Izaslanici u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine obavezni su poštivati Poslovnik koji je ustavnopravni akt. Ako to ne rade, ne prisustvuju sjednicama, a uredno inkasiraju visoke plaće i ostvaruju brojne nezaslužene druge privilegije, je li to zloupotreba položaja i ima li tu posla za Tužiteljstvo i Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine?

Blokirane sjednice
Prazni hodnici, prazne i sale. Na ekranima iz sedmice u sedmicu, novi pokušaji sjednica. Ali epilog je mjesecima isti. Kvoruma nema, a zakoni – ostaju na pripremljenim papirima koje nema ko da razmatra. Delegati na poslu tek u pauzama od pokušaja zasjedanja. Mogu pred kamere, ne i na odlučivanje.

„To je politika, a ove sale su prazne. Obiđite sale i vidjet ćete da su sve prazne“, izjavio je Nikola Špirić, dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (SNSD).

„Ove sale su prazne, ne radi se zato što ti ljudi sporadično dođu u te sale i dođu na posao. Neko u deset, neko u petnaest dana, a neko se ni na sjednici ne pojavi koja se uredno zakaže“, rekao je Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (NiP).

Mehanizmi blokade
I nikom ništa. Izlasci iz sale poslovnička su mogućnost da, bez posljedica, spriječe novu većinu, smjene ili razmatranje bilo čega što im ne odgovara. Mjesecima koriste je SNSD i HDZBiH. Sve po zakonu, a bez mogućnosti da ih se na drugačije primora.

Stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin pojašnjava da stalno obaranje kvoruma predstavlja ozbiljan politički problem i može imati pravne posljedice, ali tek u određenim okolnostima prerasta u krivično-pravni problem.

„Može prerasti u krivično-pravni problem kada postoji jasno dokaziva zloupotreba funkcije, namjera i šteta“, kazao je Trlin.

Dakle, izolovano – obaranje kvoruma nije krivično djelo. Ali bi moglo postati ukoliko se jasno i nedvosmisleno dokaže da je cilj paraliza državnih institucija kroz zlupotrebu položaja i nesavjestan rad ili napad na ustavni poredak. Teško dokazivo, uz dodatni problem imuniteta koji delegati imaju.

„Delegati imaju pravo, ali i obavezu da prisustvuju sjednicama i učestvuju u radu zakonodavnog organa, te u tom smislu ovakvo ponašanje predstavlja zloupotrebu prava i po mom mišljenju protivustavno djelovanje. Imunitet može otežati ili usporiti proces, ali ne predstavlja trajnu zaštitu od krivične odgovornosti“, istakao je Trlin.

Optužbe i odgovornost
Nije poznato u kojoj su fazi prijave davno zaprimljene, poput one delegata Zlatka Miletića. Službeno, ne odgovaraju ni njemu, ali ni na naše upite. On najavljuje nove.

„Ja ću biti slobodan da ih ponovo prijavim državnom Tužiteljstvu, sada zbog nedolaženja na posao, jer gospoda ne samo da ne dolazi na sjednice, njih nema nikako ovdje“, poručio je Miletić.

Dok se prijave dopunjuju, a nerad kao dokaz snima i ponavlja, iz državnog tužilaštva tek distanciranje – blokirane institucije politički su, a ne pravni problem.

„Tužiteljstvo apsolutno nema nikakve ingerencije nad zakonodavnom vlašću, niti nad radom zakonodavne vlasti. Mi smo organ koji postupa kada postoje dokazi da su počinjena krivična djela, tako da ne možemo rješavati političke probleme i to je iluzorno“, izjavio je glavni tužilac Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Milenko Kajganić.

Primanja i nerad
Političku iluziju rada naspram teške svakodnevnice građana najbolje ilustruju primanja. Jer sale su možda prazne, ali računi ne. Za dvadeset sjednica prošle godine isplaćeno im je 1.351.000 maraka. Godišnja primanja članova Kolegija iznose u prosjeku oko šest hiljada konvertibilnih maraka mjesečno, uz paušale, naknade za komisije i druge benefite, a pojedini godišnje ostvaruju i više od 90.000 konvertibilnih maraka.

„O toj visini primanja neka svako govori za sebe. O društvenoj odgovornosti neka svako govori za sebe. Ja mogu govoriti za sebe. Ja radim 24 sata, trideset dana u mjesecu. Da li se to nekome sviđa ili ne, to je drugo – neki su me ljudi izabrali da to radim za njih, ja to radim časno i pošteno“, rekao je Dragan Čović, dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (HDZBiH).

Ništa manje ne zarađuju ni predsjednici Klubova. Na godišnjem nivou vrtoglavih 96 hiljada maraka. Daleko od onih koji rade osam sati dnevno, svaki dan, za minimalna ili prosječna primanja od hiljadu i šesto maraka. I pri tome plaćaju i njih. Zakoni koji bi mogli pomoći da sačuvamo koju marku – poput ukidanja PDV-a, akciza na naftne derivate, CBAM naknade – ne mogu ni do sale, a kamoli primjene, prenosi Federalna.ba.
(CH)

Srpska demokratska stranka (SDS) objavila je na društvenim mrežama grafike sa detaljnom analizom imovine dvojice visokih funkcionera SNSD – Nikole Špirića i Sredoje Novića, uz oštru poruku o životnom standardu građana i odgovornosti političkih elita.

U objavi, koju prati poruka „Sit gladnom ne vjeruje“, iz SDS prave direktan kontrast između finansijskog stanja političara i svakodnevnih dilema građana, navodeći da „dok tri puta u ruci okrećete 50 KM i razmišljate da li djeci nešto kupiti ili nasuti gorivo, treba se sjetiti ko je odgovoran za to“.

– Oni 20 godina ne sipaju gorivo, pa su uštedjeli bogatstvo – ističe SDS u svojoj objavi.

Prema podacima koje su prenijeli, a koji su, kako navode, zasnovani na evidencijama Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Nikola Špirić raspolaže ušteđevinom od 430.000 KM, dok mu mjesečna primanja iznose ukupno 10.000 KM, uključujući platu i penziju.

Takođe su navedeni dodatni prihodi od 164.648 KM, koji uključuju autorske honorare, dobit od imovine, zakupnine i naknade.

U pogledu nekretnina, SDS ističe da Špirić posjeduje kuću sa zemljištem u Drvaru, poslovni prostor, stanove i više garaža u Banjaluci, dok se na članove njegove porodice vode stanovi u Beču i Beogradu

Kada je riječ o Sredoji Noviću, u objavi se navodi da ušteđevina nije prijavljena, ali da njegova mjesečna primanja takođe dostižu 10.000 KM, od toga 2.500 KM je iznos mjesečne penzije, a 7.500 KM je iznos plate.

Dodatni prihodi procijenjeni su na 42.565 KM, uključujući različite naknade i primanja.

SDS dalje navodi da Nović posjeduje zemljište u Derventi, vikendicu na Jahorini i stan u Beogradu, dok se na njegovu suprugu vode dodatni stanovi, garaže i zemljište u Bosni i Hercegovini.

Objava SDS već je izazvala oštre reakcije na društvenim mrežama.
(CH)

Iz ove stranke ističu da su mjesecima vođene propagandne predstave s ciljem obmanjivanja građana i institucija EU.

Stranka demokratske akcije (SDA) oglasila se saopštenjem u kojem navodi da su jasna upozorenja iz Evropske unije o riziku gubitka 373,9 miliona eura iz Plana rasta još jedna potvrda neodgovornosti aktuelne vlasti.

Iz ove stranke ističu da su mjesecima vođene propagandne predstave s ciljem obmanjivanja građana i institucija EU.

Iz SDA podsjećaju da je Program reformi predat krajem septembra prošle godine, ali da vlast, uprkos preuzetim obavezama, nije izvršila gotovo ništa od dogovorenog. Kako rokovi ističu, Bosna i Hercegovina ostaje bez ogromnog novca koji je bio namijenjen za razvoj, modernizaciju, digitalizaciju i jačanje institucija.

„Lijepa priča o evropskom putu Bosne i Hercegovine svela se na postavljanje zastavica EU po Sarajevu, prazne fraze, fotografisanje i samopromociju“, navodi se u saopštenju.

‘Fingirane svađe i preusmjeravanje novca’
U saopštenju se dalje navodi da su sukobi unutar vladajuće koalicije (Trojka-SNSD-HDZ) fingirani i da služe isključivo za predizborno pozicioniranje. SDA upozorava da cijenu takvog ponašanja plaćaju svi građani Bosne i Hercegovine.

Šteta se, prema njihovim riječima, više ne mjeri samo krizama i slabljenjem ekonomije, već i konkretnom podrškom EU koja će sada biti preusmjerena prema drugim državama čije se vlasti ponašaju odgovorno prema preuzetim obavezama.
(SB)

Na 109. redovnoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, tokom rasprave o dnevnom redu, došlo je do svojevrsnog sukoba između ministara iz SNSD-a i drugih ministara na državnom nivou, rečeno je za Klix.ba.

Kako je izvor iz Vijeća ministara BiH rekao za naš portal, ministrima Staši Košarcu i Srđanu Amidžiću je bilo sporno uvrštavanje dva zakona kojima bi se spriječilo stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu MONEYVAL-a.

Riječ je o Nacrtu zakona o dopuni Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Nacrtu zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom, a oba dokumenta su stigla iz Ministarstva pravde BiH.

Tokom rasprave o dnevnom redu, prema saznanjima našeg portala, ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ) se povukao pred prijetnjama Amidžića i Košarca o rušenju dnevnog reda te je zakone povukao, čime je dnevni red prihvaćen i sjednica će biti održana.

Izvor iz Vijeća ministara BiH je za Klix.ba još rekao da su Amidžić i Košarac svoje prijetnje bazirali na tome da Vlada Republike Srpske nije dala svoje mišljenje o ovim zakonima, te da oni zbog toga ne žele prihvatiti dnevni red kako je koncipiran.

Ova zakonska rješenja, koja bi nakon Vijeća ministara morala usvojiti i oba doma Parlamentarne skupštine BiH, bi spriječila stavljanje naše zemlje na sivu listu MONEYVAL-a.

Povratak na ovu listu bi imao ogromne implikacije za građane BiH. Značilo bi, između ostalog, otežane transakcije koje bi bile pod većom prismotrom međunarodnih tijela, veće kamate za posuđivanje novca i manja ulaganja u našu zemlju.

Pojedini zakoni su već usvojeni, ali su potrebna dodatna rješenja, poput ovih, kako bi se u potpunosti izbjeglo stavljanje na sivu listu MONEYVAL-a.
(klix.ba)