prekid vatre u sukobu u Iranu traje oko tri sedmice. Sukob je počeo kada su SAD i Izrael izvršili napade na Iran 28. februara, nakon čega je Iran odgovorio udarima na izraelske i zaljevske ciljeve.

SAD i izraelski napadi, kao i operacije u Libanu, uzrokovali su hiljade mrtvih i raseljavanje miliona ljudi, navodi se u izvještaju.

Trump je ranije prijetio uništavanjem civilne infrastrukture u Iranu.

Jedna od opcija koja se razmatra u brifingu je i plan preuzimanja dijela Hormuškog moreuza kako bi se ponovo otvorio za komercijalni brodski saobraćaj, što bi moglo uključivati i kopnene snage.

Moreuz je ključna tačka kroz koju prolazi oko 20 posto svjetskih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa, a sukob je gotovo zaustavio saobraćaj kroz taj pravac.

Washington, prema Axiosu, želi povećati pritisak na Iran kako bi postao fleksibilniji u pregovorima o nuklearnom programu.

Druga opcija koja bi mogla biti razmatrana je specijalna operacija s ciljem zapljene iranskih zaliha visoko obogaćenog uranija.

Trump je ranije tvrdio da je iranski nuklearni program neposredna prijetnja, dok Teheran negira namjeru razvoja nuklearnog oružja i tvrdi da ima pravo na mirnodopsko obogaćivanje uranija.

Brifingu bi trebao prisustvovati i načelnik Generalštaba general Dan Caine.

(Vijesti.ba)

PRIZOR novog oca koji se onesvijestio u operacijskoj dvorani dok je njegova supruga rađala postao je viralni hit i predmet brojnih šala na internetu. Maiconu Pedrosu trenutak rođenja djeteta carskim rezom bio je previše uzbudljiv pa se srušio na pod bolnice u brazilskom gradu Criciúmi, a cijeli je događaj zabilježila fotografkinja specijalizirana za porođaje.

“Drži se, ratniče”
Video oca koji pada u naručje primalje brzo je obišao svijet i skupio više od 20 milijuna pregleda. Mnogi su u komentarima istaknuli ironiju situacije. “Žene ne shvaćaju koliko to može biti teško za oca. Drži se, ratniče”, našalio se jedan korisnik.

“Rođenje djeteta i ponovno rođenje oca”, dodao je drugi. Jedan je komentar glasio: “Zamislite da vam režu sedam slojeva tkiva, a vaš suprug u pozadini kuka kako je njemu bilo gore jer se onesvijestio.” Drugi su ga optužili da “krade pozornost”, a neki su čak sugerirali da mu uopće nije bilo mjesto u operacijskoj dvorani. “Ne želim zvučati okrutno, ali kao što je moja baka govorila, tko ne smeta, najviše pomaže”, napisao je jedan komentator.

Što se točno dogodilo
Maicon je sjedio uz suprugu Mariane Felippe, držao je za ruku i pružao joj potporu. No upravo u trenutku kada su liječnici podigli novorođenče i stavili ga majci na prsa, otac je pao u nesvijest.

Medicinska sestra priskočila je u pomoć, pridržavala ga i spustila na pod. Dok je jedna djelatnica mahanjem pokušava dozvati onesviještenog oca svijesti, druga mu je podignula noge. Kirurzi su u cijeloj situaciji vidjeli i duhovitu stranu, što su pokazali podižući palac prema kameri.

“Ničega se ne sjećam”
“Apsolutno se ničega ne sjećam od trenutka kad se beba rodila”, izjavio je Maicon kasnije za lokalne medije. Par je u bolnicu stigao u ranim jutarnjim satima 18. travnja, nakon što je Mariane pukao vodenjak, a carski rez prošao je bez ikakvih komplikacija.

Fotografkinje Patricia Vogel i Viviane Borges, koje su zabilježile trenutak, prisjetile su se događaja. “Kad smo stigle, bili su pomalo nervozni, ali sve je teklo prema očekivanjima. Porođaj je bio miran, a medicinski tim, kao i roditelji, djelovali su vrlo samouvjereno”, rekle su. “A onda se u 8:24, točno u trenutku rođenja djeteta, otac onesvijestio.”

Prema njihovim riječima, Maicon se brzo oporavio i ubrzo je mogao biti sa svojom kćeri. “Već se pet godina bavimo isključivo fotografiranjem porođaja. Zabilježile smo više od 1500 poroda i ovo je definitivno prizor koji smo već vidjele nekoliko puta”, izjavile su fotografkinje.

Otac, majka i njihova kći su dobro.
(index.hr)

ULTRAORTODOKSNI Židovi, poznati kao Haredi, prosvjeduju u više izraelskih gradova zbog pokušaja vlasti da ih uključe u obveznu vojnu službu. Prosvjedi su izbili nakon što je država počela slati pozive za regrutaciju članovima njihove zajednice te nakon uhićenja pojedinih studenata vjerskih škola koji su izbjegavali služenje vojske.

Prosvjednici su u području Bnei Braka, blizu Tel Aviva, blokirali glavnu prometnicu i legli na cestu, čime su zaustavili promet. Policija je rasporedila dodatne snage i intervenirala kako bi uklonila okupljene.

Dugotrajni spor oko vojnog roka
Riječ je o dugotrajnom sporu u izraelskom društvu. Ultraortodoksni Židovi tradicionalno su izuzeti od vojne službe kako bi mogli studirati u ješivama, vjerskim školama, no taj je sustav posljednjih godina pod sve većim političkim i pravnim pritiskom.

Prosvjede predvode radikalnije skupine unutar zajednice, među njima i tzv. Jeruzalemska frakcija, koja okuplja desetke tisuća pripadnika i poznata je po organiziranju masovnih akcija protiv novačenja.

Na jednoj od blokada na cesti Route 4 kod Bnei Braka prosvjednici su uzvikivali da radije žele umrijeti nego služiti u izraelskoj vojsci, a snimke s mjesta događaja pokazuju spaljivanje izraelskih zastava i transparente s porukama protiv vojnog roka.

Policija je poručila da priznaje pravo na prosvjed, ali da neće dopustiti narušavanje javnog reda i blokiranje prometa. Istaknuli su da uklanjaju prosvjednike s više lokacija, uključujući Jeruzalem i Beit Shemesh.

Uhićenje studenta rasplamsalo prosvjede
Povod za eskalaciju bio je i slučaj studenta ješive Nehoraija Bachara, koji je uhićen i završio u vojnom zatvoru nakon što je izbjegavao regrutaciju. Vođa Jeruzalemske frakcije, rabin Azriel Auerbach, pozvao je na masovne prosvjede, poručivši da je riječ o “crvenoj liniji”.

“Tko ne izađe prosvjedovati zbog uhićenja studenta iz učionice, sudjeluje u progonu onih koji uče Toru”, poručio je Auerbach.

Napad na vojnika i incident ispred kuće zapovjednika
Napetosti su dodatno porasle nakon nasilnog incidenta u Beit Shemeshu, gdje su trojica pripadnika hasidske zajednice Breslov uhićena zbog napada na ultraortodoksnog vojnika izraelske vojske. Prema medijskim izvješćima, napadači su mu prijetili i obitelji.

Istodobno, skupina prosvjednika okupila se i ispred kuće zapovjednika vojne policije Yuvala Yamina u Aškelonu, gdje je došlo do sukoba s policijom. Vlasti tvrde da su prosvjednici upali u dvorište kuće dok je njegova obitelj bila unutra.

Netanyahu i Katz osudili nasilje
Na događaj su reagirali najviši državni dužnosnici. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu osudio je napad, poručivši da je riječ o “divljačkom i nasilnom činu” te zatražio odlučne mjere protiv odgovornih. Ministar obrane Israel Katz također je osudio incident i nazvao počinitelje “nasilnim kriminalcima”.

Načelnik Glavnog stožera izraelske vojske Eyal Zamir upozorio je da je napad na vojne dužnosnike i njihove obitelji “opasno prekoračenje granice”.

Vrhovni sud naložio mjere protiv onih koji izbjegavaju vojsku
Dodatni pritisak na ultraortodoksnu zajednicu dolazi i iz pravosuđa. Vrhovni sud Izraela naložio je vladi da uvede mjere protiv onih koji izbjegavaju vojnu službu, uključujući uskraćivanje socijalnih naknada i pokretanje kaznenih postupaka.

Sud je pritom ocijenio da je riječ o “svjesnom i dugotrajnom masovnom kršenju zakona”, čime je dodatno zaoštren sukob između države i dijela ultraortodoksne zajednice.