Pored zatvorske kazne, Abdić je obavezan da Općini Velika Kladuša nadoknadi štetu u iznosu od 487.907 KM.
Kantonalni sud u Bihaću donio je prvostepenu presudu protiv Fikreta Abdića, bivšeg načelnika Velike Kladuše, osudivši ga na tri godine i šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja.
Sud je utvrdio da je Abdić tokom svog mandata od 2017. do 2020. godine omogućio nezakonitu finansijsku korist drugim osobama, čime je pričinjena šteta budžetu općine.
Pored zatvorske kazne, Abdić je obavezan da Općini Velika Kladuša nadoknadi štetu u iznosu od 487.907 KM, a novac mora biti vraćen u roku od 30 dana od dana kada presuda postane pravosnažna.
U izrečenu kaznu biće uračunat i period koji je proveo u pritvoru, od 18. juna do 29. oktobra 2020. godine. Za pojedine tačke optužnice sud ga je oslobodio odgovornosti.
U sklopu obilježavanja 33. godišnjice formiranja Armije BiH, Miro Lazović, predsjednik Skupštine RBiH u periodu 1992-1996, zajedno s generalima Armije RBiH Ramizom Drekovićem, Emirom Klikom i Fadilom Hasanagićem, obišao je mezar rahmetli Emdžada Galijaševića.
Kako portal “Biscani.net” saznaje, oni su položili cvijeće, odali počast minutom šutnje te učenjem fatihe odali zasluženo poštovanje bišem gradonačelniku Bihaća.
Akademik prof. dr. Ejup Ganić predstavio je sinoć u Bihaću knjigu “Brčko – arbitraža (1996. – 1999.), sjećanja i svjedočanstva”. Ovo djelo sadrži vrijedne dokumente o arbitražnom postupku za Brčko koji je rezultirao donošenjem konačne arbitražne odluke i uspostavom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Pored dokumenata u knjizi su sjećanja i svjedočenja brojnih aktera ovog najvažnijeg pravno-političkog procesa u Bosni i Hercegovini nakon Dejtonskog sporazuma.
Iako završena prije više od dva desetljeća, knjiga je objavljena 2023. godine, u vrijeme kada se u BiH sve više govori o otcjepljenju, rušenju ustavnog poretka i drugim destabilizirajućim faktorima. Upravo je po riječima autora, Brčko najznačajniji kohezioni faktor i jedna od najvećih pravnih borbi u Bosni i Hercegovini jer je ovom Arbitražom „udaren“ temelj Bosne i Hercegovine.
„Bosna faktički ima tri entiteta. Jedan od entiteta je Brčko koji je možda najbolji pravno i politički sklopljen. On je, naravno, pod nadzorom međunarodne zajednice i, ne daj Bože, svi mogući napadi na Bosnu ovdje bi se branili, iz Brčkog“, kazao je Ganić dodavši da je Brčko ojačalo Bosnu i Hercegovinu, jer je to popravak Dejtona.
O Ganićevom djelu na promociji u Bihaću, u punoj GRadskoj vijećnici, govorili su sociolog, političar i predsjednik Skupštine R BiH od 1992. do 1996. godine Miro Lazović, prof. dr. Asim Mujkić sa srajevskog Fakulteta političkih nauka i doc. dr. Suan Islamović s Pravnog fakulteta u Bihaću.
Promocija je održana u sklopu obilježavanja Dana Armije RBiH, u organizaciji Ministarstva za pitanja boraca USK i RO Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca “Bosanska Krajina”.
Prilikom svog obraćanja članovima Sjevernoatlantskog vijeća NAC-a u Briselu, član predsjedništva BiH Željko Komšić iznio je svoje viđenje trenutne političke situacije u Bosni i Hercegovini, sa akcentom na put Bosne i Hercegovine prema punopravnom članstvu u NATO savezu.
Podsjetio je da je put Bosne i Hercegovine prema članstvu u NATO savezu započeo još 2001. godine, donošenjem odgovarajuće Deklaracije u Parlamentarnoj skupštini, iz čega je nastao Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, koji je propisao obavezu svih državnih institucija da rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u.
“Svoj zvaničan zahtjev za učešćem u MAP-u (Membership Action Plan) dostavili smo još 2009. godine, da bi NAC u 2018. godini pozvao Bosnu i Hercegovinu da učestvuje u MAP-u.
Već naredne 2019. godine sačinili samo i dostavili prvi Godišnji nacionalni program (ANP), koji smo u dogovoru sa saveznicima preimenovali u Program reformi, te su u prethodnom periodu dostavljena četiri Programa reformi a dostavljanje petog očekuje se veoma brzo.
Ono što možemo zajednički ocijeniti da svi Programi reformi nakon 2019. godine su, zapravo, iste verzije onog iz 2019. godine, te očekujem, od svake naredne evaluacije NATO-a, da to jasno iskaže i postavi se konkretni zadaci pred Bosnu i Hercegovinu”, kazao je Komšić.
Istakao je kako je Bosna i Hercegovina učestvovala u dvije NATO misije, u Afganistanu i Iraku, zatim više misija Ujedinjenih nacija, te najzad niza vojnih vježbi sa NATO snagama u zemlji i inostranstvu, gdje je interoperabilnost Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ocijenjena veoma visoko.
“S druge strane, trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini, inicirana prvostepenom presudom protiv Milorada Dodika, predsjednika entiteta RS, jako je složena, te može predstavljati direktnu prijetnju po sigurnost zemlje i cijelog regiona.
Imamo pravosudni postupak sa jedne strane, koji vode domaće pravosudne institucije, što se s druge strane pokušava pretvoriti u političko pitanje i neki unutrašnji dijalog, iako to ono u svojoj suštini nije jer se tu ne radi o političkom nego, prije svega, o sigurnosnom problemu.
Čak, imamo takve signale da se kroz unutrašnji dijalog pokuša pregovarati i dogovarati neko rješenje, što je zapravo nemoguće, jer ne postoji politički dogovor ili sporazum koji može ili smije devalvirati odluke pravosudnih organa, jer bi to bio konačni udarac na vladavinu prava u našoj zemlji”, kazao je Komšić.
Dodao je kako je ovo pitanje za domaće pravosudne i policijske institucije, koje to moraju same riješiti i čemu im eventualnu asistenciju mogu pružiti snage EUFOR-a, pa čak i NATO-a, kao jednakih pravnih slijednika nekadašnjeg SFOR-a, a kako je to već odlučeno u Rezoluciji 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 2004. godine.
“Koristim ovu priliku da vas podsjetim, kako su snage SFOR-a brzo reagovale 2001. godine u slučaju „Hercegovačka banka“ i spriječile tadašnji udar na ustavni poredak koji se dešavao pod nazivom „Hrvatska samouprava“.
U kratkom zaključku, želim posebno istaći da Bosna i Hercegovina izdvaja 0.95% svoga GDP-a za odbranu, što je nedovoljno i što je, nažalost, ograničeno postojanjem Fiskalnog okvira, koji državni budžet ograničava na 500 miliona eura, iako bi on u stvarnosti trebao biti oko 15 milijardi eura.
Ako bismo ukinuli postojanje Fiskalnoga okvira, tada bismo imali dovoljno sredstava da ispunimo i svoju obavezu iz NATO kriterija za izdvajanje 2% GDP-a za odbranu”, rekao je Komšić.
On je pozvao NATO saveznike da se u narednom periodu, koji se tiče učešća Bosne i Hercegovine u MAP-u i njegovih 5 poglavlja, dodatna pažnja posveti ispunjavanju političkih kriterija, posebno onih kojih se tiču vladavine prava i demokratije.
“U Bosni i Hercegovini, trenutno se vrši udar na vladavinu prava od onih političkih aktera koji koriste sadašnji loš politički sistem za ostvarivanje niza blokada, čime se vrši udar na samu demokratiju i demokratske procese u zemlji.
U Bosni i Hercegovini postoji pozitivno raspoloženje oko 70% građana koji žele članstvo u NATO-u, što politički može zakočiti samo jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ili samo 3 delegata u zakonodavnom organu vlasti koji se zove Dom naroda. Zato je od suštinske važnosti, da naši saveznici iz NATO-a svoju pažnju, pored vojnih kriterija, usmjere i na političke kriterije, kako bismo otkočili procese, koji Bosnu i Hercegovinu vode ka članstvu u NATO savezu, kao i u zemlju u kojoj postoji vladavina prava i potpuna demokratija”, rekao je Komšić.
Niko od članova bh. Predsjedništva se nije obratio prije početka ovog sastanka.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine borave danas u posjeti sjedištu NATO-a u Briselu, a povod je učešće na sjednici Sjevernoatalnskog vijeća najvišeg zajedničkog organa NATO-a.
Posjeta Briselu dolazi nakon nedavne posjete generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte) Bosni i Hercegovini i susreta s članovima Predsjedništva BiH. Uoči sastanka medijima se obratila zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska.
– Danas u NAC-u pozdravljamo tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji će govoriti o situaciji u Bosni i Hercegovini, kao i o našem važnom partnerstvu. Angažman NATO-a u regionu zapadnog Balkana je dugotrajan, a upravo su prošle sedmice ministri vanjskih poslova NATO-a potvrdili našu čvrstu opredijeljenost za stabilnost regiona i očuvanje sigurnosti u Bosni i Hercegovini. I dalje imamo zabrinutost zbog najnovijih dešavanja u Bosni i Hercegovini – kazala je Šekerinska.
Podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH
Ona je zatim dala tri kratka komentara.
– Prvo, NATO čvrsto podržava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Dejtonski mirovni sporazum se mora poštovati. To je kamen temeljac stabilnosti i državne arhitekture Bosne i Hercegovine. Drugo, ustavni poredak u Bosni i Hercegovini se mora poštovati. Nećemo prihvatiti bilo kakav sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini i nećemo dozvoliti da se ugrozi teško stečeni mir. NATO ostaje usko povezan sa svojim međunarodnim partnerima u tome. Stabilna i sigurna Bosna i Hercegovina koristit će svima, a to je i naš sigurnosni interes. Treće, Bosna i Hercegovina je cijenjen partner. Spremni smo za daljnju konsolidaciju naše saradnje kroz implementaciju našeg paketa izgradnje odbrambenih kapaciteta kroz svakodnevne napore našeg štaba u Sarajevu i naše ćelije za podršku političkom angažmanu. Također, kroz blisku saradnju sa našim međunarodnim partnerima, uključujući operaciju EUFOR-a Althea, koju nastavljamo podržavati kroz naš Berlin plus aranžman i sa visokim predstavnikom, čiji autoritet mora biti očuvan. – naglasila je.
Napredak BiH na evropskom putu
Svi želimo vidjeti kako Bosna i Hercegovina napreduje na svom evropskom i euroatlantskom putu, dodala je Šekerinska.
– Mnogo je već postignuto na tom planu i nadamo se i očekujemo da ćemo zajedno sa našim partnerima u Bosni i Hercegovini graditi na ovim temeljima za dobrobit svih koji tamo žive. Radujemo se produktivnom i konstruktivnom angažmanu. Također, radujemo se veoma uspješnom sastanku NAC-a – kazala je u kratkom obraćanju.
Niko od članova Predsjedništva BiH se nije obratio prije početka ovog sastanka.
Napomenimo kako je nedavno nakon prilično oštrih i direktnih komentara koje je o stanju u Bosni i Hercegovini dala visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kalas (Kallas) podršku njenim riječima i stavovima izrazio i pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja Boris Ruge.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić obratio se danas članovima Sjevernoatlntskog vijeća – NAC u Briselu. Prilikom svog obraćanja članovima NAC-a član PBiH Željko Komšić iznio je svoje viđenje trenutne političke situacije u Bosni i Hercegovini, sa akcentom na put Bosne i Hercegovine prema punopravnom članstvu u NATO savezu.
Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti:
“Poštovani članovi Sjevernoatlantskog vijeća,
Imam posebno zadovoljstvo i čast obratiti vam se ukratko i iznijeti moje viđenje trenutne političke situacije u Bosni i Hercegovini, sa akcentom na put moje zemlje prema punopravnom članstvu u NATO savezu.
U par rečenica, dozvolite mi da kratko podsjetim da je put Bosne i Hercegovine prema članstvu u NATO savezu započeo još 2001. godine, donošenjem odgovarajuće Deklaracije u Parlamentarnoj skupštini, iz čega je nastao Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, koji je propisao obavezu svih državnih institucija da rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u.
Svoj zvaničan zahtjev za učešćem u MAP-u (Membership Action Plan) dostavili smo još 2009. godine, da bi NAC u 2018. godini pozvao Bosnu i Hercegovinu da učestvuje u MAP-u.
Već naredne 2019. godine sačinili samo i dostavili prvi Godišnji nacionalni program (ANP), koji smo u dogovoru sa saveznicima preimenovali u Program reformi, te su u prethodnom periodu dostavljena četiri Programa reformi a dostavljanje petog očekuje se veoma brzo.
Ono što možemo zajednički ocijeniti da svi Programi reformi nakon 2019. godine su, zapravo, iste verzije onog iz 2019. godine, te očekujem, od svake naredne evaluacije NATO-a, da to jasno iskaže i postavi se konkretni zadaci pred Bosnu i Hercegovinu.
Osim toga, Bosna i Hercegovina je uzela učešće u dvije NATO misije, u Afganistanu i Iraku, zatim više misija Ujedinjenih nacija, te najzad niza vojnih vježbi sa NATO snagama u zemlji i inostranstvu, gdje je interoperabilnost Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ocijenjena veoma visoko.
S druge strane, trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini, inicirana prvostepenom presudom protiv Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, jako je složena, te može predstavljati direktnu prijetnju po sigurnost zemlje i cijelog regiona.
Imamo pravosudni postupak sa jedne strane, koji vode domaće pravosudne institucije, što se s druge strane pokušava pretvoriti u političko pitanje i neki unutrašnji dijalog, iako to ono u svojoj suštini nije jer se tu ne radi o političkom nego, prije svega, o sigurnosnom problemu.
Čak, imamo takve signale da se kroz unutrašnji dijalog pokuša pregovarati i dogovarati neko rješenje, što je zapravo nemoguće, jer ne postoji politički dogovor ili sporazum koji može ili smije devalvirati odluke pravosudnih organa, jer bi to bio konačni udarac na vladavinu prava u našoj zemlji.
Potpuno smo svjesni da je ovo pitanje za domaće pravosudne i policijske institucije, koje to moraju same riješiti i čemu im eventualnu asistenciju mogu pružiti snage EUFOR-a, pa čak i NATO-a, kao jednakih pravnih slijednika nekadašnjeg SFOR-a, a kako je to već odlučeno u Rezoluciji 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 2004. godine.
Koristim ovu priliku da vas podsjetim, kako su snage SFOR-a brzo reagovale 2001. godine u slučaju „Hercegovačka banka“ i spriječile tadašnji udar na ustavni poredak koji se dešavao pod nazivom „Hrvatska samouprava“.
U kratkom zaključku, želim posebno istaći da Bosna i Hercegovina izdvaja 0.95% svoga GDP-a za odbranu, što je nedovoljno i što je, nažalost, ograničeno postojanjem Fiskalnog okvira, koji državni budžet ograničava na 500 miliona eura, iako bi on u stvarnosti trebao biti oko 15 milijardi eura.
Ako bismo ukinuli postojanje Fiskalnoga okvira, tada bismo imali dovoljno sredstava da ispunimo i svoju obavezu iz NATO kriterija za izdvajanje 2% GDP-a za odbranu.
Zbog svega pobrojanog, pozivam NATO saveznike da se u narednom periodu, koji se tiče učešća Bosne i Hercegovine u MAP-u i njegovih 5 poglavlja, dodatna pažnja posveti ispunjavanju političkih kriterija, posebno onih kojih se tiču vladavine prava i demokratije.
U Bosni i Hercegovini, trenutno se vrši udar na vladavinu prava od onih političkih aktera koji koriste sadašnji loš politički sistem za ostvarivanje niza blokada, čime se vrši udar na samu demokratiju i demokratske procese u zemlji.
U Bosni i Hercegovini postoji pozitivno raspoloženje oko 70% građana koji žele članstvo u NATO-u, što politički može zakočiti samo jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ili samo 3 delegata u zakonodavnom organu vlasti koji se zove Dom naroda.
Zato je od suštinske važnosti, da naši saveznici iz NATO-a svoju pažnju, pored vojnih kriterija, usmjere i na političke kriterije, kako bismo otkočili procese, koji Bosnu i Hercegovinu vode ka članstvu u NATO savezu, kao i u zemlju u kojoj postoji vladavina prava i potpuna demokratija.
Ključni segmenti zakona su: popravak definicija nekih pojmova kako bi se izbjegle manipulacije na sudovima koje završavaju izostankom kažnjavanja kao i definiranje obijesne, odnosno bahate vožnje kao postupanja vozača u gruboj suprotnosti sa pravilima saobraćaja Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas bi na sjednici trebalo da razmatra principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, čiji su predlagači poslanici SDP-a BiH Saša Magazinović i Jasmin Imamović.
Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma u ponedjeljak je podržala principe predloženog zakona.
Kazne za “bahatu vožnju”
Kako je ranije navedeno iz Kluba poslanika SDP-a BiH u Predstavničkom domu PSBiH, uz pomoć kolega poslanika, stručnjaka iz pravosuđa, sudskih vještaka i eksperata iz oblasti saobraćaja kreirano je zakonsko rješenje čiji je cilj dati u ruke alat policiji i pravosuđu kako bi prevenirali tragedije u saobraćaju kojima prečesto svjedočimo i sve učesnike u saobraćaju učinili odgovornijim.
Ključni segmenti zakona su: popravak definicija nekih pojmova kako bi se izbjegle manipulacije na sudovima koje završavaju izostankom kažnjavanja kao i definiranje obijesne, odnosno bahate vožnje kao postupanja vozača u gruboj suprotnosti sa pravilima saobraćaja.
– Posebno se u tom smislu precizira prolazak dva i više puta kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnja u naselju brzinom iznad 40 km/h, a van naselja 60 km/h iznad ograničenja, prestizanje kolone preko pune linije, vožnja u alkoholiziranom stanju (1,5 g/kg) i pod utjecajem psihoaktivnih supstanci – naveli su predlagači.
Predložene su i kaznene mjere, između ostalog, kazna od 2.000 do 3.000 KM, šest mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i dva kaznena boda za bahatu vožnju.
– Ako je bahatom vožnjom izazvana saobraćajna nesreća, definirana je kazna od 3.000 do 5.000 KM, devet mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i četiri kaznena boda.
Kazna od 200 do 400 KM za korištenje mobitela u vožnji, nevezivanje pojasa i korištenje uređaja za ometanje radara.
Ako je korištenje mobitela uzrok saobraćajne nesreće, predložena je kazna od 400 do 2.000 KM, oduzimanje vozačke dozvole od jednog mjeseca do šest mjeseci i dva kaznena boda – neke su od predviđenih sankcija.
Magazinović i Imamović posebno ističu da su svjesni potrebe da se mijenjaju i drugi segmenti zakona, ali da su se za ove izmjene kao prioritet odlučili nakon brojnih sastanaka s ljudima iz pravosuđa i policije, na kojima je ponavljano da se prioritetno moraju rješavati najveći uzročnici saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom, prije svega brzina, korištenje alkohola i droge, grubo kršenje saobraćajnih propisa i korištenje mobitela.
Osuda vlasti RS-a zbog napada na ustavni poredak
Nakon što Kolegij Predstavničkog doma nije postigao saglasnost, poslanici bi se, u drugom krugu glasanja, trebali izjasniti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjeriteljstvu BiH, čiji je predlagač Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma, kao i Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parlamentarnom nadzoru, koji su predložili poslanici: Jasmin Emrić, Zlatan Begić, Elvisa Hodžić i Šemsudin Mehmedović.
Iz istog razloga će se u drugom krugu glasanja izjašnjavati i o Prijedlogu rezolucije o osudi napada vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine s pozivom na odlučno djelovanje nadležnih institucija s ciljem zaštite ustavnog poretka, očuvanja mira i poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji su predlagači poslanici: Šerif Špago, Edin Ramić, Safet Kešo, Midhat Čaušević, Nermin Mandra, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Šemsudin Dedić, Milan Dunović, Vlatko Glavaš i Zlatan Begić.
Na dnevnom redu današnje sjednice je i više izvještaja i informacija, te davanje saglasnosti za ratifikaciju nekoliko međunarodnih sporazuma i ugovora.
‘Ovo me pogodilo ravno u srce! Nasumična djela dobrote su tako moćna! Cijeli moj dan se promijenio, možda čak i cijeli mjesec?’, napisao je Amerikanac Slaughter.
Američki liječnik John Slaughter početkom siječnja otišao je sa suprugom i troje djece na doručak u bistro u Fort Worthu u Teksasu, a to što mu se dogodilo, sada je postalo viralni hit. Kada je htio platiti račun od 85 dolara (81 euro), konobarica mu je rekla da je sve podmireno. Uzeo je račun i na njemu pročitao rukom napisanu poruku: ‘Hvala ti što si divan otac.’ Sve je objavio na Facebooku, a s druge strane računa bila je još jedna poruka…
‘Pa, upravo sam zaplakao u javnosti nakon što je potpuni stranac platio cijeli doručak za moju obitelj – nije bio jeftin! Evo što je pisalo na računu: ‘Od tate za tatu. Hvala ti što si otac kakvog oni trebaju, bez obzira na to tko gleda. Trebamo više muškaraca poput tebe. Hvala ti što nam svima dopuštaš da vidimo tvoju ljubav prema djeci. S poštovanjem, umirovljeni vojni bolničar’, napisao je John pa dodao:
Ovo me pogodilo ravno u srce! Nasumična djela dobrote su tako moćna! Cijeli moj dan se promijenio, možda čak i cijeli mjesec? Sada sam još svjesniji koliko dobrote postoji među potpunim strancima. Kad sam se smirio i objasnio djeci zašto mi idu suze radosnice, moja kći me pitala: ‘Tata, koga ćemo mi danas blagosloviti?’ Vjerojatno nikada neću saznati tko je to učinio niti mu moći zahvaliti osobno, ali obećavam da ću se još više truditi biti najbolji otac koji mogu biti. Roditelji, nemojte glumiti, ali ja ću svakako držati oči otvorene za priliku da ovo dobročinstvo prenesem dalje, napisao je.
Dobio je mnoštvo komentara.
– Divno. Muškarci mogu imati osjećaje i biti što god požele kao i žene – napisala mu je jedna pratiteljica. ‘Uvijek si imao zlatno srce i to se vidi. Nastavi biti drag, emotivan za svoju dragocjenu obitelj’, nadovezala se druga.
Ministri vanjskih poslova država članica Evropske unije u Luksemburgu su razgovarali o zapadnom Balkanu i potvrdili potrebu za normalizacijom odnosa Beograda i Prištine i prevazilaženju političke krize u Bosni i Hercegovini.
Sastankom Vijeća EU-a za vanjske poslove predsjedavala je visoka komesarka za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, a razgovarano je i o ratu Rusije u Ukrajini, situaciji na Bliskom istoku, odnosima EU-a i Afrike i o drugim aktuelnim pitanjima, javlja Anadolija.
Ministri su razmijenili stavove i o odnosima EU-a s partnerima iz zapadnog Balkana, fokusirajući se na to kako dalje unaprijediti sigurnosnu i odbrambenu saradnju u suočavanju s političkim izazovima i kako unaprijediti regionalnu stabilnost.
Kako se navodi u saopćenju Vijeća EU, razgovarano je o situaciji u Bosni i Hercegovini i Srbiji i potvrđena je potreba za normalizacijom odnosa Beograda i Prištine.
Kallas je naglasila da su stabilnost i sigurnost regiona od suštinskog značaja za EU.
– Ako pogledate kartu, zapadni Balkan se geografski nalazi u Evropi. Trebali bi biti i u Evropskoj uniji. Zato je proces proširenja iznimno važan i moramo s tim krenuti naprijed. Vidimo Albaniju i Crnu Goru kako čine dobre korake i dobre reforme. Nadamo se da ćemo odatle imati neke uspješne priče – rekla je Kallas.
Dodala je da je Bosna i Hercegovina trenutno u ustavnoj krizi.
– Jasno je da je svaki pokušaj razbijanja Bosne i Hercegovine neprihvatljiv. Politički čelnici moraju premostiti podjele, a ne proširiti ih. A kad sam bila tamo, vidjela sam i da se svi slažu s proširenjem. Dakle, trebali bi donijeti odluke u tom pogledu, jer bi se međunarodna intervencija mogla postupno ukinuti ako svi vide da su sposobni sami donositi odluke – poručila je.
O dijalogu Srbije i Kosova je kazala da je jasno da je normalizacija njihovih odnosa od najveće važnosti.
– Zato se dijalog Beograda i Prištine mora nastaviti. Imenovali smo novog posebnog predstavnika za dijalog Beograda i Prištine, a ja ću ih također posjetiti kasnije u maju – dodala je.
Na kraju je upozorila da Evropska unija jasno poručuje da neće blagonaklono gledati na odlazak stranih zvaničnika na vojnu paradu u Moskvi 9. maja.
Svoje sudjelovanje na ovogodišnjoj paradi za Dan pobjede u Moskvi najavili su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske Milorad Dodik te slovački premijer Robert Fico.
Na državnom prvenstvu Bosne i Hercegovine u kickboxingu, održanom proteklog vikenda u Laktašima, takmičari Kickboxing centra “Bihać” ostvarili su izvanredan uspjeh, potvrdivši još jednom status jednog od najperspektivnijih klubova u zemlji.
U konkurenciji klubova iz cijele BiH, bihaćki borci su se takmičili u disciplinama low kick, point fight i kick light, a ukupno jedanaest predstavnika kluba kući se vratilo s devet medalja – šest zlatnih, dvije srebrene i jednom bronzanom. Zlatom su se okitili Dino Čustović, Mak Čustović, Elmas Mešić, Elvin Šomić, Irma Jusić i Ajša Zulić. Srebrne medalje osvojili su Ismedina Kurtović i Bilal Kurtović, dok je bronzu u disciplini kick light također osvojio Dino Čustović.
Pored izuzetnog ekipnog uspjeha, posebno treba istaći individualna priznanja koja su dodatno naglasila kvalitet rada ovog kluba. Elmas Mešić proglašen je za najuspješnijeg mlađeg kadeta prvenstva, dok je Dino Čustović ponio titulu najuspješnijeg starijeg kadeta. Obojica su, osim medalja, nagrađeni i peharima za najbolje takmičare u svojim uzrasnim kategorijama, što je veliko priznanje kako za njih lično, tako i za stručni tim kluba.
Ovi rezultati ne dolaze slučajno, već su rezultat dugotrajnog i predanog rada, ozbiljne trenažne discipline i jasne sportske vizije. Kickboxing centar “Bihać” nastavlja graditi uspješan put, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj sceni.
Naredni izazov za klub slijedi već početkom maja, kada će njihovi takmičari učestvovati na Europskom kupu u Varaždinu, koji se održava od 2. do 4. maja 2025. godine. Očekivanja su visoka, a rezultatima iz Laktaša ovaj tim je pokazao da je potpuno spreman odgovoriti na nove izazove.
