NATO se nije izravno uključio u američko-izraelski rat u Iranu, no sukob je svejedno razotkrio pukotine u obrambenim sposobnostima Saveza, zbog kojih bi se teško nosio s eventualnim napadom Rusije, piše Politico.

“Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku nisu odvojeni fenomeni, iz oba možemo puno naučiti dok razmišljamo o ratovima budućnosti”, izjavio je general Dominique Tardif, zamjenik načelnika francuskih zračnih snaga. “Te združene lekcije trebale bi nam omogućiti da bolje razumijemo kako usmjeriti razvoj naših sposobnosti.”

Europski vojni dužnosnici upozorili su da bi Moskva mogla biti u stanju napasti neku od članica Saveza do 2029. godine, ističući hitnu potrebu za borbenom spremnošću i političkom kohezijom. Portal Politico razgovarao je s desetak diplomata, sadašnjih i bivših dužnosnika NATO-a te obrambenih stručnjaka, od kojih su neki zatražili anonimnost, kako bi utvrdio pet ključnih nedostataka Saveza koje je rat na Bliskom istoku iznio na vidjelo.

1. Ponestaje streljiva
Rat u Iranu jasno je naglasio manjak streljiva u NATO-u. Sjedinjene Države potrošile su otprilike polovicu svoje cjelokupne zalihe ključnih protuzračnih projektila Patriot, dok su francuski dužnosnici upozorili da su se zalihe njihovih projektila Aster i Mica počele smanjivati već u prva dva tjedna rata. Obrambene tvrtke poput Rheinmetalla i MBDA također su ukazale na rastuću potražnju i prijeteće nestašice.

Ako SAD nastavi preusmjeravati svoju pozornost na indopacifičku regiju, “značajni resursi bit će povučeni” iz Europe, rekao je jedan visoki diplomat NATO-a. “Tih resursa imamo premalo.”

Ako NATO ne promijeni smjer, Rusija “će nas zgraziti”, upozorio je Calvin Bailey, zastupnik britanske vladajuće Laburističke stranke u parlamentarnom odboru za obranu. S obzirom na to da Moskva proizvodi “6000 do 7000” jurišnih dronova kamikaza mjesečno, saveznici u NATO-u ostali bi bez svojih skupocjenih protuzračnih projektila u roku od “nekoliko tjedana”, rekao je Justin Bronk, viši istraživač na Kraljevskom institutu za obrambene studije (RUSI).

To stvara “hitnu potrebu za cjenovno pristupačnijim presretačima zrak-zrak”, dodao je, tvrdeći da bi se NATO trebao usredotočiti na jeftinije alternative Patriotu, poput laserski navođenog projektila AGR-20, te graditi pasivnu obranu poput ojačanih betonskih skloništa za zrakoplove. Prema izvoru upoznatom s temom, nestašice streljiva bit će glavna tema na summitu čelnika NATO-a u srpnju.

2. Zračna inferiornost
Sposobnost Irana da nastavi bombardirati susjedne zaljevske države s više od 5000 napada raketama i dronovima unatoč američkoj zračnoj kampanji pokazuje “jasna ograničenja u očekivanjima da se neka zemlja može pokoriti bombardiranjem” konvencionalnim zrakoplovima, rekao je Pieter Wezeman, viši istraživač na Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira.

Kao odgovor, NATO mora preispitati koncept zračne dominacije i tražiti kreativna rješenja za odvraćanje Rusije. To uključuje ubrzano ulaganje u precizno oružje dugog dometa sposobno gađati moskovske pogone za proizvodnju dronova i vojne lokacije duboko unutar zemlje, rekao je Bronk.

“Ako uspijemo ostvariti zračnu nadmoć nad spornim područjem, onda bi i sama Europa mogla uništiti ruske snage na tlu”, kazao je, predlažući jačanje nabave američkih projektila AGM-88G dometa do 300 kilometara. Dva diplomata Saveza potvrdila su da je rat u Iranu već potaknuo nove rasprave unutar NATO-a o potrebi za većim sposobnostima dubokog udara, dok ove godine započinju razgovori o sljedećem četverogodišnjem ciklusu planiranja obrane.

3. Preslabe mornarice
Ograničeno europsko raspoređivanje snaga kao pomoć zaljevskim saveznicima također je razotkrilo golema nedovoljna ulaganja u mornarice članica NATO-a. Najočitiji primjer je Ujedinjeno Kraljevstvo. Nakon što su trebala tri tjedna da se razarač HMS Dragon uputi prema Sredozemlju, brod je vraćen u luku zbog tehničkog kvara.

To i ne čudi. Britanski zapovjednik mornarice, general Gwyn Jenkins, prošlog je mjeseca priznao da Kraljevska mornarica nije spremna za rat, dodavši da i drugi saveznici zaostaju. Kanadski premijer Mark Carney prethodno je izjavio da je manje od polovice flote njegove zemlje operativno.

“Od 2022. puno smo se više usredotočili na kopnene snage, a sada odjednom uviđamo da je raspoloživost flote diljem NATO-a doista prilično loša”, rekao je Ed Arnold, bivši dužnosnik NATO-a.

U bilo kakvom sukobu s Moskvom, mornarice će biti ključne za lov na podmornice u blizini ruskog sjevernog poluotoka Kole i neutraliziranje plovila opremljenih krstarećim projektilima dugog dometa Kalibr, rekao je Sidharth Kaushal, stručnjak za pomorsku sigurnost pri institutu RUSI. NATO također mora poboljšati zajedničke objekte za održavanje brodova, riješiti manjak osoblja i ulagati u fleksibilna plovila prilagodljiva različitim misijama, po uzoru na nizozemski program višenamjenskih brodova za potporu.

4. Trajno nejedinstvo
Rat je također produbio podjele unutar NATO-a. Europa je odbila zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa za vojnom potporom, što je navelo Washington da počne razmatrati protumjere. To izaziva novu zabrinutost unutar Saveza, rekla su dva diplomata. U međuvremenu, Trump je nastavio kritizirati NATO, opetovano ga nazivajući “tigrom od papira”.

Rizik nakon Irana, dodao je Arnold, jest da u slučaju napada Moskve “predsjednik može reći: ‘Ovaj put se nećemo miješati'” ili se obvezati samo na ograničeno slanje snaga. Kao odgovor, europske prijestolnice moraju usvojiti isti “transakcijski pristup” kao Trump, rekao je Anders Fogh Rasmussen, bivši glavni tajnik NATO-a. Svoju potporu ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca trebale bi jasno povezati s američkom predanošću NATO-u.

Također je upozorio protiv daljnjeg povlađivanja Trumpu, što je ključan dio pristupa glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea američkom predsjedniku. “Vrijeme laskanja je prošlo”, poručio je Rasmussen.

5. Ukrajina je važna
Samo nekoliko dana nakon početka rata u Iranu, Ukrajina je poslala svoje stručnjake za bespilotne letjelice da pomognu zemljama diljem Bliskog istoka. Oni su dobro upućeni u korištenje domaćih presretača za obaranje iranskih dronova tipa Shahed, kakve koristi i Rusija. Kijev je na kraju potpisao desetogodišnja obrambena partnerstva sa zaljevskim državama.

NATO je brzo proširio svoje institucionalne veze s Ukrajinom, od zajedničkog centra za obuku i istraživanje u Poljskoj do vojnih posjeta Kijevu i novoosnovanog industrijskog programa za nabavu inovativne tehnologije iz te zemlje, nazvanog UNITE-Brave NATO. Savez bi sada trebao raditi na uspostavi “pojasa” protudronskih sustava bliže ruskoj granici kao prve linije obrane, rekao je Bronk.

Dva diplomata NATO-a izjavila su da bi Savez mogao učiniti više na jačanju industrijskih veza s Ukrajinom, uključujući i veća sredstva za program UNITE-Brave. “Ukrajina djeluje kao pružatelj sigurnosti”, rekao je treći diplomat NATO-a. Rat u Iranu je “to i dokazao”.
(index.hr)

AMERIČKI predsjednik Donald Trump zaprijetio je smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa saveznicima iz NATO-a. Prijetnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Friedricha Merza da je Iran “ponizio” Ameriku u pregovorima.

Svađa oko pregovora s Iranom
Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio kako njegova administracija “proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj” te da će odluka biti donesena “u kratkom roku”. Povod za Trumpovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Friedricha Merza od ponedjeljka, koji je ocijenio da je Trumpov tim nadigran u pregovorima s Iranom o završetku rata i ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.

“Iranci su očito vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata”, rekao je njemački kancelar. Merz je kritike ponovio i jučer, naglasivši da Europa “trpi” posljedice zatvaranja tjesnaca.

Trump je uzvratio optužbom da Merz smatra kako je “u redu da Iran ima nuklearno oružje” i poručio mu da “ne zna o čemu govori”. Prošlog tjedna Trump je otkazao drugi put američkih pregovarača u Islamabad, a pregovori o iranskom nuklearnom programu i Hormuškom tjesnacu od tada su u zastoju.

Nove napetosti u NATO-u
Iako je Merz u srijedu pokušao ublažiti situaciju, odbacivši Trumpove komentare i rekavši da je njihov odnos “dobar kao i uvijek”, predsjednikova prijetnja povlačenjem vojnika vjerojatno će izazvati zabrinutost u Berlinu i cijeloj Europi.

Ovaj potez događa se u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i tradicionalnih europskih saveznika, pri čemu je Trump sve glasniji u prijetnjama povlačenjem iz NATO saveza.

Trump je 1. travnja izjavio da “bez ikakve sumnje” razmatra izlazak iz NATO-a jer europski saveznici nisu sudjelovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti pomogli osigurati strateški važan Hormuški tjesnac.

Takav potez bio bi katastrofalan za europsku sigurnost, no smatra se malo vjerojatnim zbog američkog zakona iz 2024. koji predsjedniku brani povlačenje iz NATO-a bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa. Stručnjaci stoga smatraju da bi Bijela kuća umjesto toga mogla poduzeti korake koji potkopavaju savez, ali ne znače i potpuno povlačenje. Jedan od takvih scenarija upravo je povlačenje američkih snaga iz Europe.

“Najgora kriza u povijesti saveza”
Prema podacima Ministarstva obrane SAD-a, u Europi je stacionirano preko 68.000 američkih vojnika. Najveći kontingent nalazi se u Njemačkoj, gdje ih je prema podacima Kongresne istraživačke službe 2024. bilo više od 35.000, dok njemački mediji navode i veći broj, oko 50.000. Trump je tijekom oba svoja mandata neprestano kritizirao NATO, optužujući članice da “iskorištavaju” SAD jer ne izdvajaju dovoljno za svoje obrambene proračune.

Posljednji predsjednikovi potezi, poput prijetnje invazijom na Grenland i nazivanja saveznika “kukavicama” jer odbijaju pomoći u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, naveli su stručnjake da ovu situaciju opišu kao “najgoru krizu s kojom se NATO ikada suočio”.

Ivo Daalder, koji je od 2009. do 2013. bio američki predstavnik pri NATO-u, ovog je mjeseca izjavio kako je “teško zamisliti da bi ijedna europska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će je Sjedinjene Države doći braniti”.

Samo nekoliko sati prije Trumpove objave, američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao je s njemačkim ministrom vanjskih poslova Johannom Wadephulom o Iranu i važnosti osiguranja slobodne plovidbe u Hormuškom tjesnacu. Trump je u srijedu također objavio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te predložio “kratko primirje” u Ukrajini.
(index.hr)

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani pozvao je kralja Charlesa da “vrati” vrijedni dijamant Koh-i-Noor, koji je Britansko carstvo odnijelo s indijskog potkontinenta u 19. stoljeću, tokom trećeg dana državne posjete monarha u srijedu.

Prije nego što je pozdravio Charlesa i kraljicu Camillu na komemoraciji povodom napada 11. septembra, Mamdani je upitan o čemu bi razgovarao s kraljem ako bi imao priliku.

– Ako bih razgovarao s kraljem, osim toga, vjerovatno bih ga ohrabrio da vrati dijamant Koh-i-Noor – rekao je ljevičarski gradonačelnik, dodajući da mu je prioritet odavanje počasti žrtvama terorističkih napada.

Nije jasno da li je Mamdani zaista pokrenuo ovu osjetljivu temu tokom susreta s Charlesom.

Monarh je viđen kako se smije i kratko razgovara s Mamdanijem nakon što su se rukovali.

Dijamant od 106 karata, koji se čuva u Londonu, jedan je od najvažnijih dijelova britanskih krunskih dragulja i krasi krunu kraljice Elizabete.

Vlasništvo nad ovim draguljem osporavano je kroz stoljeća – prolazio je kroz ruke mogulskih careva, iranskih šahova i sikhskih maharadža prije nego što ga je Kraljevstvo Pendžab ustupilo kraljici Viktoriji 1849. godine kao dio mirovnog sporazuma.

Indija je više puta, bez uspjeha, tražila povrat ovog neprocjenjivog dragulja.

Iako nema sumnje da je dijamant iskopan u Indiji, njegova kasnija historija miješa mit i činjenice, a pravo na njega polažu i druge zemlje, uključujući Afganistan, Iran i Pakistan.

Političar iz antiimigracijske stranke Reform UK brzo je osudio ove komentare kao “uvredu za našeg kralja”.

– Ovaj prekrasni dijamant trenutno je izložen u Londonu – rekao je portparol za unutrašnje poslove Zia Yusuf u objavi na platformi X. “Tu će i ostati.”

(Vijesti.ba)

Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom o ratu u Ukrajini i situaciji na Bliskom istoku, rekao je pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov.

Prema njegovim riječima, Putin je izrazio spremnost na privremeno primirje u Ukrajini povodom obilježavanja Dana pobjede, koji Rusija slavi 9. maja. Trump je podržao tu inicijativu, tvrdi ruski zvaničnik. Razgovor, koji je trajao oko sat i pol, bio je usmjeren na rat u Ukrajini, mirovne napore te aktuelno primirje između SAD-a i Irana.

Iako je odbacio potpuno i bezuslovno primirje koje je predložio Kijev, Putin je više puta predlagao privremena i ograničena primirja tokom ruske invazije na Ukrajinu. Ukrajina tvrdi da je Rusija više puta kršila ranija primirja, bilježeći više od 400 kršenja tokom navodnog prekida vatre proglašenog za pravoslavni Uskrs.

Ovogodišnja moskovska parada za Dan pobjede trebala bi se prvi put od 1945. godine održati bez tenkova i druge teške vojne opreme. Rusko ministarstvo odbrane potvrdilo je da je ta odluka povezana s “trenutnom operativnom situacijom”.

Trenutno nije planiran razgovor između Trumpa i Volodimira Zelenskog, ali to se može vrlo brzo promijeniti, rekao je za Kyiv Independent izvor blizak Uredu ukrajinskog predsjednika.

Trump je Putinu rekao da je dogovor o okončanju rata između Rusije i Ukrajine blizu, prenosi Ušakov. Ruski predsjednik je, s druge strane, naveo da ruske snage nastavljaju napredovati u Ukrajini i da mogu ostvariti pobjedu, iako Moskva “preferira to postići pregovorima”, rekao je Ušakov.

Američki mirovni napori uglavnom su zastali, jer Moskva nastavlja insistirati na teritorijalnim zahtjevima koje Kijev odbija, dok se Trumpova pažnja u međuvremenu usmjerila na Bliski istok.

(Vijesti.ba)