Predsjednik Srbije i član Predsjedništva SNS-a Aleksandar Vučić izjavio je u petak, 30. maja, tokom posjete Zaječaru, da bi prijevremeni parlamentarni izbori mogli biti raspisani nakon što se završe pripreme za međunarodnu izložbu EXPO, koja će se održati u Beogradu 2027. godine.
IZVRŠNI direktori najvećih automobilskih kompanija podigli su uzbunu zbog nadolazeće nestašice rijetkih zemnih magneta iz Kine koji se koriste u svemu, od motora za brisače vjetrobrana do senzora protiv blokiranja kotača, zbog koje bi tvornice automobila mogle biti zatvorene na nekoliko tjedana.
U prethodno neobjavljenom pismu od 9. svibnja dužnosnicima Trumpove administracije, trgovačka skupina koja predstavlja General Motors, Toyotu, Volkswagen, Hyundai i druge velike proizvođače automobila izrazila je veliku zabrinutost.
“Bez pouzdanog pristupa tim elementima i magnetima, dobavljači automobila neće moći proizvesti kritične automobilske komponente, uključujući automatske mjenjače, alternatore, razne motore, senzore, sigurnosne pojaseve, zvučnike, svjetla, motore, servo upravljač i kamere”, navela je Alijansa za automobilsku inovaciju u svom pismu Trumpovoj administraciji.
U pismu, koje je također potpisala Udruga dobavljača vozila MEMA, dodaje se da bi, bez tih bitnih automobilskih komponenti, bilo samo pitanje vremena kada će američke tvornice vozila prekinuti proizvodnju. “U težim slučajevima to bi moglo uključivati potrebu za smanjenim obujmom proizvodnje ili čak gašenjem traka za sklapanje vozila”, naveli su.
I izvršni direktor Alijanse John Bozzella i glavni izvršni direktor MEMA-e Bill Long rekli su za Reuters da situacija nije riješena i da je i dalje zabrinjavajuća. Izrazili su zahvalnost za angažman Trumpove administracije na visokoj razini kako bi se spriječio poremećaj u proizvodnji automobila u SAD-u i u opskrbnom lancu.
Bozzella je primijetio da je pitanje automobila bilo na dnevnom redu tijekom razgovora ministra financija Scotta Bessenta i američkog predstavnika za trgovinu Jamiesona Greera s njihovim kineskim kolegama u Ženevi ranije ovog mjeseca.
Greer je za CNBC rekao da je Kina pristala ukinuti ograničenja na izvoz rijetkih zemnih magneta američkim tvrtkama, ali da ne djeluje dovoljno brzo kako bi omogućila pristup ključnim američkim industrijama.
Kina, koja kontrolira više od 90 posto globalnih kapaciteta za obradu magneta koji se koriste u svemu, uvela je ograničenja izvoza početkom travnja, zahtijevajući od izvoznika da traže dozvole od Pekinga. Izvoz tih magneta iz Kine prepolovio se u travnju.
U objavi na društvenim mrežama američki predsjednik Donald Trump optužio je Kinu za kršenje uvjeta sporazuma postignutog ovog mjeseca o privremenom ukidanju carina i drugih trgovinskih ograničenja. “Kina je, možda i ne iznenađujuće za neke, POTPUNO KRŠILA SVOJ SPORAZUM S NAMA”, naveo je Trump u objavi na svojoj platformi Truth Social.
Kinesko veleposlanstvo u Washingtonu odgovorilo mu je poručivši da SAD zlorabe kontrolu izvoza u sektoru poluvodiča.
U NALETU električnog romobila kojeg je vozio maloljetnik, u zagrebačkoj Dubravi sinoć je teško ozlijeđeno dijete, a liječnička pomoć pružena mu je u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, izvijestila je Policijska uprava zagrebačka.
Prometna nesreća dogodila se u petak oko 21.10 sati u Dubravi, na Aveniji Gojka Šuška. Maloljetnik je upravljao električnim romobilom marke KuKirin nogostupom na obilježenoj biciklističkoj stazi, istočnom stranom kolnika u smjeru juga, suprotno oznakama na kolniku kojima je navedena biciklistička staza označena za smjer kretanja od juga u smjeru sjevera, dodaju iz policije.
Na električnom romobilu se nalazila i maloljetna putnica.
Dolaskom do stupa javne rasvjete 15-tak metara od raskrižja s prilazom Tomislava Špoljara, kako bi ga izbjegao, maloljetnik na električnom romobilu naletio je na dijete pješakinju. Dijete se u prisutnosti oba člana obitelji, koji su išli iza nje, kretalo na rolama nogostupom u smjeru juga te je dolaskom do stupa javne rasvjete skretalo ulijevo, navodi se u izvješću policije.
U prometnoj nesreći dijete je teško ozlijeđeno te mu je liječnička pomoć pružena u Kliničkom bolničkom centru Zagreb.
Inače, po zakonu električne romobile u Hrvatskoj mogu voziti oni koji su navršili 14 godina.
(index.hr)
Francuski mediji procjenjuju da neto vrijednost Brigitte Macron može doseći oko 10 miliona dolara, što je čini jednom od finansijski najneovisnijih prvih dama u Evropi.
Snimak koji je obišao svijet na kojoj se jasno vidjelo kako je francuskog predsjednika Emmanuela Macrona prije nego izašao iz predsjedničkog aviona ošamarila njegova supruga, ponovo je probudio fascinaciju javnosti njihovom vezom i brakom, velikom Brazlikom u godinama i naravno – samom Brigitte.
Ko je zapravo prva dama Francuske poznata po svom skupocjenom modnom stilu i dugogodišnjoj karijeri u obrazovanju?
Brigitte koja je od svog supruga starija 24 godine, dolazi iz Amiensa, a rođena je u porodici vlasnika poznate tvornice čokolade Chocolaterie Trogneux.
Uprkos porodičnom poslu, odlučila se za drugačiju karijeru te je bila cijenjena profesorica književnosti, francuskog i latinskog, a tako je, dobro je poznato, upoznala i svog sadašnjeg supruga Emmanuela Macrona.
Brigitte Marie-Claude Trogneux potječe iz ugledne porodice Trogneux, poznate po luksuznom čokoladnom biznisu, Chocolaterie Trogneux, osnovanom 1872. godine. Uspješan porodični posao danas vodi njen nećak Jean-Alexandre Trogneux.
Svoju profesionalnu karijeru započela kao nastavnica književnosti 1980-ih, a kasnije je predavala francuski i latinski jezik u gimnaziji Lycée la Providence u Amiensu, gdje je upoznala tada petnaestogodišnjeg Emmanuela Macrona, koji je bio njen učenik i kolega njene kćerke. Unatoč kontroverzama, njihova veza se razvijala, a par se vjenčao 2007. godine. Brigitte je kasnije predavala na prestižnoj školi Lycée Saint-Louis de Gonzague u Parizu do 2015. godine.
Za razliku od supruga, prva dama Francuske posjeduje značajno bogatstvo zahvaljujući porodičnom nasljedstvu i pametnim ulaganjima u nekretnine. Njeno najvrednije imanje je Villa Monéjan, četverospratnica u Le Touquetu, koju je naslijedila od roditelja. Nakon renovacije, djelomično finansirane kreditom od 350.000 eura, vrijednost vile procjenjuje se na 2,7 do 2,8 miliona eura. Brigitte također posjeduje dvije poslovne nekretnine koje iznajmljuje agenciji za nekretnine i modnoj butiku, a prihod od najma porastao je s 23.586 eura 2017. na 27.599 eura 2021. godine.
Zahvaljujući ovim imovinskim ulaganjima i nasljedstvu, francuski mediji procjenjuju da neto vrijednost Brigitte Macron može doseći oko 10 miliona dolara, što je čini jednom od finansijski najneovisnijih prvih dama u Evropi.
(slobodna-bosna.ba)
U centru Prijedora danas je obilježen Dan bijelih traka, simbola zločina koje su srpske snage provodile u ovom gradu za vrijeme rata nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom.
Tako je krenulo sistemsko ubijanje nesrpskog stanovništva u Prijedoru 31. maja 1992. godine, a u zločinima je ubijeno 3.176 osoba od čega 102 djece koja ni danas nemaju svoj spomenik.
Spomenik na kojima su trebala biti ispisana njihova imena kao sjećanje na ono što je bilo i opomena na ono što ne bi trebalo nikada da se ponovi.
Ovogodišnje obilježavanje 33. godišnjica od početka zločina u Prijedoru započela je s lokacije kod Starog grada gdje su gradske vlasti dale usmenu saglasnost za gradnju spomenika. Međutim, do danas nijedna izdata dozvola nije uručena onima koji bi izgradili spomenik za ubijenu djecu.
S bijelim trakama na rukama i ružama u rukama počela je mirna šetnja centrom Prijedora do glavnog trga gdje je održan kratki govor predstavnika udruženja roditelja ubijene djece Prijedora i organizatora događaja obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru.
Danas su u Prijedoru bili i šetači iz Travnika i Odžaka, biciklisti iz Ključa te brojni drugi koji su na ovaj način odlučili odati počast ubijenima.
Dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.
“Dan bijelih traka. Podsjetnik na razmjere zločina počinjenih 1990-ih u Prijedoru. Odajemo počast svim žrtvama koje zaslužuju da ih se sjećamo s poštovanjem. Iz ove tragedije naučimo važne lekcije o vrijednosti mira, prihvatanju različitosti i borbi za bolju budućnost svih građana”, stoji u objavi britanske ambasade u Sarajevu.
(Vijesti.ba)
Bosna i Hercegovina je jutros zavijena u crno zbog teške saobraćajne nesreće u kojoj su smrtno nastradale tri mlade osobe.
U nesreći, u kojoj su sudjelovala tri putnička motorna vozila (dva vozila marake Audi i kombi Citroen Jumper) stradali su Almir Crnalić (22), koji je upravljao vozilom Audi i suvozači iz tog vozila Dalila Žugor (20) i Enis Kurtović (22).
Po nalogu dežurnog tužioca slobode je lišen M. Šljivić (28) iz Čapljine, vozač vozila Audi A4 za kojeg je utvrđeno da je bio alkoholiziran u trenutku nesreće i uzrok tragedije mogao bi biti povezan upravo sa vožnjom pod utjecajem alkohola i neodgovornim ponašanjem u saobraćaju.
Prema informacijama iz istrage, Šljivić je vozio iz smjera Mostara prema Čapljini, a samo nekoliko minuta prije nesreće, njegovo nepropisno ponašanje u saobraćaju policiji je prijavio vozač vozila Fiat Ducato, koji se kretao iza njega i koji je također ozlijeđen u sudaru.
Osumnjičeni se trenutno nalazi u prostorijama policije na kriminalističkoj obradi, a tokom sutrašnjeg dana bit će predan u nadležnost tužilaštva u Mostaru.
(Vijesti.ba)
Rano jutros se u naselju Ševaš Njive, na magistralnoj cesti između Mostara i Čapljine, dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj su smrtno stradale tri mlade osobe.
U nesreći su sudjelovala tri putnička motorna vozila, dva vozila marake Audi i kombi Citroen Jumper.
Smrtno su stradali Almir Crnalić (22), koji je upravljao vozilom Audi i suvozači iz tog vozila Dalila Žugor (20) i Enis Kurtović (22).
U nesreći je učestvovalo vozilo Citroen kombi za čijim je volanom bio Dž. Š. i čiji stepen povreda se utvrđuje, kao i njegov saputnik M.S. Vozač trećeg automobila, Audija, bio je M. Šljivić koji je uhapšen.
Po naredbi dežurnog kantonalnog tužioca tijela poginulih su prevezena u mrtvačnicu Bijeli Brijeg radi obdukcije.
(Vijesti.ba)
Održana je deveta po redu manifestacija Rotary kanjon 2025, koja je i ove godine okupila veliki broj ljubitelja prirode, rekreacije i sporta. Više od 600 prijavljenih učesnika pješačilo je, trčalo ili vozilo bicikla na relaciji od Bihaća do Bosanske Krupe, kroz kanjon rijeke Une.
Manifestaciju je organizovao Rotary klub Bihać, a Grada Bihać je i ove godine ponosni partner projekta, dok su pomenutu rutu vozili su i gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, te njegov savjetnik Anel Kajtezović.
„Ljudi s nestrpljenjem očekuju ovaj dan kad zatvaramo ovu cestu i družimo se uz našu prekrasnu rijeku Unu, hodamo, trčimo, vozimo bicikla, a onda i nastavimo druženje na Zelenim otocima u Krupi,” izjavio je medijima Armin Čolić, predsjednik Rotary kluba Bihać.
„Drugi put učestvujem i nadam se da ću moći i ubuduće. Mi planinari i biciklisti obično u ovo vrijeme imamo termine svih aktivnosti i nekako je teško da budemo svi slobodni, ali evo, tu smo – koristimo lijepo vrijeme, družimo se i uživamo u pozitivnoj energiji,” rekla je Melinda, jedna od učesnica ovogodišnjeg Rotary kanjona.
Rotary kanjon je s godinama prerastao u prepoznatljiv regionalni događaj koji okuplja građane svih generacija, ali i goste iz drugih dijelova BiH i inostranstva. Osim rekreativnog karaktera, manifestacija ima za cilj promociju zdravog načina života i prirodnih ljepota.
Foto: Rotary club Bihać, Elvir Hadžić
Ustavni sud BiH utvrdio je da je Rami Brkiću, bivšem komesaru MUP-a Unsko-sanskog kantona prekršeno pravo na pravično suđenje u slučaju davanja mita sada već penzioniranoj sutkinji Suda BiH Azri Miletić.
Ovaj predmet, vođen pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, bio je jedan od najkontroverznijih predmeta vođenih pred bh. pravosuđem.
Naime, u razdvojenim postupcima, Brkić je pravosnažno osuđen na četiri godine i jedanaest mjeseci zatvora zbog toga što je dao mito sutkinji Azri Miletić, dok je sutkinja Miletić pravosnažno oslobođena optužbi da je primila mito od Rame Brkića, podsjeća Istraga.ba.
Optužnicu protiv Brkića je podiglo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, a Državni sud je 2019. donio rješenje kojim se vođenje postupka protiv njega prenosi na mjesno nadležni Općinski sud u Sarajevu.
Ranijom presudom Suda BiH, Brkić je pravosnažno osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od od 11 godina zbog organizovanog kriminala, neovlaštenog prometa drogom, primanja dara i drugih oblika koristi te zloupotrebe položaja, a u istom predmetu na deset godina zatvora s njim je osuđen i Senad Šabić.
I Brkić i Šabić su kasnije optuženi u predmetu sa sutkinjom Državnog suda Azrom Miletić, po optužnici da su sutkinji preko posrednika nudili dar kako bi im se umanjila kazna ili da se oslobode krivnje u žalbenom postupku koji je tada vođen.
Obojica su potom napustili teritoriju BiH, te je postupak razdvojen i vođen samo protiv sutkinje Miletić koja je pravosnažno oslobođena, dok je Brkić, nakon izručenja iz Slovenije – osuđen.
“U ovom predmetu pred Sudom Bosne i Hercegovine je prvobitno vođen jedinstveni krivični postupak protiv apelanta i S. Š. zbog krivičnog djela davanja dara i drugih
oblika koristi, a protiv A. M. zbog krivičnog djela primanja dara i kršenja zakona od strane sudije. Nakon toga je došlo do razdvajanja krivičnog postupka protiv apelanta i S. Š. u odnosu na optuženu A. M. U predmetnom krivičnom postupku apelant je presudom Općinskog suda u Sarajevu, koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda u Sarajevu, osuđen da je počinio krivično djelo davanja dara i drugih oblika koristi. Ustavni sud je u svojoj odluci istakao da je pravilno provođenje pravde u okolnostima konkretnog slučaja podrazumijevalo obavezu Kantonalnog suda da prilikom odlučivanja o apelantovoj žalbi uzme u obzir novonastalu okolnost – oslobađajuću presudu protiv optužene A. M. jer se radilo o odlučnom pravnom pitanju koje se dovodi u vezu s utvrđenjem apelantove krivičnopravne odgovornosti i postojanjem koruptivnog saveza – sporazuma između apelanta, S. Š. i A. M. Navedeni propust Kantonalnog suda koji se odnosio na ignoriranje specifičnog, relevantnog i važnog pitanja od kojeg zavisi postojanje krivičnog djela koje je apelantu stavljeno na teret rezultirao je nedostatkom adekvatnog obrazloženja sudske odluke u specifičnim okolnostima konkretnog predmeta. Stoga je Ustavni sud usvojio apelaciju i zaključio da je u okolnostima konkretnog slučaja došlo do kršenja apelantovog prava na pravično suđenje u odnosu na obrazloženu sudsku odluku”, saopćio je Ustavni sud BiH.
(Vijesti.ba)
Ovaj mural, koji decenijama „krasi“ potporni zid u selu, nije samo estetski izraz, već i politički simbol jednog entiteta koji je bio neustavan i čije je postojanje povezano s mračnim poglavljima devedesetih – od etničkog čišćenja do pokušaja stvaranja paradržavne tvorevine unutar međunarodno priznate Bosne i Hercegovine.
Najveći grafit posvećen tzv. Herceg-Bosni, smješten u Dračevu kod Čapljine, nedavno je obnovljen zahvaljujući grupi lokalnih mladića koji su ovu inicijativu predstavili kao čin očuvanja „povijesnog identiteta“. Ipak, iza naizgled bezazlenog čina oslikavanja zida krije se puno dublja – i problematičnija – poruka.
Ovaj mural, koji decenijama „krasi“ potporni zid u selu, nije samo estetski izraz, već i politički simbol jednog entiteta koji je bio neustavan i čije je postojanje povezano s mračnim poglavljima devedesetih – od etničkog čišćenja do pokušaja stvaranja paradržavne tvorevine unutar međunarodno priznate Bosne i Hercegovine.
Obnovljen „s autentičnim tehnikama“, grafit sada ponovo dominira javnim prostorom, dok se istovremeno zanemaruju poruke pomirenja, zajedničkog pamćenja i kritičkog suočavanja s prošlošću. Mlade ovaj čin potiče na glorifikaciju selektivne i kontroverzne interpretacije prošlosti.
Akcija je predstavljena i kao počast osmorici poginulih pripadnika HVO-a iz tog kraja, što dodatno komplikuje poruku koju grafit šalje.
(slobodna-bosna.ba)
