Nevjerovatna izjava Stevandića: Srbi imaju intelektualnu nadmoć, meta smo kao 1915. i 1941. godine.
Predsjednik NSRS Nenad Stevandić oglasio se na društvenoj mreži X.
– Sukob zapadnih EU-SAD vrijednosti nakon dolaska Donalda Trampa na vlast eskalira i po našim leđima, ali se suverenisti u EU brže bude i razotkrivaju zloupotrebe tužilaštava. Pobjedom Trampa EU anarho-liberalna ljevica je pobjesnila i mi Srbi smo sa Mađarima, Slovacima, ali i Rumunima i Italijanima prve mete – poručio je Stevandić.
Naveo je da “srpsko slobodarstvo, veći intelekt i historijsko pamćenje trenutno ih čini većom metom, kao i 1915. i 1941. godine, ali će ih to učiniti većim pobjednikom kao 1918. i 1945. godine”.
– To neke nervira. Mala gomila poluintelektualnih “zijanćera” ogrezla na donacije USAID-a sa još manjom gomilom iz koristoljublja pobošnjačenih (nekad se turčilo iz straga) političara snage statističke greške, RS neće omesti u pobjedi, kao ni ludačka uvredljiva i opasna hajka iz FBiH – BiH. Mi koji smo meta, fizička i pravosudna, nemamo luksuz, a ni pravo da ne koristimo pamet i intelektualnu nadmoć, ma kakva oštrica bila uperena protiv nas. Hijene, gavrani i tzv. oponenti i kritičari nikad nisu dobijali bitke, a ni spomenike, ma koliko bili glasni i ma kakve snažne sponzore imali. Historija je nemilosrdna, a upravo se piše. RS je jača – zaključio je Stevandić.
Gost novog izdanja Vijesti.ba Podcasta je bivši fudbalski reprezentativac Bosne i Hercegovine Haris Medunjanin.
U vrlo otvorenom razgovoru za Vijesti.ba, Medunjanin se prisjetio mnogih anegdota iz svoje karijere tokom koje je igrao za deset klubova u pet različitih država.
Najveći trag ostavio je igrajući za Maccabi iz Tel Aviva, koji i danas povremeno posjećuje zbog sina koji tamo živi, a još je nastupao za Deportivo, Valladolid, AZ Alkmaar, te još nekoliko klubova iz Holandije i Španije. Najduže je vremena proveo u SAD-u, gdje je šest godina igrao u MLS-u. Kao mlad je čak nastupao za Holandiju, s kojom je dva puta bio U21 prvak Evrope.
Poseban dio razgovora vezan je za Medunjaninov period u reprezentaciji BiH, za koju je nastupao skoro deset godina. Igrao je pod vodstvom četvorice selektora, a prvi ga je pozvao Miroslav Ćiro Blažević.
Kasnije je radio sa Sušićem, kojeg je opisao kao selektora koji je najmanje volio eksperimentisati sa igračima i kod kojeg se uglavnom uvijek znao prvi tim, bez obzira na sve. Medunjanin je istakao kako je Pape i dalje jedini selektor koji je odveo BiH na neko veliko takmičenje, ali i ispričao nekoliko ne toliko prijatnih situacija koje se za njega vežu.
Medunjanin je pohvalio Baždarevićev način treninga i taktičku pripremu utakmica, ali je otkrio kako mu je nedostajalo autoriteta. Ispričao je Medunjanin da mu je jednom čak zamalo otkazao dolazak na okupljanje, a to se nije desilo samo zato što se tadašnji selektor nije javio na telefon kasno navečer.
Posljednji selektor koji je trenirao Medunjanina u reprezentaciji BiH je Robert Prosinečki, o kojem nema visoko mišljenje. Prema Harisovim riječima, Prosinečki je neznalica koja pojedinim igračima u reprezentaciji čak nije znao ni imena. Zbog njega je, kako je priznao, i odlučio završiti reprezentativnu karijeru.
Rekao je da, uprkos brojnim nesuglasicama, nijednom od njih danas ništa ne zamjera i da im želi sreću.
Kada je riječ o aktuelnoj situaciji u reprezentaciji BiH, Medunjanin je za Vijesti.ba poručio kako je sretan zbog pobjeda i odličnog starta kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Barbarezu je poželio sreću, ali mu savjetovao da ne dolazi u svađu sa novinarima i da njihova pitanja ne doživljava lično.
Medunjanin je istakao kako je najviše volio igrati sa Rahimićem, te kako smatra Džeku najboljim igračem reprezentacije BiH. Svjestan je da je tokom karijere griješio što se svađao sa trenerima, pa je mladim fudbalerima dao savjet da je nekada pametnije prešutiti neke stvari, nego dolaziti u sukob u kojem ne možeš pobijediti.
Haris Medunjanin je danas član mininogometne reprezentacije BiH s kojom očekuje nastup na Svjetskom prvenstvu, a u kojoj igra sa brojnim velikim imenima bh. fudbala
Ekskluzivno za vas, očekujem taj susret, uvijek je moguće da se nešto promijeni.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom večerašnjeg gostovanja u Nacionalnom dnevniku na TV Pink najavio sastanak s američkim liderom Donaldom Trampom (Trump).
Vučić se tokom ovog gostovanja dotaknuo i razgovora s francuskim kolegom Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron).
– Mi ponekad porazgovaramo o svemu, jučer je mene on zvao i ponosan sam na naše prijateljstvo jer mislim da nam donosi mnogo za našu zemlju.
Važno nam je da nam se djeca vrate u školu, i o tome sam pričao sa njim, od Ukrajine i Rusije do svega drugog, uvek imamo sveobuhvatne razgovore.
Mogu da vam kažem da u naredna dva mjeseca imam susret i sa Trampom. Ekskluzivno za vas, očekujem taj susret, uvijek je moguće da se nešto promijeni, ali znate da sam oprezan kada to govorim i to bi bila ogromna čast za nas – rekao je Vučić za Pink.
Veliki broj građana, predstavnici boračkih populacija i kantonalne vlasti, na čelu sa premijerom USK Nijazom Hušićem danas su dostojanstveno obilježili Dan šehida.
U organizaciji Medžlisa IZ Bihać na mezarju Humci odata je počast i položeno cvijeće na centralno obilježje poginulim braniteljima BiH
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini drugi dan Ramazanskog bajrama obilježava kao Dan šehida, u znak sjećanja na sve one koji su dali život za odbranu i slobodu domovine.
U Parlamentu Velike Britanije je danas održana hitna diskusija o situaciji u Bosni i Hercegovini, tokom koje su govorili brojni zastupnici, na čija pitanja je odgovarao Stephen Doughty, britanski ministar za evropska i sjevernoamerička pitanja.
“Ozbiljno osuđujemo secesionističke poteze predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji ozbiljno prijete suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Ovi potezi su neustavni i opasni, posebno onima koji žive u RS-u za koje on tvrdi da ih štiti. Velika Britanija je potpuno predana Dejtonskom mirovnom sporazumu kao jedna od garanta koja poštuje institucije oba entiteta i koja podržava Bosnu i Hercegovinu kao suverenu i politički nezavisnu državu”, rekao je Doughty.
Podsjetio je na sudsku odluku protiv Dodika, donesenu 26. februara, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
“Velika Britanija jasno stoji iza Ureda visokog predstavnika, čija pozicija je neupitna, i da odbijanje njegovih nezavisnih odluka urušava vladavinu prava u BiH”, dodao je on.
Doughty je također podsjetio i na odluke Narodne skupštine RS, nazivajući ih neustavnim i antidejtonskim, te je dodao da je riječ o ozbiljnoj eskalaciji koja prijeti suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.
“Kako ubrzava svoje napade na državu, Dodik povećava i mogućnost urušavanja međunarodnog mira i sigurnosti. BiH ima institucije i mehanizme da na to odgovori, a mi podržavamo svaku njegovu reakciju koja bi završila ovu krizu”, rekao je te dodao da je na ovu temu razgovarao sa svojim francuskim kolegom Jean-Noëlom Barrotom, te s drugim kolegama iz zemalja Kvinte i Evropske unije.
Na kraju je poručio da Dodikovi potezi ne služe interesima naroda u BiH, “uključujući i u RS-u”, te da stanovnici BiH od svojih političara očekuju napredak i reforme, a ne nastavak secesionističkih prijetnji i poteza.
Nakon njegovog obraćanja otvoren je prostor za raspravu, a prvu riječ imala je Priti Patel iz Konzervativne stranke, koja obavlja funkciju ministrice za vanjske poslove “iz sjene”, odnosno unutar opozicionog bloka u Velikoj Britaniji.
Ona je naglasila da je Velika Britanija istinski podržavala Bosnu i Hercegovinu u prethodnih nekoliko decenija, te dodala da su Dodikove odluke dovele do “zabrinjavajuće situacije” u našoj zemlji. Na kraju je Doughtyja pitala o konkretnim mjerama koje je Velika Britanija poduzela da pruži pomoć Bosni i Hercegovini tokom ove krize, te kako planira podržati BiH i njene institucije da se ova kriza riješi.
U svom odgovoru, Doughty je rekao da je Velika Britanija radi “veliki diplomatski posao” iza scene, napominjući na sastanke koje su imali predstavnici ove države s zemljama poput SAD-a i članica Evropske unije. Rekao je da Velika Britanija podržavati put Bosne i Hercegovine prema članstvu u NATO-u, te da podržavaju misiju EUFOR-Althea.
Emily Thornberry iz Laburista je naredna govorila o ovoj temi, a na početku je odmah rekla da se “na Zapadnom Balkanu vidi scenario kojeg je Rusija već provodila u Gruziji, Moldaviji, Rumuniji i u baltičkim zemljama.”
“To je hibridno ratovanje. Dok je jasno da su se demokratske države udružile kako bi pomogle Ukrajini, da li ministar Doughty smatra da trebamo uraditi više da podržimo države u Istočnoj Evropi, a koje se također nalaze na ‘meti’ Rusije?”, pitala je Thornberry svog stranačkog kolegu, koji je naglasio da je “jasno da u ovim državama postoji ruski maligni uticaj.”
Dodao je da se vidi “obrazac u ponašanju koji za cilj ima urušavanje euroatlanskih integracija te da iskoristi nestabilnost i podjele”, te je pohvalio rad Thornberry kao “dokaz da britanski parlament jasno radi na podršci za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.”
Sljedeći se za riječ javio James MacLeary iz stranke Liberalnih demokrata, te je podsjetio da je ovu stranku u jednom trenutku vodio Paddy Ashdown, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
“On je često podsjećao na nestabilnost i krhkost sistema u Bosni i Hercegovini, referirajući se na njegovo vrijeme provedeno u ovoj državi. Iako je dobila više upozorenja, Velika Britanija je ignorisala rad Milorada Dodika na dezintegrisanju BiH, koji je za to imao podršku iz Kremlja. Dodikovi posljednji potezi su pokazivanje otvorenog otpora međunarodnoj zajednici i posljednje u nizu odluka koje podrivaju Dejtonski mirovni sporazum. Jasno je da je Velika Britanija značajno ‘popustila’ po pitanju Bosne i Hercegovine”, rekao je MacLeary.
On je također pitao Doughtyja da li će se Velika Britanija vratiti u program EUFOR-Althea, ali on na to nije direktno odgovorio, rekavši kako je ova država i dalje prisutna kroz NATO trupe u BiH.
Alex Sobel iz stranke Laburista je zatim izrazio “gađenje” što je Dodik, na poziv izraelske vlade, došao na Konferenciju o borbi protiv antisemitizma, podsjećajući da on “aktivno negira da se dogodio genocid u Srebrenici”, te je od Doughtyja tražio potvrdu da britanska vlada i dalje stoji iza sudskih presuda po ovom pitanju, što je britanski ministar i potvrdio, podsjećajući da je podsjetio Memorijalni centar Srebrenica te da se ove godine obilježava 30 godina od genocida u ovom gradu.
Na pitanje Marka Pritcharda iz Konzervativne stranke o tome da li je razgovarao s predstavnicima SAD-a po pitanju ruskog malignog uticaja u Bosni i Hercegovini, Doughty je odgovorio da postoji “jedinstvo” u međunarodnoj zajednici o Dodikovim antiustavnim potezima. Također, dodao je da je Velika Britanija “otvorena” za mogućnost saradnje s EU po pitanjima vanjske politike, uključujući i povratak u misiju EUFOR-Althea.
Do kraja diskusije o Bosni i Hercegovini, Doughty je govorio i o integritetu izbornog procesa u našoj zemlji, aktivnostima medija povezanih s ruskim vlastima u Bosni i Hercegovini i u širem regionu, ali i o širim implikacijama krize na cijeli region Zapadnog Balkana.
Marin Le Pen je osuđena jer je prijetnja sistemu koji ne zna da gubi, poručuje Dodik.
Predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik danas se oglasio povodom presude liderke Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen koja je osuđena na četiri godine zatvora, a dobila je zabranu kandidiranja na javne funkcije u trajanju od pet godine.
Njoj je Dodik pružio podršku.
– Marin Le Pen je osuđena jer je prijetnja sistemu koji ne zna da gubi. Kao i u mom slučaju, presuda nije donesena zbog zakona – već zbog politike. Ona, kao i ja, plaća cijenu, jer ima podršku naroda koju ne mogu pobijediti na izborima – poručio je Dodik.
Naveo je da su sudovi postali oruđe onih koji se boje demokratije, „jer znaju da protiv nas ne mogu uspjeti na fer izborima“.
– Zato pokušavaju da nas izbrišu presudama, a ne poraze argumentima. Kada ćete stati? Dok i posljednjeg demokratskog lidera ne osudite? Je suis Marine – zaključio je Dodik.
Tragedija koja je juče zadesila Bužim i okolna mjesta, odnijela je život Bužimljanina Adema Kišmetovića. Nesreća se dogodila u poslijepodnevnim satima u mjestu Brigovi, gdje je Kišmetović izgubio kontrolu nad vozilom, koje je, prema prvim informacijama, potpuno uništeno u silovitom sudaru.
Na društvenim mrežama pojavile su se fotografije s mjesta nesreće koje prikazuju smrskano vozilo, a scena je potresla lokalnu zajednicu. Iako su brzo na mjesto nesreće stigli pripadnici hitne medicinske pomoći i policije, nažalost, Kišmetoviću nije bilo spasa.
Nadležne službe trenutno provode istragu kako bi utvrdile tačan uzrok nesreće. Iako se pretpostavlja da je do nesreće došlo uslijed gubitka kontrole nad vozilom, sve okolnosti biće poznate nakon završetka istrage.
Ovaj tragični događaj duboko je potresao porodicu, prijatelje i sugrađane Adema Kišmetovića, prenosi Crna hronika.
Kada je država sekularna onda bi vjera i politika trebale biti jasno odvojene. To je ideja u kojoj vjera ne smije utjecati na politiku i obratno.
No, to očito nije slučaj s BiH, a to je jasno vidljivo i u crkvama i u džamijama širom naše države. Političari su često u prvim redovima sa vjerskim vođama koje im omogućavaju taj benefit kako bi se iskazalo da su oni “bolji dio društva” i možda “bolji vjernici”. A takvo nešto nijedna vjera niti preporučuje niti prepoznaje.
Političari često zloupotrebljavaju svoju poziciju u društvu, iskorištavaju beneficije na račun građana, pa tako često imaju i poseban položaj u odnosu na ostale vjernike u vjerskim objektima.
Sjetit ćemo se kako je jedna saobraćajna traka na glavnoj ulici u Sarajevu bila blokirana kada je Elmedin Konaković išao na džumu.
Posljednji primjer stiže sa bajram-namaza kada je lider SDA Bakir Izetbegović bio “iza konopca” koji razdvaja vjernike i efendije koji uče molitve u Gazi Husrev-begovoj džamiji.
I zato se postavlja pitanje iz kojeg razloga bi ijedan političar trebao imati ekskluzivan status u odnosu na sve ostale, naprimjer u džamiji. Zašto bi trebao ili morao biti u prvom safu i zašto bi mu neko omogućio da bude odvojen od ostalih vjernika, kada to nije poenta vjere?
očito da se to dopušta uz blagonaklonost upravo vjerskih službenika koji, u ovom konkretnom slučaju, smatraju da Bakir Izetbegović treba biti bliže efendijama nego svi ostali vjernici koji, možda, pet puta dnevno dolaze upravo u tu džamiju.
Ni u katoličkoj i pravoslavnoj crkvi situacija nije ništa bolja pa ćemo često vidjeti političare nižeg ili višeg ranga koji navrate u bogomolje, u prisustvu kamera, i mole se u prvom redu te im se “klanjaju” popovi i svećenici.
Nakon što se oglasio fudbalski klub Partizan, stigao je i odgovor u vidu saopćenja MUP-a.
Golman fudbalera Partizana, Aleksandar Jovanović, napadnut je od policije uoči utakmice rukometaša crno-bijelih. Sada se pojavio snimak od gotovo tri minute.
Rukometaši Partizana je trebalo da igraju protiv AEK-a u Beogradu u revanšu četvrtfinala EHF kupa, ali je utakmica odložena zbog toga što gosti nisu željeli da igraju nakon haosa koji su izazvali navijači Partizana.
Pojavio se snimak na kojem se vidi kako Aleksandar Jovanović najprije razgovara sa članovima policijske brigade, a onda ga policajci obaraju na zemlju.
Nakon incidenta, čuvar mreže tima iz Humske i “Orlova“ otišao je u policijsku stanicu gdje je podnio prijavu. Kako je navedeno u saopštenju fudbalskog kluba Partizan, Jovanović je u svojstvu građanina prijavio prekomjernu upotrebu sile od policije.
Nakon što se oglasio fudbalski klub Partizan, stigao je i odgovor u vidu saopćenja MUP-a.
– Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova preduzimaju sve mjere i radnje radi utvrđivanja činjenica i okolnosti događaja koji se odigrao na ulazu u Sportski centar Voždovac pred rukometnu utakmicu Partizan – AEK.
Incident se dogodio tako što je grupa navijača, među kojima je bio i golman i kapiten fudbalskog kluba Partizan Aleksandar Jovanović, pokušala da uđe u halu na tribinu na koju redari nisu dozvoljavali ulaz jer je bila puna. Navijači su negodovali i gurali redare, a među njima se izdvojio Jovanović koji je insistirao da uđe i, s obzirom da redari nisu mogli da ga zaustave, pripadnici Policijske brigade preduzeli su mjere iz svoje nadležnosti i tom prilikom pokušali da zaustave ulazak Jovanovića pri čemu je došlo do Jovanovićevog pada na pod.
Policijski službenici PJP Policijske brigade prema Aleksandru Jovanoviću nisu upotrebljavali sredstva prinude, niti su se prema istom ponašali neprofesionalno. Jovanović je događaj prijavio Policijskoj stanici Vračar gdje je od njega uzeta izjava, a o događaju je obavljen razgovor i sa pripadnicima Policijske brigade koji su bili angažovani na obezbjeđenju rukometne utakmice i učestvovali u događaju.
Svi izvještaji i izjave bit će dostavljeni Odjeljenju za kontrolu zakonitosti u radu Policijske uprave za grad Beograd koje će preduzeti mjere iz svoje nadležnosti kako bi utvrdili sve okolnosti ovog događaja i ispitali da li je u postupanju policijskih službenika bilo prekoračenja ovlašćenja. O svemu je obavješten i Sektor unutrašnje kontrole, kao i nadležno tužilaštvo – saopćeno je iz MUP-a.
“BIjelo dugme” održalo je dva od tri zakazana koncerta u Areni u Zagrebu. Nakon prvog koncerta u bekstejdžu su se družili Alen Islamović, Alka Vuica i Severina.
Fantastičnom Alenu nije bilo dosta pjesme te je u bekstejdžu nastavio pjevati “Ružica si bila” te je pozvao Severinu da mu se pridruži. Pjevačica je pokušala ali jasno je da je teško parirati Alenu.
