Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona, predsjedavajući Skupštine Kantona Nisvet Jusić i kantonalni ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Denis Osmankić primili su danas u Bihaću, predstavnike podružnica Bošnjačke zajednice kulture koje djeluju na području ovog kantona.
Odlukom kantonalne vlasti Bošnjačka zajednica kulture je jedno od udruženja sa statusom kulturnog društva od posebnog značaja za Unsko- sanski kanton.
Ovo je omogućilo da djeluju aktivnije i realiziraju brojne projekte i aktivnosti na polju afirmacije kulture i stvaralaštva, kazali su predstavnici BZK.
Na području Unsko-sanskog kantona BZK ima pet podružnica i planiraju skoro formiranje podružnica i u Ključu te Sanskom Mostu, informisali su.
– Vlada i Skupština USK i dalje će pružati podršku projektima koji doprinose razvoju kulture i umjetnosti i zaštiti i promociji kulturno historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine, potvrdili su čelni ljudi kantonalne vlasti u razgovoru sa predstavnicima BZK.
Javno preduzeće “Vodovod” doo Bihać obavještava korisnike da je trenutno cijelo područje Grada Bihaća bez vodosnabdijevanja!
Prema saopćenju objavljenom na službenoj stranici Javnog preduzeća “Vodovod” doo Bihać, navodi se da radnici rade na preusmjeravanju vodovodne mreže, kako bi se omogućilo da voda, do potpunog otklanjanja kvara, ipak stigne do domaćinstava, iako sa slabijim pritiskom.
Do prekida je došlo usljed kvara na glavnoj distributivnoj cijevi promjera fi 315 mm, na zaobilaznici kod AK “BEGOVIĆ”, lokacija REPUŠINE.
Naša ekipa je već na terenu i intenzivno radi na otklanjanju kvara kako bi se normalno vodosnabdijevanje uspostavilo u najkraćem mogućem roku.
Molimo sve korisnike za strpljenje i razumijevanje do završetka radova i potpune normalizacije sistema, poručili su iz Javnog preduzeća “Vodovod” doo Bihać.
Timovi iz poslovne jedinice Javna higijena i zelenilo JKP Komrad Bihać nastavili su sa redovnim poslovima održavanja i uređenja javnih površina u Bihaću, u skladu s nalogom JU Zavod za prostorno uređenje Grada Bihaća.
Ove aktivnosti, koje uključuju čišćenje, košenje, orezivanje drveća, te uklanjanje lišća i otpada, provode se s ciljem očuvanja čistoće i ljepote grada.
Radovi obuhvataju različite gradske lokacije, uključujući frekventne ulice i zelene pojaseve, kako bi se omogućio ugodan i zdrav život za sve sugrađane.
„Kontinuiranim održavanjem javnih površina želimo osigurati čist i ugodan grad, te doprinositi kvaliteti života svih naših sugrađana“, izjavili su iz JKP Komrad Bihać.
Prema najavama portala Bhmeteo, nakon današnje kiše Bosnu i Hercegovinu očekuje nekoliko dana stabilnijeg i pretežno sunčanog vremena.
Od utorka, 04. novembra, pa sve do subote, 08. novembra, jutra će biti hladna, lokalno i sa pojavom mraza, dok će tokom dana prevladavati sunčano i vedro.
U jutarnjim satima, posebno u kotlinama i uz riječne tokove, očekuje se magla ili niska oblačnost, koja se prema kraju sedmice može zadržavati i tokom većeg dijela dana, posebno u sjevernim i centralnim krajevima zemlje.
Temperature narednih dana
Jutarnje temperature: od -1 do 5°C, na jugu do 9°C
Dnevne temperature: od 10 do 16°C, na jugu Hercegovine i do 21°C
Na području Hercegovine će sutra lokalno puhati umjerena do umjereno jaka bura, dok će narednih dana vjetar u većem dijelu zemlje biti slab do povremeno umjeren, istočnog i sjeveroistočnog smjera.
Stabilno vrijeme do vikenda
Ovaj stabilni period trajat će do vikenda, kada se prognozira povećanje oblačnosti i povremene padavine, čime počinje novi period promjenljivog vremena.
– Sunčano i suho narednih nekoliko dana
– Hladna jutra, moguće pojave mraza
– Magla u kotlinama, ponegdje i tokom dana
Za vikend dolazi više oblaka i nova kiša.
Hafiz Halil Mehtić, ugledni islamski teolog, univerzitetski profesor i autor brojnih knjiga, preminuo je u noći s ponedjeljka na utorak. Vijest o njegovoj smrti odjeknula je širom Bosne i Hercegovine, a brojni vjernici i poštovaoci s tugom se od jutros opraštaju od ovog cijenjenog učenjaka.
Halil Mehtić rođen je 1953. godine u Donjem Vakufu. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu (1975), te Islamski teološki fakultet u Sarajevu (dipl. 1981).
Kasnije je magistrirao iz oblasti tefsira i kur’anskih znanosti na Univerzitetu za islamske studije u Karačiju (1999), a doktorirao 2007. godine.
Bio je dugogodišnji profesor i jedan od utemeljitelja Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici te je obnašao više akademskih funkcija.
Kroz svoju bogatu karijeru, profesor Halil Mehtić obavljao je niz važnih funkcija u Islamskoj zajednici i obrazovnim institucijama.
Bio je osnivač Islamskog kulturnog centra “Frankfurt na Majni” u Njemačkoj, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zenica te rukovodilac Ureda Mešihata za slobodnu teritoriju BiH u periodu 1992–1993. godine.
Kao dekan učestvovao je u osnivanju Islamske pedagoške akademije u Zenici, a kasnije je obnašao i dužnost muftije Zeničkog muftiluka. Bio je predsjednik Udruženja Ilmijje BiH, prodekan za nastavu, te predsjednik udruženja “Selam” Zenica. Uz to, kao glavni i odgovorni urednik časopisa “Novi horizonti”, dao je značajan doprinos afirmaciji islamske misli i naučnog rada u Bosni i Hercegovini.
Također je bio kandidat za reis-ul-ulemu, kada je 2012. dobio podršku više muftijstava u procesu kandidiranja.
Poseban, često citiran dio njegove biografije je da je Halil ef. Mehtić naučio Kur’an napamet za vrijeme boravka u zatvoru, hifz je završio tokom pritvora i time postao poznat kao prvi bosanskohercegovački hafiz koji je hifz završio u zatvoru. Kako se navodi, zbog zapaženih aktivnosti na vjerskom planu, u januaru 1986. godine Mehtić je uhapšen i osuđen na tri godine zatvora.
Njegovo iskustvo zatvora opisao je u intervjuima i u knjizi “Sloboda robije”, gdje govorio o periodu progona i pritvora te o tome kako je to razdoblje oblikovalo njegov život i djelovanje.
Mehtić je autor više knjiga i znanstvenih radova, učestvovao je na kongresima i predavanjima u zemlji i inozemstvu, bio jedan od najprepoznatljivijih bosanskih alimâ modernog doba te je često nastupao u javnim medijima i emisijama posvećenima vjerskim i društvenim pitanjima.
Njegovo učenje je postavljeno na “Hedjul-islam” gdje je svrstan među pet istaknutih učača iz raznih dijelova svijeta.
(klix.ba)
Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas će održati 10. vanrednu sjednicu, s početkom u 13 sati, o apelaciji predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, najavljeno je iz tog suda.
Apelacija je podnesena 20. augusta, a odnosi se na pravomoćnu presudu donesenu protiv Dodika početkom tog mjeseca pred Sudom BiH.
Sud Bosne i Hercegovine donio je prvostepenu presudu protiv Dodika 26. februara kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
(Vijesti.ba / FENA)
U sklopu našeg serijala „Jedinstvo kroz vrijeme“, danas donosimo poseban trenutak iz bogate historije bihaćkog sporta – ulaznicu za meč NK Jedinstvo – FC Ceahlaul Piatra Neamț, odigran 10. jula 1999. godine na stadionu Pod Borićima.
Bila je to utakmica drugog kola Intertoto Cupa, evropskog takmičenja pod okriljem UEFA-e, koje je tada u Bihać donijelo pravi duh međunarodnog fudbala. Tribine su bile ispunjene do posljednjeg mjesta, a grad je živio za Jedinstvo – simbol ponosa, zajedništva i ljubavi prema sportu.
Danas, više od dvadeset godina kasnije, dobiti originalnu ulaznicu s tog meča prava je rijetkost. Ovaj mali komad papira nosi veliku emociju – podsjetnik na vrijeme kada su naši momci igrali protiv evropskih klubova i ostavljali srce na terenu.
U nastavku serijala „Jedinstvo kroz vrijeme“ uskoro donosimo i ekskluzivne razgovore sa brojnim igračima iz tog perioda – mnogi su nam se već odazvali, a s nekima tek slijedi snimanje.
Očekujte priče, sjećanja i emocije koje su obilježile jedno nezaboravno fudbalsko doba Bihaća.
(Informativna vijest objavljena u sklopu projekta “Promocija lokalnih priča Unsko sanskog kantona” Projekat je sufinansiran od strane Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK)
Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo (KS) uputio je inicijativu o zabrani korištenja mobilnih telefona tokom nastave u školama. Ovu inicijativu podržali su mnogi – od premijera pa do stručnjaka, a tragom toga, istražili smo koliko je ova odluka potencijalno dobra za najmlađe.
Kako su naveli iz Sindikata, ova zabrana bi doprinijela smanjenju nepažnje učenika, unapređenju procesa učenja te većoj sigurnosti djece u digitalnom prostoru.
Prethodno je ovu inicijativu podržao i premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk, koji je naglasio da su primjeri iz Evrope i svijeta o zabrani korištenja telefona tokom nastave jasni.
Također je istaknuo da, ukoliko stručna analiza i konsultacije s akterima u obrazovnom sistemu potvrde opravdanost ove mjere, poduzet će se svi potrebni institucionalni koraci ka realizaciji.
Kakvi su primjeri iz svijeta
Nekoliko evropskih zemalja već je uvelo zabranu ili vrlo stroga pravila za korištenje mobilnih telefona u školama, a to su: Italija, Francuska, Nizozemska, Mađarska, Grčka, Belgija i druge.
Prema analizima stručnjaka, ovakvi primjeri pokazali su se kao produktivni. Zabiležena je poboljšana koncentracija kod učenika, a također se smanjilo nasilje i cyberbullying među učenicima.
Nama najbliži primjer je onaj iz Zagreba gdje je početkom školske godine upućena preporuka osnovnim školama da zabrane korištenje mobitela. Prema rezultatima, škole koje su primijenile tu mjeru bilježe pozitivne efekte – veću socijalnu interakciju među učenicima, bolju kvalitetu nastave i smanjenje digitalnog nasilja.
Poslanici stranaka Trojke (SDP, NiP i NS) u potpunosti razumiju i podržavaju zahtjeve sindikata za hitno usvajanje budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Istu stvar zahtjevamo od ministra Amidžića kao glavnog kočničara ovog procesa.
Glavni razlog zbog koga smo predložili jednokratnu pomoć uposlenicima institucija BiH (bez funkcionera) u iznosu od 1800 KM je upravo opravdani zahtjev sindikata zbog štete nastale neusvajanjem budžeta.
Kao što je javnosti poznato ovaj amandman je usvojen i postao je sastavni dio Budžeta za 2025 kojeg su nakon toga oborili poslanici SNSD i time onemogućili isplatu povećanih plata i isplatu jednokratne pomoći.
Podržavamo i zahtjeve za utvrđivanje krivične odgovornosti zbog protuzakonitog kašnjenja u usvajanju Budžeta za 2025. godinu.
Takvo protivzakonito ponašanje ministra Amidžića se nastavilo i u vezi sa Budžetom BiH za 2026. godinu koji, isto tako, nije od strane ministra predložen u zakonom propisanom roku.
Istovremeno, oštro osuđujemo sve pokušaje manipulacije u političke svrhe od strane pojedinih sindikalnih čelnika, kao i plasiranje lažnih informacija u cilju dezavuisanja predsjednika i članova sindikata.
Nije istina da će se bilo kakvi amandmani razmatrati ponovo.
Istina je da su amandmani sa zahtjevima sindikata koji uključuju jednokratnu pomoć od 1800 KM usvojeni, postali sastavni dio teksta Budžeta, a onda su oboreni od strane stranke ministra Amidžića, zajedno sa kompletnim budžetom koji je garantovao povećanje plaća, prije svega uposlenicima sa najnižim primanjima.
(crna hronika)
U toku pravnog procesa koji se vodi oko zabrane nošenja marame u školama na Kosovu donesena je kontroverzna odluka.
Vrhovni sud Kosova potvrdio je raniju odluku kojom se zabranjuje nošenje marame u školama, smatrajući da je zabrana u skladu s pravilima o odijevanju koje je propisalo Ministarstvo obrazovanja, nauke, tehnologije i inovacija.
Vrhovni sud je odbacio tužbu koju je protiv ove odluke podnijela Mreža za profesionalni razvoj žena Arrita, potvrdivši da Ministarstvo ima pravo da propiše školski kodeks odijevanja.
Prema pisanju portala Telegraf, organizacija Arrita je tvrdila da je zabrana nošenja marame u javnim obrazovnim ustanovama neutemeljena i da predstavlja oblik diskriminacije.
U tužbi je navedeno da su brojne djevojke u posljednje četiri godine bile izbačene iz škola ili im je bilo zabranjeno prisustvovati nastavi samo zato što su nosile maramu.
Nakon žalbi koje su stizale od učenica srednjih škola, Arrita se obratila Vrhovnom sudu tražeći poništenje sporne odluke. Ipak, sud je odlučio da odbije žalbu, navodeći u obrazloženju da Ministarstvo obrazovanja ima zakonska ovlaštenja da određuje pravila ponašanja i odijevanja učenika, u skladu sa Zakonom o preduniverzitetskom obrazovanju i Zakonom o stručnom obrazovanju i obuci.
Zabrana nošenja marame u školama već godinama izaziva burne rasprave na Kosovu, gdje oko 92 posto stanovništva čine muslimani.
Ova tema prvi put je postala predmet šire javne debate 2010. godine, kada su upravne instrukcije Ministarstva uvele zabranu tzv. “vjerskih uniformi”, pod koju je svrstano i nošenje marame.
Islamska zajednica Kosova tada se oštro usprotivila toj odluci, poručivši da marama nije “vjerska uniforma” već dio vjerske obaveze svake muslimanke.
(crna hronika)
