Evropska unija ne gleda blagonaklono na najave da će pojedini lideri iz regiona prisustvovati vojnoj paradi u Moskvi 9. maja, povodom Dana pobjede.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas, jasno je poručila da takvi potezi neće proći nezapaženo, naročito u kontekstu rata koji Rusija vodi u Ukrajini.
“Učešće na ovom događaju dok traje ruska agresija u Evropi nosi ozbiljnu političku težinu i EU to neće zanemariti“, izjavila je Kallas nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica u Luksemburgu.
Među liderima koji su potvrdili svoj dolazak na paradu su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kao i premijer Slovačke Robert Fico. EU, s druge strane, poziva sve zemlje, posebno one koje teže članstvu, da se solidarišu s Ukrajinom i 9. maja posjete Kijev, umjesto Moskve.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da bi volio tog dana ugostiti evropske čelnike koji su spremni stati uz njegovu zemlju i pružiti joj sigurnosne garancije.
Kallas je dodatno istakla da EU priprema novi, 17. paket sankcija protiv Rusije, a rasprave se vode i o eventualnom uvođenju mjera koje bi se odnosile na energetski sektor, s obzirom da se prihodi od nafte i plina koriste za finansiranje ratnih aktivnosti.
Nakon burnih rasprava i niza spekulacija koje su se pojavile u medijima, direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać, Anel Hadžić, poručuje da ovaj ambiciozni infrastrukturni projekat nije šarena laža, već da ide naprijed i da se radi u skladu s najvišim stručnim i aeronautičkim standardima.
“Ne radimo ništa napamet. Svi naši koraci temelje se na stručno izrađenim elaboratima i aeronautičkoj studiji koju je izradila renomirana italijanska kuća, a koju su verifikovale nadležne agencije BHANSA i BHDCA. Na osnovu te studije imamo idejni projekat koji predviđa pistu dužine 1800 metara u prvoj fazi – kategorije 4C, što znači da može primati mlazne avione – te produženje piste do 2100 metara u drugoj fazi”, rekao je Hadžić u razgovoru za Fenu.
Prema njegovim riječima, projekat Aerodroma Bihać dobio je pravosnažnu urbanističku saglasnost, dok se do jula ove godine očekuje građevinska dozvola, nakon čega će uslijediti raspisivanje javnog poziva za izvođenje radova.
“Aerodrom Bihać nije šarena laža. Moramo se vratiti u 2022. godinu kada smo morali izraditi aeronautičku studiju, bez koje ovaj projekat ne bi mogao ni postojati. Na osnovu te studije definisane su dvije faze: prva – pista od 1800 metara, širine 45 metara plus ramena, ukupno 60 metara, te druga faza – pista od 2100 metara s pomjerenim pragom, što efektivno znači 2075 metara”, pojasnio je Hadžić.
Dodao je kako je bilo opstrukcija od strane određenih agencija koje su smatrale da Bihaću nije potreban aerodrom za mlazne avione, već isključivo za turbo-propelerce. No, uz podršku tadašnjih i sadašnjih političkih struktura i prilagođavanje elaborata, JP Aerodrom Bihać odlučio se za rješenje koje će omogućiti prihvat mlaznih aviona.
Posebno je istakao problem sa BHANSA, koji može postati ključna prepreka za realizaciju.
“BHANSA je dužna implementirati devet miliona evra u ovaj projekat, ali trenutno postoji blokada u vezi s međunarodnom presudom o dugu entiteta RS. Ako se ta situacija ne riješi, projekat može biti ozbiljno ugrožen. Pozivam sve političke aktere da učine sve kako bi se taj dug što prije izmirio”, apeluje Hadžić.
Govoreći o špekulacijama koje su se pojavile na pojedinim portalima u vezi s kapacitetom piste, Hadžić je rekao da bihaćka pista nije pravljena za dva sporna aviona, već za cijeli niz letjelica – od Embraer serije 170 do 195, preko Bombardiera, Boeinga 737 nove generacije, pa do Airbus modela 319, 320 i 321.
“Uostalom, ako iko sumnja, neka pogleda aerodrom na grčkom ostrvu Skiathos, gdje je pista 1610 metara, a slijeću Airbus 321neo i Boeing 737 Max”, poručio je Hadžić.
Podsjetio je i da četiri postojeća aerodroma u BiH imaju piste dužine do 2000 metara, ali su ti aerodromi građeni u bivšoj Jugoslaviji. Danas, pod strožijim standardima, takve piste ne bi dobile dozvole za prijem određenih letjelica.
“Naš cilj nije let preko okeana. Cilj je povezivanje Bihaća s evropskim destinacijama u radijusu do 1500 kilometara – Istanbul, Kopenhagen, Madrid… Za to nam ova pista u prvoj fazi potpuno odgovara”, rekao je Hadžić.
Na kraju, direktor JP Aerodrom Bihać istakao je da su sve potrebne pripreme za dobijanje građevinske dozvole već završene i da nema razloga da se dozvola ne izda do jula.
Zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović komentarisao je slučaj “Viaduct” i dug koji je napravio entitet Republika Srpska u iznosu nešto većem od 110 miliona KM.
On je nedvosmisleno poručio da rješenja za pitanja koja se odnose na finansiranje Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) i izvršenje presude u slučaju “Viaduct” postoje u okviru važećih zakonskih propisa.
“Međutim, ne može i ne smije se dozvoliti da se odgovornost za neizvršene obaveze jednog entiteta prenosi na cijelu državu i sve njene građane”, istakao je Hasanović.
Kada je riječ o finansiranju BHANSA-e, član 11, stav (5) Zakona o finansiranju institucija BiH propisuje mogućnost donošenja posebne odluke o nepredviđenim rashodima čak i tokom privremenog finansiranja – pod uslovom da ukupni rashodi ne prelaze raspoložive prihode.
“Uz odluku Vijeća ministara BiH, time je otvoren put za zakonito i pravovremeno osiguranje sredstava za rad BHANSA-e, čime se štiti sigurnost zračnog prometa i integritet institucije koja ima ključnu ulogu u međunarodnom saobraćaju. Podsjećam da Republika Srpska već duguje Federaciji BiH iznos od 72 miliona KM na osnovu poravnanja prihoda od indirektnih poreza preko UIO BiH. Taj iznos nije apstraktan broj – to su sredstva koja konkretno pripadaju poreskim obveznicima i građanima FBiH”, objašnjava Hasanović.
Zato je, kako dodaje, važno naglasiti da problem duga prema “Viaductu” nije tehničko pitanje niti stvar političkog dogovora.
“Naprotiv, riječ je o drskom pokušaju bespravnog prisvajanja i trošenja državnih sredstava od strane entiteta Republika Srpska. S tim u vezi, treba imati u vidu i dugogodišnje onemogućavanje obavljanja vanjske revizije u UIO BiH od strane ministara i premijera RS-a. Time se sistematski sprječava adekvatno određivanje koeficijenata za raspodjelu indirektnih poreza. Prema relevantnim procjenama, Bosna i Hercegovina, a posebno Federacija BiH, svake godine budu oštećene za stotine miliona KM koje RS neosnovano prisvaja”, ističe.
Upozorava da slučaj “Viaduct”, kao i svi oni koji neminovno slijede, nije usamljen incident.
“Riječ je o dijelu šire, sistemske strategije podrivanja finansijskog sistema BiH s ciljem njegovog urušavanja. Svaki pokušaj legalizacije takve prakse kroz ad hoc odluke Vijeća ministara BiH bio bi direktan udar na pravnu državu i fiskalni suverenitet. Zabrinjavajuće je i to što ukupni iznos ovog duga premašuje 110 miliona KM, uz dnevne kamate od gotovo 18.000 KM. Stoga je od suštinskog značaja da se ovakvi slučajevi ne relativizuju, jer štete koje proizlaze iz njih nisu ni privremene ni zanemarive. U jeku secesionističkih aktivnosti zvaničnika RS-a, treba jasno poručuti da ovdje nije samo riječ o izbjegavanju već i faktičkoj nemogućnosti vlasti RS da servisiraju svoje finansijske obaveze”, objasnio je Hasanović.
Drugim riječima, dodaje, umjesto lažnog narativa da je Bosna i Hercegovina neodrživa država, jedino što potvrđuju činjenice je da je fiskalna i finansijska situacija u Republici Srpskoj neodrživa, već da RS nije u stanju servisirati svoje obaveze, da se zadužuje pod netransparentnim uslovima kako bi servisirao socijalne sisteme te da je na ovaj način svim finansijskim tržištima i kreditorima poslao poruku da je nelikvidan i nesloventan.
“U skladu s tim, ni Centralna banka BiH ne može ostati nijema. Postupajući po članu 30. Zakona o Centralnoj banci BiH, ova institucija ima pravo i odgovornost da suspenduje transfer dobiti u cilju zaštite svoje finansijske stabilnosti. Ova mjera je izravno povezana s odlukom Suda o pljenidbi nekretnine u vlasništvu Centralne banke u Mostaru, a kao posljedica presude u slučaju ‘Viaduct’. Upravni odbor Centralne banke ima obavezu da spriječi situaciju u kojoj bi aktiva Banke pala ispod vrijednosti pasive – što je zakonski nedopustivo. Zbog toga bi odluka o privremenoj suspenziji isplate dobiti bila ne samo zakonita, nego i neophodna za očuvanje stabilnosti najvažnije finansijske institucije u državi”, kazao je Kasanović.
Smatra da se zabrinutost koju su iskazali kontrolori letenja BHANSA-e mora se shvatiti ozbiljno.
“Njihova poruka, da ne žele snositi odgovornost za dugove koje su napravili drugi, jasno ukazuje na to da sigurnost zračnog prostora BiH ne smije biti predmetom političkih kalkulacija. To je strateški interes države, koji mora ostati iznad bilo čije neodgovornosti. Zato pozivam sve nadležne aktere da postupaju odgovorno, u skladu sa zakonom, i u interesu svih građana BiH. Institucije države moraju biti zaštićene, međunarodne obaveze izvršene, a oni koji duguju, moraju snositi posljedice. Svaki pokušaj da se šteta uzrokovana nemarom jednog entiteta podijeli na cijelu državu neće proći, jer ne može se očekivati da državne institucije i svi građani BiH budu taoci neodgovornosti jednog entiteta”, zaključio je Hasanović.
14 DANA nakon isteka roka za predaju dokaza o objavljenom pregledu 60 verifikacijskih prototipova za robotaksije, u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i dalje nemaju nikakvu potvrdu da je tvrtka Project 3 Mobility (P3M), koju je Mate Rimac prozvao Verne, zaista ispunila taj zahtjev. Kako doznaje Index, Ministarstvo je uputilo požurnicu prema tvrtki Mate Rimca da im se hitno dostave podaci.
Naime, 60 vozila, odnosno prototipova, trebalo je biti verificirano do zadnjeg dana ožujka. To je jasno definirano u ugovoru s Europskom komisijom, na temelju kojeg je tvrtka Mate Rimca dobila europske milijune.
Može li Rimac isporučiti obećano?
Taj rok prvotno je trebao biti u prvom kvartalu 2024. godine, no P3M je dobio odgodu, i to godinu dana, jer su tvrdili da je kod njihovog dobavljača došlo do destabilizacije opskrbnog lanca za dijelove. Drugi rok bio je zadnji dan ožujka, a on je istekao.
“Dovršena proizvodnja verifikacijskih prototipova, uključujući razvoj platforme za autonomna vozila i baterijskih sustava te testiranje prototipova i sustava za autonomnu vožnju”, jasno je naznačeno u dokumentima u kojima se definira što je trebalo biti napravljeno do kraja ožujka kako bi se ispoštovao ugovor o bespovratnoj dodjeli proračunskog novca.
Ministarstvo koje vodi Oleg Butković i koje treba obavljati nadzor nad tim projektom, za koji je Europska komisija planirala dati ukupno 179 milijuna eura, još uvijek skuplja podatke o tome je li Rimac uopće ispunio plan i može li isporučiti obećano.
Butković: Ako se Rimac ne bude pridržavao stavki iz ugovora, trebao bi vratiti europski novac
“Ako se Rimac ne bude pridržavao stavki iz ugovora, trebao bi vratiti europski novac”, ponavlja ministar Butković, čije ministarstvo već čeka odgovor iz tvrtke Project 3 Mobility o tome kakvo je prolazno vrijeme tog projekta.
Upitali smo tvrtku Project 3 Mobility, odnosno Verne, zašto ne odgovara Ministarstvu na upit o verifikacijskim prototipovima, no nismo dobili nikakav odgovor. Pitali smo ih i hoće li vratiti europski novac te što se događa s projektom. No, krenimo redom.
Tvrtka P3M, iza koje stoji Mate Rimac, dobila je bespovratnu potporu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) u iznosu od 179.5 milijuna eura. I to kao tada jedina hrvatska privatna tvrtka u sklopu fonda Europske komisije pokrenutog zbog koronakrize.
Dobili europske milijune bez natječaja
Nije bilo ni natječaja. Tvrtka je novac dobila za izradu samovozećeg taksija – robotaksija. Točnije, dobila je novac za “Potpuno autonomno električno vozilo pete razine autonomije”. U svijetu zasad ne postoji nijedno vozilo pete razine autonomije, a najnovija optimistična predviđanja kažu da će to vozilo biti moguće izraditi tek krajem ovog desetljeća.
Rimac je jamčio da će isporučiti upravo to vozilo, i to do početka sljedeće godine. Prema SAE klasifikaciji, najmanja ili nulta razina je ona u kojoj je vozač zadužen za sve vozačke aktivnosti, dok je peta, posljednja razina potpuno automatizirana, a jedini čovjekov zadatak je određivanje odredišta.
Među zadacima koji su trebali biti ispunjeni do zadnjeg dana ožujka je i potvrda da su specifikacije “usklađene s ciljevima projekta i uvjetima odobrene državne potpore”. Glavni cilj državne potpore je vozilo pete razine autonomije. Iz Ministarstva prometa ne mogu nam potvrditi ni da su dobili taj podatak o usklađenosti s ciljevima.
Bez definiranih datuma i odgovora na pitanja
Valja naglasiti da u posljednje vrijeme iz tvrtke P3M izbjegavaju odgovore na novinarska pitanja. Tako su umjesto odgovora na pitanje o tijeku izrade 60 prototipova krajem ožujka objavili priopćenje da će “60 prototipova biti verificirano do trenutka slanja zahtjeva za isplatu Europskoj komisiji od strane Republike Hrvatske”. Bez definiranog datuma.
Izvršni direktor Vernea Marko Pejković u toj korporativnoj objavi istaknuo je da je kompanija pokrenula proces odobrenja prototipova, ali da je dio vozila još uvijek u izradi, pa se prototipovi postupno u serijama šalju na verifikaciju. Također bez definiranih datuma.
Vlada Kantona Sarajevo nastavlja s ozbiljnim ulaganjima u jačanje kapaciteta Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, a jedan od najznačajnijih projekata nabavka je helikoptera.
Prema podacima iz Vlade KS, sredstva za nabavku helikoptera u iznosu od 12.045.450 KM, koja su ostala neutrošena u Budžetu za 2024. godinu, prenesena su u tekuću budžetsku godinu. Uz dodatnih 24.798.680 KM planiranih u Budžetu za 2025. godinu, ukupno je za ovu namjenu osigurano 36.844.130 KM. S obzirom na to da se plaćanje vrši tek po isporuci helikoptera, sredstva su privremeno ostala neiskorištena ali će u potpunosti biti upotrijebljena u skladu s dinamikom realizacije ugovora.
Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk istakao je da se ovim projektom ne ulaže samo u tehničku opremljenost MUP-a nego i u dugoročnu sigurnost i efikasniji odgovor u kriznim situacijama.
“Nabavka helikoptera predstavlja važan iskorak za Kanton Sarajevo, ne samo u domenu sigurnosti, već i u oblasti civilne zaštite, zaštite od požara, te medicinske i spasilačke evakuacije. Ova investicija je dio šire strategije jačanja institucija koje su prvi odgovor u hitnim situacijama”, poručio je premijer Uk.
Podsjetimo, Vlada KS je u protekle dvije godine intenzivno radila na unapređenju uslova rada policijskih službenika, uključujući i nova vozila, opremu, edukaciju kadra i infrastrukturna ulaganja, a projekt helikopterske jedinice jedan je od ključnih elemenata modernizacije MUP-a KS.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović sastao se sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.
“Razgovarao s visokim predstavnikom Schmidtom, naglašavajući zajedničke napore za mir, stabilnost, teritorijalni integritet i EU put BiH. U prevladavanju aktualnih izazova razgovarali smo i o nužnim izmjenama Izbornog zakona kako bi se osigurala zaštita ravnopravnosti 3 konstitutivna naroda”, naveo je Čović u objavi na X-u.
Spoke to @OHR_BiH High Representative Schmidt, underling joint efforts for peace, stability, territorial integrity & #EU path of #BiH. In overcoming current challenges, we also discussed necessary Election Law changes to ensure protection of equality of the 3 constituent peoples. pic.twitter.com/AFQ9QOyPX7
OHR je u objavi naveo da je razgovor bio konstruktivan.
Constructive discussion with HDZ BiH President @Dragan_Covic on addressing current political, legal, and constitutional challenges as well as strengthening institutional stability and functionality, so Bosnia and Herzegovina can move forward on its Euro-Atlantic path. pic.twitter.com/EseloST3Kp
Konstruktivan razgovor s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem o rješavanju aktualnih političkih, pravnih i ustavnih izazova, kao i jačanju institucionalne stabilnosti i funkcionalnosti, kako bi Bosna i Hercegovina krenula naprijed na svom euroatlantskom putu”, navedeno je.
Dok je pažnja Evrope usmjerena na Ukrajinu, tenzije na Zapadnom Balkanu tinjaju, a lideri u regionu — kao i u Britaniji — strahuju da će ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristiti trenutak da dodatno raspali postojeće podjele u bivšoj Jugoslaviji.
Pisao je to Politico, navodeći kako Zapadni Balkan visoki britanski zvaničnici nazivaju “drugom kriznom tačkom”, a s obzirom na to da se situacija pogoršava, Velika Britanija se zalaže za ubrzano priključenje svih šest država regiona Evropskoj uniji kako bi se spriječio rast ruskog uticaja.
“U trenutku kada imamo rat u Evropi i vidimo dugu ruku ruskog uplitanja i u ovom regionu, bio bi lud onaj ko bi skrenuo pogled sa Zapadnog Balkana, gdje i dalje postoje neriješena naslijeđena pitanja”, rekao je britanski ministar vanjskih poslova David Lammy tokom posjete regionu prošle sedmice, navodi se.
“Putinovi interesi ovdje su da region ostane nestabilan. Njemu odgovara da zemlje Zapadnog Balkana ostanu na ivici, da imaju destabilizirano stanovništvo i da se vodi cyber i hibridni rat.”
Šta piše o krizi u BiH i Dodiku?
Politico piše kako sve zemlje regiona pokušavaju postati članice EU, ali je to spor i politički nabijen proces. Suočavaju se s velikim izazovima, kako unutar svojih država, tako i u međusobnim odnosima.
Navodi primjer Bosne i Hercegovine i naše političke krize jer lider bosanskih Srba Milorad Dodik izbjegava hapšenje zbog svojih separatističkih stavova. Istovremeno, nastavlja se u tekstu, Srbija optužuje Kosovo za represiju nad srpskom manjinom, dok Kosovo optužuje Srbiju za izazivanje nasilja na svojoj teritoriji.
Stručnjaci i ministri strahuju da će Kremlj iskoristiti duboko ukorijenjene etničke i vjerske tenzije kako bi podstakao novi haos i ojačao svoj uticaj u dvorištu EU.
“Ili će sada krenuti naprijed, ili će nastaviti da budu Putinovo igralište”, rekao je jedan britanski zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti. “Postoji samo mali vremenski prozor” u kojem balkanske države moraju “prestati sjediti na dvije stolice”, prije nego što se EU potpuno posveti Ukrajini.
“Paradoks ovdje živi”
Lammy vjeruje da Srbija — uprkos demokratskom nazadovanju, bliskim vezama s Rusijom i odbijanju da prizna Kosovo — zaista želi postati članica EU, iako se razlikuju mišljenja o načinu i tempu tog puta.
“Postoje različite vizije kako doći do toga i koliko ozbiljno. A postoji i alternativna, mračnija vizija — oligarhija, korupcija, snažna kontrola države, gotovo policijska država. Te su vizije u sukobu na ovom prostoru”, rekao je Lammy u Beogradu.
Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić sastaće se danas u 13 sati u Budimpešti sa predsjednikom parlamenta Mađarske Laslom Koverom, navedeno je u saopćenju za javnost NSRS.
Iako je za Stevandićem, raspisana potjernica zbog sumnje na napad na ustavni poredak BiH, ni mjesec dana od njenog raspisivanja nijedna nadležna institucija nije preduzela konkretne korake ka njegovom hapšenju.
Podsjetimo, iako se protiv njih vodi istraga i raspisana je centralna potjernica, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik NSRS Nenad Stevandić za vikend su napustili granice Bosne i Hercegovine i pojavili se u Beogradu, gdje su prisustvovali skupu na poziv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića – „Ne damo Srbiju“.
Usprkos pravosudnim potjernicama, dvojica visokih zvaničnika iz Republike Srpske nesmetano prisustvuju događajima van zemlje, a potom se vraćaju u BiH bez ikakvih poduzetih akcija institucija BiH.
Također, Dodik je tako više puta išao u Srbiji, a stizao je i do Rusije i Izraela.
Marš gov*no jedno i nemoj više u svoja prljava usta da si me uzeo, gdje u istom gnoju miješaš i Allaha i Isusa, poručila je.
Srbijanska pjevačica Jelena Karleuša oglasila se o režiseru Emiru Kusturici, poručivši mu da je on opsjednut njenim likom i djelom.
– Oduvijek sam bila u pravu kada sam govorila da je Emir Kusturica najgore ljudsko go*no na ovim prostorima. Taj nadobudni mrzitelj žena koji je pljunuo, ne na jednu, nego na dvije vjere, ne može da prestane da pokazuje koliko ljudsko biće može biti ljigavo i sluzavo. Njegova opsesija mojim likom i djelom je vjerovatno evnuh frustracija iz mladosti kada je kastriranih mogućnosti navukao sve životne komplekse ružnog čovjeka, ružnog i spolja i iznutra – piše Karleuša, te nastavlja:
Ovim putem ću mu se i obratiti i reagovati na njegovo naširoko naglabanje o mom moralu i njegovim sumnjama u isti: “Srbine Turčine go*naru gremline, kada počneš o mom moralu, dok dr*aš “obrezanu čast izdajnika” gledajući moje slike, sjeti se zbog čega se stidiš svoje majke i zašto je ne pominješ, kako su je nazivali i u kom zatvoru života je umrla. Vjerovatno gremlin kao ti ima i ženu i kćerku, ali ja ih neću nazivati ku*vama, ne bi tebe to zaboljelo. Jer ti si ih sam nazvao tako kao i sve druge žene, kada si prema jednoj ženi i majci dvije kćerke, ženi koju nikada u životu nisi upoznao, pokazao najgori primitivizam i mizoginiju, samo zato što dovoljno leijpa, hrabra i pametna da tebe nazove pravim imenom. Marš gov*no jedno i nemoj više u svoja prljava usta da si me uzeo, gdje u istom gnoju miješaš i Allaha i Isusa. Šta si Srbe prikazivao svijetu kao prljave prosjake, čergare i džeparoše, prikazivao si. Od sada, dajem riječ-više nećeš – poručila je srbijanska pjevačica.
Svaki narod ima pravo na svoj identitet i svoja obilježja, i niko ne bi smio da osporava pravo na svoj identitet i zastavu, poručio je Zukorlić.
Predsjednik Stranke pravde i pomirenja (SPP) i ministar u Vladi Republike Srbije, Usame Zukorlić, oglasio se na društvenim mrežama povodom sve učestalijih komentara i medijskih interpretacija koje sandžačku zastavu nazivaju “terorističkom” ili “separatističkom”.
U objavi, Zukorlić je naglasio važnost poštovanja nacionalnih simbola i prava svakog naroda na vlastiti identitet.
– Malo edukacije nije na odmet. Svaki narod ima pravo na svoj identitet i svoja obilježja, i niko ne bi smio da osporava pravo na svoj identitet i zastavu – poručio je Zukorlić.
On je podsjetio da je riječ o zastavi Bošnjaka Sandžaka, koja se koristi u Republici Srbiji, Crnoj Gori i dijaspori. Kako ističe, zastava je priznata Ustavom i zakonima ovih država, te se koristi ravnopravno uz državnu zastavu na institucijama i zvaničnim događajima.
Njegova poruka dolazi u trenutku kada se u javnosti sve češće otvaraju rasprave o upotrebi i značenju nacionalnih simbola u multietničkim sredinama poput Sandžaka.
