Nakon aktuelnih rasprava koje su se otvorile u javnosti u Bihaću, oglasio se historičar dr. sc. Franjo Jurić, koji je ukazao na historijsku pozadinu dugogodišnjeg strateškog interesa srpskih političkih projekata za ovaj grad.

Jurić podsjeća da je još 1939. godine postojao plan o stvaranju posebne srpske oblasti unutar tadašnje Kraljevine Jugoslavije pod nazivom „Krajina“, čiji je zamišljeni centar trebao biti upravo Bihać. Prema tadašnjem naputku „Krajina, Srbi u našim sjevero-zapadnim pokrajinama“, Bihać je bio predviđen kao geografsko, saobraćajno i političko središte nove teritorijalne cjeline.

U tim planovima Bihać je trebao postati važna željeznička raskrsnica koja bi povezivala Split i Šibenik preko Bosanskog Novog, Banje Luke, Doboja, Tuzle, Zvornika i Valjeva sa Beogradom, kao i tzv. ličkom prugom s Plitvičkim jezerima i Vrhovinama. Time bi grad stekao ne samo prometni, već i kulturno-prosvjetni značaj za cijelu zamišljenu „Krajinu“.

Kako ističe Jurić, problem za tadašnje planere bio je što u Bihaću nije živjelo većinsko srpsko stanovništvo, zbog čega su, prema njegovim riječima, predviđali promjenu strukture stanovništva – „što nasilnim putem, što naseljavanjem bihaćkog područja srpskim stanovništvom“.

On podsjeća i na devedesete godine prošlog stoljeća, kada je Bihać ponovo imao ključnu ulogu u velikodržavnim planovima. Tada je zamišljena tzv. „pruga 6B“ (Benkovac–Bihać–Banja Luka–Brčko–Bijeljina–Beograd), koja je trebala povezati „zapadne srpske teritorije“ sa Srbijom, ali nikada nije realizirana.

Na kraju svoje reakcije Jurić je poručio:
„Tračnice te pruge se nisu izgradile. Možda još ima zainteresiranih neimara.“

Prema njegovoj ocjeni, upravo ovakvi historijski projekti pomažu da se razumije zašto Bihać i danas izaziva političku pažnju izvan granica Bosne i Hercegovine.

Prenosimo u cijelosti njegov osvrt:

Malo je u povijesti poznato da su Srbi u Hrvatskoj još 1939. godine zatražili stvaranje nove srpske oblasti unutar tadašnje Jugoslavije pod nazivom „Krajina“, čiji bi centar bio Bihać. Naime, pokret za stvaranje „Krajine“ u prvoj Jugoslaviji počeo je osnivanjem udruženja „Krajina“ u Zagrebu 10. 2. 1939. godine.

Prema posebnom naputku (uputstvu) pod nazivom „Krajina, Srbi u našim sjeverozapadnim pokrajinama“, tiskanom 1939. godine, glavni grad nove oblasti „srpskih zemalja u Hrvatskoj“ trebao je biti Bihać, kao geografsko središte Krajine. U njemu su se, prema tim planovima, trebali podići kulturni, prosvjetni, privredni i nacionalni centri nove oblasti „Krajine“.

Tako bi Bihać, osim što bi bio geografsko središte, po tvorcima brošure „Krajina, Srbi u našim sjeverozapadnim pokrajinama“ iz 1939. godine, postao i važno prometno središte te značajna raskrsnica željezničkih pruga koja bi povezivala Split i Šibenik preko Bosanskog Novog, Banje Luke, Doboja, Tuzle, Zvornika i Valjeva s Beogradom.

Po tim planovima Bihać bi, tzv. ličkom prugom, bio povezan i s Plitvičkim jezerima i Vrhovinama. Time bi Bihać vršio utjecaj na cijelu oblast „Krajinu“, što bi stvorilo pretpostavke da se počne razvijati i kao kulturno-prosvjetni i nacionalni centar nove srpske „oblasti“ unutar Jugoslavije.

Kako u Bihaću ni 1939. godine nije živjelo većinsko srpsko stanovništvo, anonimni autori naputka „Krajina, Srbi u našim sjeverozapadnim pokrajinama“ i za to su imali rješenje. Planiralo se mijenjanje strukture stanovništva, što nasilnim putem, što naseljavanjem bihaćkog područja srpskim stanovništvom.

Zato je naputak (uputa), pa i glavna zadaća udruženja „Krajina“, bila da se što više povežu krajevi iz tadašnje Vrbaska, Savske i Primorske banovine u kojima je živjelo većinsko srpsko stanovništvo te da se oni okupe oko Bihaća. Kako se dalje navodi, „sve ostalo bi išlo znatno lakše“.

U konačnici, nova srpska teritorijalna jedinica Jugoslavije „Krajina“ obuhvatila bi „srpske kotare – srezove“ u Savskoj i Vrbaskoj banovini, uključujući Bosanskokrupski, Bihaćki i Bosanskopetrovački kotar.

Početkom 90-ih godina XX. stoljeća Bihać je i dalje ostao strateški važan u ostvarenju srpskih velikodržavnih projekata. Prema zamisli novih „stratega“, preko Bihaća je trebala voditi glavna komunikacija kojom bi se „zapadni“ srpski teritoriji povezali sa Srbijom.

Riječ je o pruzi 6B: Benkovac – Bihać – Banja Luka – Brčko – Bijeljina – Beograd. Međutim, tračnice te pruge nikada nisu izgrađene. Možda još ima zainteresiranih neimara. Tko zna?!

U Bihaću je danas obilježena 35. godišnjica od osnivanja Patriotske lige Bosanske Krajine, u organizaciji Saveza udruženja boraca Patriotske lige Unsko-sanskog kantona, a u saradnji sa SUB Patriotske lige Bosne i Hercegovine.

Ispred spomenika Patriotskoj ligi BiH u centru Bihaća, okupili su se članovi udruženja, nekadašnji dobrovoljci i branioci države, članovi porodica šehida, poginulih i umrlih boraca, ratni vojni invalidi, te predstavnici lokalne i kantonalne vlasti.

Pripadnici Patriotske lige prvi su stali u odbranu, prihvatajući tako prvi udar nadolazeće agresije na međunarodno priznatu državu BiH, nakon čega je uslijedilo formiranje Teritorijalne odbrane i Armije Republike BiH, istaknuto je.

– Pripadnici Patriotske lige prvi su stali u odbranu BiH i pokazali kako se srcem brani svoja domovina, zbog čega ovaj datum mora ostati u trajnom sjećanju svih građana i patriota ove zemlje, kazao je ministar za pitanje boraca i ratnih vojnih invalida u Vladi Unsko-sanskog kantona, Almir Zulić.

Dodao je da resorno ministarstvo svake godine podržava obilježavanje značajnih datuma u našoj novijoj historiji, među kojima važno mjesto ima i 10. februar, kada je osnovana Patriotska liga.

Upriličen je i obilazak mezara doktora Irfana Ljubijankića, Centralnog spomen-obilježja na Gradskom mezarju Humci, te mezara Ibre Dizdarića, prvog komandanta Patriotske lige Bihać, gdje je odana počast i položeno cvijeće.

Danas je u Ministarstvu privrede Vlade Unsko-sanskog kantona održan radni sastanak sa predstavnikom PLoD Centra, na kojem su razmatrane mogućnosti učešća u javnim pozivima za međunarodne projekte u oblasti digitalnih radnih mjesta.

Tema sastanka bila je usmjerena na uspostavu i jačanje lokalnih partnerstava za zapošljavanje, kao i na provedbu ciljanih mjera obuke i zapošljavanja, s posebnim fokusom na razvoj digitalnih vještina i stvaranje novih prilika na tržištu rada.

Tim povodom, ministrica privrede USK Samra Mehić istakla je da ovo Ministarstvo aktivno radi na povezivanju lokalnih aktera s međunarodnim partnerima, naglašavajući da su digitalna radna mjesta jedna od ključnih razvojnih šansi za Kanton.

– Kroz međunarodne projekte želimo dodatno osnažiti lokalna partnerstva, unaprijediti vještine radne snage i otvoriti nova, održiva radna mjesta, posebno u oblasti digitalne ekonomije.

Sastanak je korak ka daljoj saradnji i pripremi zajedničkih projektnih inicijativa u narednom periodu, navodi se u informaciji Ministarstva privrede.

Ivan Pernar, bivši zastupnik Hrvatskog Sabora je na društvenim mrežama objavio poruku u kojoj je komentarisao događaje iz 1592. godine vezane za grad Bihać i njegov pad pod Osmanlijsko Carstvo.

U objavi Pernar tvrdi da Bihać prije osvajanja nije bio muslimanski grad, opisuje predaju grada Osmanlijama i tvrdi da su nakon nje civili ubijeni i odvedeni u ropstvo. Objava završava komentarom o religijskim posljedicama, koji je izazvao brojne reakcije među građanima i korisnicima društvenih mreža.

Reakcije na Pernarovu objavu su brojne i podijeljene. Dok neki komentatori ističu da podsjeća na historijske događaje, drugi kritikuju način na koji Pernar interpretira prošlost, ističući da je njegova poruka provokativna i potencijalno polarizirajuća, posebno u kontekstu osjetljive teme identiteta i religije u Bosanskoj Krajini.

Mediji napominju da Pernar često koristi društvene mreže kako bi izazvao pažnju javnosti, a njegove objave, poput današnje, ne ostaju bez kritike i komentara.

U završnom dijelu objave Pernar koristi izrazito vrijednosno obojen i provokativan ton, poručujući:

„Eto samo da znaju Krajišnici kad klanjaju u džamiji tko su oslobodioci koji su im donijeli islam i što su učinili njihovim bližnjima.“

Ovakva formulacija izazvala je brojne reakcije jer povezuje savremenu vjersku praksu Krajišnika s događajima iz 16. stoljeća, što mnogi smatraju neprimjerenim i pojednostavljenim tumačenjem složene historije Bosne i Hercegovine.

Objavljujemo kompletan videosnimak bokserskog spektakla USK OPEN održanog u Sportskoj dvorani “Luke” u Bihaću.

Oni koji nisu imali priliku prisustvovati prepunoj dvorani “Luke” sada mogu pogledati cijeli događaj u dva dijela – prvi prikazuje sve borbe dnevne sesije, dok drugi donosi najelitnije mečeve večernje Gala večeri.

VIDEO – DNEVNA SESIJA

VIDEO – GALA VEČER

Turnir, koji je bio i prvo kolo Bokserske lige FBiH, okupio je više od 30 klubova i preko 90 boksera u 45 mečeva. Organizator BK “Favorit” ponovo je potvrdio visok nivo organizacije, a Bihać status ozbiljnog domaćina velikih sportskih događaja.

Za najboljeg boksera turnira proglašen je Hassan Selimović, dok je organizaciju posebno pohvalio selektor BiH Almedin Fetahović.

Video je proizvela Radio-televizija Unsko-sanskog kantona.

U Bihaću je danas održana 7. sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona.

Na današnjoj sjednici, na prijedlog ministrice privrede Samre Mehić, Vlada USK utvrdila je Prijedlog Zakona o poticaju razvoja male privrede Unsko- sanskog kantona i uputila Skupštini kantona na razmatranje.

U Ministarstvu privrede ističu da je glavni cilj stvaranje poslovnog okruženja koje će povoljno uticati na stvaranje novih i razvoj postojećih subjekata male privrede i njihovo stabilno i uspješno poslovanje, te osigurati stabilan, sistemski mehanizam finansijske podrške realnom sektoru iz sredstava Budžeta USK.

U skupštinsku proceduru, sa današnje sjednice, iz resora Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, upućen je Prijedlog Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.

U ovom Ministarstvu ukazali su na brojne nedostatke u primjeni važećeg Zakona iz 1997. godine.

Predložena, nova zakonska rješenja reguliraju pitanja uspostave i provođenja standarda u predškolskom odgoju i obrazovanju, pitanja osnivanja javnih i privatnih predškolskih ustanova, te osnivanje i rad igranica. Detaljno su razrađene odredbe koje se tiču vrste programa, produženog boravka, profil i stručna sprema uposlenika i nadzora u predškolskim ustanovama, ističe ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Denis Osmankić.