VRŠNJAČKO nasilje posljednjih godina dobilo je novu dimenziju te se u velikoj mjeri preselilo iz škola na internet. Nasilje na društvenim mrežama zbog učestalosti je postalo gotovo normalno ponašanje pa djeca često ne prepoznaju da su žrtve nasilja.
Prema podacima MUP-a, 2022. godine porastao je broj prijavljenih slučajeva međuvršnjačkog nasilja s 500 na 644. Također je i više osoba počinilo kazneno djelo vršnjačkog nasilja, a najčešće su iskorištavali djecu za pornografiju. Potvrdili su da je u prvih jedanaest mjeseci 2023. godine zabilježen daljnji porast broja kaznenih djela u području kaznenopravne zaštite djece i obitelji za 18.3% u odnosu na isto razdoblje 2022.
Ured pravobraniteljice za djecu godišnje primi tek 20 prijava povrede prava djece putem društvenih mreža. Unatoč malom broju prijava, svjesni su problema i rizika za djecu te ističu da je važno educirati sudionike društva.
“Sama djeca, a i odrasli koji se o njima brinu, potvrđuju nam da je nasilje na društvenim mrežama sve više prisutno. Iz obraćanja roditelja, ali i odgojno-obrazovnih djelatnika, uočavamo kako ni djeca ni odrasli nisu dovoljno informirani o mogućnostima zaštite djece na društvenim mrežama, kao ni o mogućnostima zaštite i procedurama postupanja kada se nasilje dogodi, te da ne reagiraju na vrijeme”, kazala je pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.
Na društvenim mrežama ne biraju se riječi
Cyberbullying je zlostavljanje korištenjem digitalnih tehnologija. Može se događati na društvenim mrežama i aplikacijama za dopisivanje. Mladi i djeca sve češće na Instagramu, TikToku ili Snapchatu u komentarima vrijeđaju druge na temelju izgleda, vjere ili nacionalnosti.
Među njima se bilježi i sve veći porast seksualnog nasilja koje uključuje slanje i dijeljenje sadržaja seksualne prirode, a služi za uznemiravanje druge osobe i zadovoljavanje vlastitih seksualnih potreba. Psihologinja i sudska vještakinja Gordana Buljan Flander smatra da je vršnjačko nasilje na društvenim mrežama postalo učestalije i okrutnije.
“Zbog toga što počinitelj misli da može biti anoniman, zato što nema fizički kontakt sa žrtvom pa ne vidi njenu patnju, još je okrutnije i za žrtvu puno teže jer jednim klikom to vide tisuće ljudi. Istraživanja su potvrdila da cyber nasilje izaziva puno teže posljedice nego nasilje uživo te je dva puta rizičnije za pokušaj počinjenja suicida”, govori psihologinja.
Sexting sve popularniji, kao i ucjene
Među mladima je sexting, odnosno slanje, primanje i prosljeđivanje seksualno eksplicitnih sadržaja, postao uobičajen. Istraživanje je pokazalo da je od 60 do 80% srednjoškolaca sudjelovalo u nekom obliku sextinga. Kad je riječ o sextortionu, 13.4% adolescenata sextalo je na nagovor, a oko 4.5% pod prisilom.
To se najčešće odvija na društvenim mrežama. Svaki četvrti adolescent najčešće je primio seksualno izazovan materijal preko Instagrama, a svaki peti preko WhatsAppa. Velik problem postale su i jednokratne poruke i fotografije na platformama za dopisivanje. Počinitelji ih često nagovaraju na slanje jednokratne fotografije, koju potom snime drugim uređajem i tako šire eksplicitni sadržaj.
Cijeli tekst pročitajte na INDEX-u.
