Delegacija Vlade Unsko-sanskog kantona pridružila se odavanju počasti poginulim braniteljima Bihaća.

Pomoć proteklih dana stiže iz nekoliko kantona, Republike Srpske, udruženja bh građana u dijaspori i humanitarnih organizacija.

Premijer USK Mustafa Ružnić koji je i komandant štaba civilne zaštite USK sa kantonalnim ministrom Draganom Polimancem danas je obišao prostorije CK USK i razgovarao sa Huseinom Kličićem, predsjednikom CK USK i aktivistima koji neumorno rade na prijemu i daljoj distribuciji pomoći. Prema potrebama lokalnih organizacija Crvenog križa građanima se šalju: čizme, pumpe za ispumpavanje, isušivače, pokrivači, hrana, voda za piće, dezinfekciona sredstva…

Premijer Ružnić zahvalio je aktivistima CK USK koji su, kao i uvijek, efikasno vršili koordinaciju rada u pružanju pomoći na terenu, kao i svima koji su se spremno odazvali na apel za pomoć ugroženom stanovništvu.

Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto razgovarao je u Briselu sa evropskim dužnosnicima o temi uvrštavanja brze ceste Bihać-Sarajevo-Podgorica u mrežu evropskih koridora.

Forto je u Briselu razgovarao sa vršiteljicom dužnosti direktorice Direktorata za mobilnost i transport (DG MOVE) Majom Bakran Marcich, zamjenicom direktora Direktorata za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije (DG CONNECT) Renatom Nikolay kao i direktorom Direktorata za susjedsku politiku i proširenje (DG NEAR) Gert-Janom Koopmanom.

Uvrštavanje brze ceste Bihać-Sarajevo-Podgorica u mrežu evropskih koridora, što bi omogućilo njeno lakše finansiranje i osiguralo bespovratna EU sredstva, modernizacija postojeće i izgradnja nove željezničke infrastrukture u BiH, digitalna transformacija i čišćenje javnog prostora od govora mržnje, samo su neke od tema o kojima je ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto razgovarao u Briselu.

Prisustvo BiH u Briselu mora biti jače i proaktivnije, jedinstven je zahtjev i konstatacija brojnih sagovornika u sjedištu Unije.

“Iskoristit ćemo prilike za gradnju i vidljive projekte, koje zemlje regiona već uveliko koriste. To je najbolji način da građani osjete korist od evropskih integracija”, rekao je Forto, saopćeno je iz njegovog kabineta.

(klix.ba)

Hamdija je gotovo cijeli radni vijek proveo kao uposlenik Doma zdravlja Bosanska Krupa i prevozio oboljele od raka od Bosanske Krupe do Sarajeva na kemoterapije, ne sanjajući da će se tako brzo naći u istoj situaciji.

Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je apel za Hamdiju Hadžipašića iz Bosanske Krupe koji boluje od raka debelog crijeva. Za njega je u funkciju stavljen humanitarni broj 17040, pozivom se doniraju 2 KM, a broj je jedinstven za sve bh. telekom operatere.

Hamdija je gotovo cijeli radni vijek proveo kao uposlenik Doma zdravlja Bosanska Krupa i prevozio oboljele od raka od Bosanske Krupe do Sarajeva na kemoterapije, ne sanjajući da će se tako brzo naći u istoj situaciji. Trenutno se nalazi na intenzivnoj njezi jedne od istanbulskih bolnica.

Liječio se prvo u našoj zemlji, pa u Turskoj, a operacijom mu je odstranjeno debelo crijevo, slezena, žuč, 20% želuca. Ugrađen mu je i stent između jednjaka i želuca kako bi prolazak hrane bio lakši. Nakon operacije vraćanja stome pada u komu zbog septičkog šoka.

Sada je njegovo stanje mnogo bolje, probudio se iz kome, komunicira sa okolinom, pokreće ruke i noge, što je znak da nije došlo do oštećenja mozga. Dosadašnje liječenje, kemoterapije, operaciju i oporavak nakon operacije je finansirala njegova porodica i prijatelji, ali za nastavak liječenja su potrebna sredstva od 100.000 eura koje oni ne mogu samostalno prikupiti.

Osim poziva na broj 17040 donacije za Hamdiju su moguće putem web platforme www.pomoziba.org ili standardnih žiro računa Udruženja Pomozi.ba.

RAČUNI ZA UPLATE

PayPal:

paypal1@pomozi.ba

(Hamdija Hadžipašić)

Za uplate iz BiH:

UniCredit Bank

338-730-22202506-52

Intesa Sanpaolo Banka BiH

154-180-20085330-48

Raiffeisen Bank

161-000-02481200-94

Bosna Bank International d.d

141-306-53201196-79

NLB Banka d.d

132-260-20223371-17

ZiraatBank BH dd Sarajevo

186-121-03108095-46

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Hamdija Hadžipašić

Za uplate iz inostranstva:

Bank name: Intesa Sanpaolo Banka BiH

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA39 1541802008533048

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Hamdija Hadžipašić

Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

ERSTE BANK

IBAN: AT64 2011182266475400

BIC: GIBAATWWXXX

Wien, Oestereich

Name: hilfhelfen-pomozi.ba

Verwendungszweck: Hamdija Hadžipašić

Za uplate iz Turske:

VAKIF KATILIM BANKASI A.S.

IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01

İstanbul, Türkiye

Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği

Açıklama: Hamdija Hadžipašić

Za uplate iz Holandije i Zapadne Evrope:

ING

SWIFT: INGBNL2A

BAN: NL63INGB0675431905

St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL

Het doel van de betaling: Hamdija Hadžipašić

Tranzicija iz termoelektrana i dobivanja energije iz tzv. fosilnih goriva u energiju iz obnovljive izvore je najvažnija tema današnjice. Ona je posebno postala vidljiva i aktuelna zadnjih godinu dana, otkako je započeo rat u Ukrajini i otežano i uslovljeno snadbijevanje gasom iz Rusije. Cijene struje u Evropi su porasle i do deset puta više u odnosu na period i stanje prije rata.

Sve je ovo ubrzalo tranziciju i pokrenulo velike zemlje da što više ulažu u obnovljive izvore energije i tako osiguraju svoju energetsku nezavisnost. Bosna i Hercegovina, kao i u mnogim drugim poljima, dosta je kasnila u ovim procesima, iako, za razliku od mnogih drugih ima veliki prirodni potencijal u ovim oblastima.

Unsko- sanski kanton, zbog svoga specifičnog geografskog podneblja spada u krajeve koji imaju ogroman potencijal sunčevih dana na godišnjem nivou. Jedan je dio investitora to prepoznao ranije i posebno u općini Bosanski Petrovac investirao u solarne elektrane. Ubrzo je kapacitet mreže za prijem novih elektrana bio popunjen i zahtjevi se širili prema ostalim općinama USK. Kako saznajemo, trenutno su i tu kapaciteti popunjeni i nema prostora za nove investicije, ali traži se proširenje kapaciteta i nadležne državne institucije moraće to brzo uraditi za Krajinu i potencijalne investitore u naš kraj. Vidljiv je značajan interes, posebno lokalnih privrednika da ulažu u izgradnju solarnih elektrana. Međutim, puno je nesnalaženja u procedurama i načinima kako razviti projekat i doći do građevinske dozvole kako bi se solarna elektrana mogla izgraditi.

Tome dosta doprinose i zastarjele procedure i neusklađenost procesa unutar energetskog sektora, ali i na nivou općina i kantona kad su u pitanju prikupljanje papira i ishodovanja dozvola za građenje. Primjetno je da sve institucije ubrzano rade na promjeni i olakšavanju ovih propisa kako bi privukli investitore, posebno one strane, da dođu i ulažu u USK. Novi zakon o obnovljiivim izvorima energije, koji je nedavno Vlada Federacije utvrdila i uputila u Parlament FBiH treba konačno osigurati mogućnost da građani budu u isto vrijeme i potrošači i proizvođači. To će značiti puno veći broj krovova i domaćinstava sa panelima. S druge strane, najveći problem trenutno privredi predstavlja odluka Energetske zajednice EU da će proizvodi koji se iz BiH i zemalja regije izvoze u EU, od 1. januar 2026. godine morati osigurati tzv. ‘zelene certifikate’ ili će plaćati skupe takse kako bi mogli izvesti svoj proizvod vani. Zato veliki broj investitora traži rješenje i najbolje načine kako ishodovati papire i doći u poziciju da mogu izgraditi svoje solarne elektrane, za vlastite potrebe i osigurati svoje ‘zelene certifikate’ i nastaviti svoje poslovanje i izvoz i od 2026. godine.

Posebnu podršku u razvoju projekata nude i konsultantske firme, a najveću korist za privrednike ili predstavnike institucija i vlasti koji također žele razviti najbolje programe energetske učinkovitosti imaju stručni forumi i sajmovi inovacija i opreme iz ove oblasti. Jedan takav skup, najveći u BiH i među najznačajnijim u regiji biće organiziran u junu u Sarajevu. Radi se o Sarajevskom energetskom forumu – SEF na kojem će se okupiti najznačajniji lideri energetske tranzicije iz BiH, regiona i EU. Ministri, direktori institucija nadležnih za energiju, elektroprivrede, regulatori, operateri… U sklopu foruma biće organiziran i Sajam izlagača, gdje će se prisutni moći upoznati sa najvećim dostignućima u pružanju usluga, opreme i tehnologije iz oblasti obnovljivih izvora energije.

Pokrovitelj SEF 2023 je državno ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a jedan od institucionalnih partnera je i Vlada USK. Prijave za učešće na ovom važnom Forumu su u toku, broj mjesta je ograničen. Svako onaj ko želi nešto napraviti u ovom poslu, osigurati svoj biznis i izgraditi novi biće dio ovoga skupa. Prijave za učešće možete naći OVDJE.

Veliki broj učesnika iz preko 20 zemalja regije i EU su dosad prijavili učešće na ovaj veliki događaj. Sigurni smo da će među njima biti i značajan broj krajiških predstavnika, privrede, vlasti i institucija sa kantonalnog, gradskih i općinskih nivoa.

Bišćani, a prije svega mještani Ljutočke doline svjedoče od kad se priča, razgovara i gradi punionica vode na izvorištu Ostrovica u Kulen Vakufu.

Po svemu sudeći, trenutak kada će voda iz Ljutočke doline završiti na tržištu i na policama trgovačkih lanaca je blizu, a nakon niza pribavljenih dozvola, saglasnosti sa raznih nivoa, ovaj projekat naći će se i na klupama Gradskog vijeća u Bihaću.

Naime, na sjednici Gradskog vijeća koja će se održatidanas, jedna od tačaka dnevnog reda je i Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na samoinicijativnu ponudu za dodjelu koncesije privrednom društvu „Green Water“ d.o.o. Kulen Vakuf, Bihać za korištenje vode izvorišta Ostrovica u Kulen Vakufu radi njenog pakovanja (flaširanja) i prodaje na tržištu.

Iz samog naziva ovog materijala potpuno je jasno o čemu se radi. Treba istaknuti da je navedeno privredno društvo 2004.godine pokrenulo proizvodnju flaširanja vode, međutim proizvodni proces je kratko trajao, te je 2007.godine nakon niza nesretnih okolnosti proizvodnja obustavljena.

Kompletna tvornica trenutno je u stanju da počne sa proizvodnjom odnosno pakovanjem vode, a podnosilac zahtjeva posjeduje infrastrukturu za javnu upotrebu. Odluka Gradskog vijeća je korak neophodan za produženje koncesije koja je trajala do prošle godine.

(krajina.ba)

Poslije prošlosedmičnih poplava, mašine za isušivanje zidova i podova rade danonoćno u kućama Bišćana.

Građani sami isušuju, čiste i izvlače vodu iz kuća, poslovnih i pomoćnih objekata.

Neki od građana su u dvorištima zatekli i zmije.

Na društvenim mrežama sve je veći broj objava fotografija koje ukazuju na pojavu zmija, a jednu takvu je objavio i korisnik iz Bihaća koji je pozvao građane, a posebno roditelje da paze na djecu jer je poplava pored velike štete, donijela i zmije sa sobom.