Home Blog Page 6

Rusi opet napali Ukrajinu, ima mrtvih. Kličko: Možda moramo dati dio zemlje za mir

RUSIJA je preko noći opet izvela napad, a Ukrajinci tvrde da su lansirali preko 100 dronova. Jučer je Donald Trump pozvao Vladimira Putina da prestane s napadima i da što prije dogovore kraj rata.

Raste broj ozlijeđenih u ruskom napadu na Pavlohrad

Stigle su nove informacije o ruskim napadima tijekom noći.

U gradu Pavlohradu, gdje je ranije potvrđena smrt troje ljudi, među kojima je i dijete, broj ozlijeđenih porastao je s osam na 14, objavio je guverner Dnjepropetrovske oblasti Serhij Lisak.

Prema njegovim riječima, među ranjenima je i šestogodišnji dječak, a pet osoba još uvijek je u bolnici.

U zasebnom napadu, tužitelji Donjecke oblasti izvijestili su da su dvoje ljudi ubijeni jutros u naselju Jarova, gdje je, prema njihovim tvrdnjama, ruska vojska bombardirala stambenu zgradu.

Rusija se još nije oglasila o ovim napadima, koji dolaze dan nakon što je najmanje 12 ljudi ubijeno u zračnim udarima na Kijev i druge gradove.

Broj poginulih u ruskom napadu na grad Pavlohrad porastao je na troje, priopćio je guverner Dnjepropetrovske oblasti Serhij Lisak.

Ranije je bilo objavljeno da su poginule dvije osobe, no Lisak je u naknadnom ažuriranju rekao da je potvrđena smrt još jedne osobe.

“Među poginulima je i dijete”, objavio je Lisak.

Dodao je kako su akcije traganja i spašavanja i dalje u tijeku.

Pavlohrad je industrijski grad s prijeratnim brojem stanovnika od oko 100.000 i važna željeznička čvorišna točka u Dnjepropetrovskoj regiji.

Kličko: Možda ćemo morati dati dio zemlje Rusima. To nije pošteno, ali to je za mir

GRADONAČELNIK Kijeva Vitalij Kličko rekao je za BBC da će Ukrajina možda morati prepustiti dio teritorija kao dio mirovnog sporazuma s Rusijom uslijed sve većeg pritiska predsjednika Donalda Trumpa da se prihvate teritorijalni ustupci. “Jedan od scenarija je prepustiti teritorij. To nije pošteno. Ali za mir, privremeni mir, možda to može biti rješenje, privremeno”, rekao je, prenosi BBC.

No 53-godišnji bivši boksački prvak koji je postao političar naglasio je da ukrajinski narod “nikad neće prihvatiti rusku okupaciju”.

Govorio je nekoliko sati nakon ruskog raketnog i dronskog napada na Kijev, u kojem je ubijeno 12 ljudi, a više od 80 ih je ozlijeđeno. Bio je to jedan od najsmrtonosnijih ruskih napada na ukrajinski glavni grad u posljednjih nekoliko mjeseci. Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je punu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a Moskva trenutačno kontrolira oko 20% ukrajinskog teritorija.

Kličko je sada jedan od najviših ukrajinskih političara koji je javno dao naslutiti da bi njegova zemlja možda morala privremeno prepustiti dio teritorija.

Kličko i Zelenski su žestoki suparnici

Gradonačelnik Kijeva i predsjednik Volodimir Zelenski politički su suparnici. Kličko je više puta optuživao predsjednika i njegov tim da pokušavaju potkopati njegov autoritet.

Govoreći za emisiju Today na BBC-jevom Radiju 4 iz svog ureda u središtu Kijeva, Kličko je naglasio da je on “odgovoran za glavni grad Ukrajine”, opisujući ga kao “srce” zemlje razorene ratom. Rekao je da bi predsjednik Volodimir Zelenski mogao biti prisiljen donijeti “bolno rješenje” kako bi se postigao mir.

Na pitanje je li Zelenski s njim razgovarao o detaljima mogućeg dogovora, Kličko je kratko odgovorio: “Ne.” “Predsjednik Zelenski to radi sam. To nije moja funkcija”, dodao je.

Osvrćući se na javnu svađu između Zelenskog i Trumpa u Bijeloj kući u veljači, gradonačelnik je sugerirao da bi ključna pitanja između najviših političara bilo bolje raspraviti “bez videokamera”.

Ranije ovog tjedna Trump je optužio Zelenskog da šteti mirovnim pregovorima nakon što je ukrajinski čelnik ponovno odbacio priznanje ruske kontrole nad Krimom, južnim ukrajinskim poluotokom koji je Moskva nezakonito anektirala 2014. godine.

Trump je rekao da je Krim “izgubljen prije mnogo godina” i da trenutačno “nije ni tema rasprave”.

No Zelenski je podsjetio na Deklaraciju o Krimu iz 2018. godine, koju je izdao tadašnji državni tajnik Mike Pompeo, a koja kaže da SAD “odbacuje pokušaj ruske aneksije”. Ukrajina i njezini europski saveznici posljednjih su tjedana izrazili zabrinutost zbog onoga što mnogi na kontinentu vide kao Trumpovo približavanje Vladimiru Putinu i Rusiji.

(index.hr)

TEGELTIJA POSREDUJE ZA DODIKA: Poziva “političko Sarajevo” na razgovor i kompromis sa Republikom Srpskom

To nam pokazuje da ni u samom Dodikovom okruženju uopće ne znaju niti mogu pretpostaviti kako bi se ova kriza koju su izazvali mogla završiti i da Dodik neće platiti najveću cijenu svoje avanture.

Milan Tegeltija, savjetnik predsjednika RS-a Milorada Dodika, obratio se, kako to u RS-u običavaju reći, “političkom Sarajevu”, savjetujući mu da otvori pregovore sa režimom u RS-u u vezi aktuelne krize.

To nam pokazuje da ni u samom Dodikovom okruženju uopće ne znaju niti mogu pretpostaviti kako bi se ova kriza koju su izazvali mogla završiti i da Dodik neće platiti najveću cijenu svoje avanture.

“Političko Sarajevo živi u nekom paralelnom, samo svom univerzumu, BiH kao monolitne, unitarne države u kojoj se Republikom Srpskom može gospodariti i upravljati iz Sarajeva i prosto ne može i ne želi da vidi stvarnost univerzuma u kojem živimo.

A u toj stvarnosti, jasno je sad valjda vidljivo svakom u zadnja dva mjeseca, svidjelo se to nekom ili ne, Republika Srpska jedina je stvarno suverena u Republici Srpskoj, jedina koja ima monopol sile u Srpskoj i jedina koja može fizički da obezbjedi provodjenje svojih odluka u Republici Srpskoj.

Kome to nije danas jasno kako, nek pročita Aneks 2. Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji ima jednaku pravnu važnost kao Ustav BIH (aneks 4. Dejtonskog sporazuma). Deset nadležnosti po Aneksu 4 ((Ustav BIH) pripadaju BIH.

Sve ostale nadležnosti organa BiH u Republici Srpskoj, mimo tih 10 eksplicite predviđenih Ustavom BiH (Aneks 4. Dejtonskog sporazuma) postoje ako je i dok je Srpska sa njima saglasna i dok ih pravno i faktički odobrava na svojoj teritoriji.

Onda kad ih ne odobrava, prosto su u praksi na teritoriji Republike Srpske neprovodive i predstavljaju mrtvo slovo na papiru. Što prije se u Sarajevu suoče sa tom pravnom i faktičkom stvarnosti i pristupe razgovorima i kompromisima sa Republikom Srpskom i njenim institucijama i predstavnicima prije će izvući BIH iz statusa “failed state” (propale države), u kojem je BiH sad i koji, ako potraje dovoljno dugo, vodi samo u pravcu gubljenja smisla postojanja BiH kao države.

Nemojte od drveća da ne vidite šumu i da institirajući na vlastitoj imaginaciji zasnovanoj na utopiji o BiH u tom paralelnom univerzumu, izgubite i onu i onakvu BiH kakva je moguća i predvidjena Dejtonskim sporazumom u univerzumu u kojem živimo, jer ovakva kakva je sad, sa izostankom dogovora među narodima i entitetima na kraju nikom neće biti potrebna pa ni Bošnjacima, jer takva kakva je sad je samo teret i izvor frustracija svima, takva je samo kočnica napretka svakog čovjeka u BiH a teret i Evropi i svijetu, i malo će proći proje nego što to postane dominantni narativ u Evropi i svijetu u svjetlu novih geopolitičkih odnosa i okolnosti”, napisao je Tegeltija.

(slobodna-bosna.ba)

Presuda koja mijenja sve: Bihać udario po kladionicama, sud stao uz grad!

Grad Bihać je ostvario značajnu pravnu pobjedu nakon što je Kantonalni sud odbacio tužbu jedne od vodećih kladionica, potvrdivši zakonitost Odluke o izmjenama i dopunama komunalnih taksi, koju je Gradsko vijeće usvojilo početkom 2024. godine.

Kako portal “Biscani.net” saznaje, ovom odlukom su povećane takse za sve priređivače igara na sreću, uključujući slot aparate, klasične i elektronske igre, te poslovne prostore u kojima se one organizuju. Povećanje je uslijedilo nakon što je Porezna uprava Federacije BiH objavila da je samo u 2023. godini u kladionicama na području USK potrošeno nevjerovatnih 167 miliona KM, dok je od 2006. godine ta cifra premašila 13 milijardi KM.

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, koji je inicirao ovu mjeru, naglasio je da je presuda suda dokaz da lokalne zajednice imaju pravo i snagu suprotstaviti se industriji koja, kako kaže, godinama izmiče odgovornosti dok ostvaruje ogromnu dobit na račun građana.

– Ovo nije bila samo pravna bitka, već borba za dostojanstvo i pravedniji odnos prema građanima. Ova pobjeda pokazuje da i male zajednice mogu uspjeti kada imaju hrabrosti i odlučnosti – poručio je Sedić.

Presuda Kantonalnog suda ima šire značenje, jer šalje jasnu poruku i drugim općinama i gradovima u Bosni i Hercegovini da je moguće uvesti red i tražiti veću odgovornost od industrije igara na sreću, u interesu lokalne zajednice i javnih finansija, objavio je portal “Biscani.net”.

Dan engleskog jezika obilježen u OŠ “Harmani II” u čast Williama Shakespearea

Učenice JU OŠ “Harmani II” iz Bihaća jučer su, 23. aprila, na kreativan način obilježile Dan engleskog jezika, koji se tradicionalno slavi na dan rođenja i smrti jednog od najpoznatijih svjetskih književnika – Williama Shakespearea. Ove godine navršila se 461. godišnjica njegovog rođenja i 409. godišnjica smrti.

Kako portal “Biscani.net” saznaje, pod mentorstvom nastavnica engleskog jezika Dubravke Preljević i Mirele Šeremet, učenice su kroz radionice, razgovore i izradu panoa posvećenih Shakespearu obilježile ovaj značajan datum. Aktivnosti su imale za cilj ne samo da istaknu važnost engleskog jezika kao globalnog sredstva komunikacije, već i da razvijaju ljubav prema književnosti i kulturnom naslijeđu.

Panoi, koje su učenice izradile i izložile u školskom hodniku, bili su vizualno atraktivan prikaz Shakespearovog života i djela, te svjedočanstvo o ulozi jezika u povezivanju ljudi širom svijeta. Ovaj edukativno-kreativni projekat dodatno je obogatio školski život i istaknuo značaj obilježavanja kulturnih i obrazovnih datuma.

NAKON DUGO VREMENA: Sastali se reis Kavazović i mitropolit Hrizostom

Reis Kavazović je apelovao na povratak Srpske Pravoslavne Crkve u Međureligijsko vijeće BiH-e koju su napustili početkom 2023. godine.

Jučer su se poslije dužeg vremenskog perioda sastali mitropolit dabrobosanski Hrizostom Jević i reis Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović. Sastanak je održan u palati mitropolije u Sarajevu.

Osim prazničnih čestitanja i dobrih želja i molitava dvojica sagovornika su razgovarala o potrebi otvaranja i unapređenja teološkog dijaloga te o obnovljenju međusobnih veza i kontakata, saopšteno je iz Mitropolije dabrobosanske.

Reis Kavazović je apelovao na povratak Srpske Pravoslavne Crkve u Međureligijsko vijeće BiH-e koju su napustili početkom 2023. godine.

Mitropolit dabrobosanski je obećao da će po ovom pitanju obaviti konsultacije sa patrijarhom srpskim Porfirijem i mitropolitima i episkopima iz BiH-e i da će lično o tome izvjestiti Kavazovića kome je zahvalio na posjeti i na dobroj inicijativi, saopšteno je iz Mitropolije dabrobosanske.

(slobodna-bosna.ba)

Lavrov: Spremni smo se dogovoriti s SAD-om oko Ukrajine, Trump jedini razumije

RUSKI ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je Kremlj spreman postići dogovor s SAD-om oko Ukrajine, no dodao je kako određene stvari još trebaju biti usklađene i precizirane.

“Predsjednik SAD-a vjeruje, i mislim da je u pravu, da se krećemo u dobrom smjeru”, rekao je Lavrov u intervjuu koji će biti u cijelosti emitiran u nedjelju u emisiji CBS-a Face the Nation with Margaret Brennan.

Ove izjave stižu nakon što je Rusija u noći na četvrtak napala Kijev ubivši 12 ljudi i ranivši više od 90, u najsmrtonosnijem napadu na ukrajinski glavni grad posljednjih nekoliko mjeseci, upravo u vrijeme kad Trump pokušava progurati svoj prijedlog za završetak rata.

Opravdanja za smrtonosni napad na Kijev

Na pitanje voditeljice Brennan što opravdava ubijanje civila nakon što je Ukrajina još u ožujku rekla da je spremna na prekid vatre, Lavrov je odgovorio: “Gađamo isključivo vojne ciljeve ili civilne objekte koje koristi vojska.” Dodao je kako je “predsjednik Putin to mnogo puta jasno rekao, i ni ovog puta nije drugačije”.

Lavrov je dao do znanja da je napad bio namjerno izveden: “Ako su ukrajinske vojne snage koristile taj objekt, onda ruski ministar obrane i vojni zapovjednici na terenu imaju puno pravo napasti takav cilj.”

Trump kritizira Putina: Vladimire, PRESTANI!

Što se pregovora s Ukrajinom tiče, Lavrov kaže da postoje “određeni znakovi da se kreću u dobrom smjeru”. Među njima je naveo Trumpa kao “vjerojatno jedinog lidera na Zemlji koji prepoznaje potrebu za rješavanjem korijenskih uzroka ove situacije”.

U međuvremenu, Trump je na Truth Socialu iznio rijetku kritiku ruskog predsjednika rekavši da “nije zadovoljan” napadom na Kijev i kako se on dogodio upravo u trenutku dok on radi na mirovnom sporazumu. “To je jako loše tempirano”, rekao je Trump te se obratio Putinu: “Vladimire, PRESTANI!”

Trump je više puta rekao da vjeruje kako Rusija želi mir, nastavljajući pritom javno kritizirati demokratski izabranog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog unatoč tome što je Ukrajina prihvatila njegov predloženi 30-dnevni prekid vatre. Tijekom kampanje obećao je da će postići dogovor o kraju rata u jednom danu, no gotovo 100 dana nakon početka njegove administracije sporazum mu i dalje izmiče.

Tijekom jučerašnjeg sastanka u Bijeloj kući s norveškim premijerom Jonasom Gahrom Storeom Trumpa je novinar pitao koje je ustupke Rusija ponudila za postizanje mirovnog sporazuma s Kijevom. “Zaustavljanje rata, zaustavljanje osvajanja cijele zemlje”, odgovorio je Trump.

“Vršimo pritisak na Rusiju”

Američki predsjednik rekao je kako je uvjeren da će mirovni sporazum uskoro biti postignut.

Trump je također rekao da SAD vrši veliki pritisak na Rusiju da postigne dogovor, ne ulazeći u detalje.

“Nemate pojma kakav pritisak vršim… Vršimo veliki pritisak. Vršimo veliki pritisak na Rusiju i Rusija to zna”, rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu.

Kasnije je dodao da Washington također vrši pritisak na Ukrajinu za postizanje mirovnog sporazuma.

Zelenski: Rusija je u napadu na Kijev koristila sjevernokorejsku balističku raketu

Zelenski je jučer rekao kako preliminarne informacije pokazuju da je u ruskom zračnom napadu na Kijev korištena balistička raketa proizvedena u Sjevernoj Koreji. U tom napadu poginulo je najmanje 12 osoba.

Podsjetimo, Rusija je jučer izvela velik napad dronovima i projektilima na Kijev. Ukrajinci navode da je Rusija u napadu ispalila 215 dronova i projektila. Prema posljednjim informacijama, poginulo je najmanje 12 osoba, a ozlijeđeno je više od 90. Među ranjenima je više žena i djece.

(index.hr)

Ministar Jakšić: ‘Nema više guranja problema pod tepih – vrijeme je za konkretna rješenja!

Ministar finansija Unsko-sanskog kantona Danko Jakšić za Biscani.net: Kontinuirani rad na rješavanju nagomilanih sudskih presuda izazvao veliku pažnju građana

Nakon današnje objave izvještaja sa sjednice Vlade Unsko-sanskog kantona, na kojoj se diskutovalo o nagomilanim sudskim presudama, građani su iskazali veliko interesovanje za rješenje ovog dugotrajnog problema. Ministar finansija Unsko-sanskog kantona, Danko Jakšić, za portal Biscani.net govori o mjerama koje se poduzimaju kako bi se dugovanja, koja trenutno iznose oko 72 miliona KM, sistematski riješila. U intervjuu, ministar je istakao značajne iskorake koji su učinjeni tokom 2024. godine, ali i planove za narednu 2025. godinu.

‘Unsko-sanski kanton konačno ozbiljno pristupa rješavanju nagomilanih presuda’ – kazao je ministar Jakšić.

Biscani.net: Unsko-sanski kanton se već godinama suočava s nagomilanim sudskim presudama koje nisu izvršavane. Možete li nam reći koliko trenutno iznosi ukupan dug po osnovu pravosnažnih presuda?

Danko Jakšić: Prema podacima kojima raspolažemo, ukupan iznos pravosnažnih presuda koje terete Unsko-sanski kanton trenutno iznosi oko 72 miliona KM. Najstarije presude datiraju još iz 2007. godine. Radi se o izuzetno kompleksnom problemu koji je decenijama zanemarivan, ali smo odlučni da u ovom mandatu postavimo temelje za njegovo sistemsko rješavanje.

Biscani.net: Šta je konkretno urađeno tokom 2024. godine kako bi se ovaj problem počeo rješavati?

Danko Jakšić: U 2024. godini napravili smo ključne iskorake. Putem Ministarstva finansija izvršena je uplata redovnih sudskih izvršenja u iznosu od 1.200.000 KM, čime smo obeštetili 115 osoba koje imaju pravosnažne sudske presude. Osim toga, po prvi put smo proveli Javni poziv za zaključenje vansudskih nagodbi. Na osnovu tog poziva, kriterije je zadovoljilo 195 podnosilaca zahtjeva, a njima je isplaćeno ukupno 1.776.743,50 KM.

Biscani.net: Kakav je plan za 2025. godinu? Hoće li se nastaviti sa ovim aktivnostima?

Danko Jakšić: Apsolutno. Budžetom za 2025. godinu planirali smo 1.200.000 KM za izmirenje presuda kroz redovne sudske izvršne postupke. Također, predviđeno je i dodatnih 5.000.000 KM za zaključenje sporazuma o izvršenju finansijskih potraživanja po osnovu pravosnažnih sudskih odluka. Na ovaj način nastavljamo s kontinuitetom koji do sada nije postojao i šaljemo jasnu poruku da Vlada Unsko-sanskog kantona ima ozbiljan pristup prema obavezama koje je država dužna izvršiti.

Biscani.net: Koliko je važan kontinuitet u ovom procesu?

Danko Jakšić: Kontinuitet je ključan. Godinama su se ovi problemi gurali pod tepih, što je samo dodatno generisalo dug i nezadovoljstvo građana. Po prvi put imamo jasno planirane iznose u budžetu, transparentne procedure i realan plan isplate. Dugovi se neće riješiti preko noći, ali ovaj pristup daje rezultate i vraća povjerenje građana u institucije.

Biscani.net: Da li postoji interes imaoca presuda za vansudske nagodbe?

Danko Jakšić: Da, interes je značajan. Naši sugrađani žele naplatiti ono što im po zakonu pripada, ali i izbjeći dugotrajne i skupe sudske procese. Nama je cilj da stvorimo mehanizme koji omogućavaju brzo, zakonito i pravično rješenje za sve strane. Vansudske nagodbe su pokazale da je to moguće.

Vijećnik Fatkić o mještanima Gate: “Ako mislite da će drugi voditi brigu o vama, pogriješili ste!”

Danas, u vijećnici Grada Bihaća, održana je javna rasprava o Nacrtu odluke o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama izvorišta podzemnih termomineralnih voda Gata.

Kako portal “Biscani.net” saznaje, rasprava je započela u 12:00 sati, a ispred mjesne zajednice Gata u komisiju za javnu raspravu imenovan je Fikret Bajramović. Međutim, Bajramović se nije odazvao, a osim direktorice i pravnice lječilišta Gata, nije bilo predstavnika iz ove mjesne zajednice.

Gradski vijećnik Hasan Fatkić, nezavisni vijećnik, izrazio je zabrinutost zbog niske prisutnosti mještana Gate na javnoj raspravi. Fatkić je pozvao mještane Gate da prepoznaju važnost ovog pitanja, ističući da ukoliko očekuju da će neko drugi voditi brigu o njihovim interesima, mogu se prevariti. “Živi i zdravi bili”, zaključio je Fatkić.

Prijeti li to Dodik? “Nije u karakteru Srba da se predaju, možete to u Federaciji tumačiti kako hoćete”

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik danas je opet komentarisao jučerašnji pokušaj njegovog privođenja od strane Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Dodik je opet javnost obasuo optužbama, nacionalističkom retorikom i negiranjem državnih institucija.

“Naši policajci su radili svoj posao. I kada ja tamo jesam ili nisam. Pojavila su se trojica koji su se predstavili kao inspektori SIPA-e, nisu pokazali dokumente. Kada su rekli da imaju nalog, policajci su im rekli da ovo nije mjesto gdje treba da djeluju”, rekao je Dodik.

Dodik je istakao da je entitetska policija djelovala u okviru svojih “nadležnosti”, iako se radi o direktnom opstruiranju državne pravosudne akcije.

“Oni su bili u obezbjeđenju objekata i ličnosti i to im je svakodnevni posao. I kad ja tamo jesam, i kad ja tamo nisam. Oni to rade i oni su zaduženi da zaštite taj objekat. Pojavljuju se neka trojica koji su se predstavili kao inspektori, ne pokazujući nikakva dokumenta, ne tvrdeći ništa, tražili da uđu, što je normalno bila stvar policije da to spriječi”, dodao je.

Dodik je SIPA-u optužio za “pokvarenu ulogu” i poručio da se “neće predati”:

“Naravno, njihova pokvarena uloga je bila u činjenici da oni sada pokušavaju procesuirati policajce koji su ovdje u obezbjeđenju. Ali nećete napraviti Bosnu, samo ćete je srušiti još više. Ako neko misli da se mi nećemo braniti kroz institucije – naravno da hoćemo.”

“Možete vidjeti da iz Federacije ove moje riječi tumačite kako vi hoćete, ali nije prirodno i nije u karakteru Srba da se predaju. I nećemo se predati. I nećete nas uhvatiti.”

Dodik je ponovo pokušaj njegovog hapšenja okarakterisao kao napad na srpski narod i institucije RS-a.

“Kakav je to način da se odjednom procesuiraju predsjednik Republike, Narodne skupštine, predsjednik vlade, ministri… da glumite neku državu u kojoj je 49 posto Republika Srpska? A vi glumite. Šta ste vi? Kakva ste vi nadpriča? O čemu hoćete da razgovaram?”

Na kraju, pokušao se pozvati na Dejtonski mirovni sporazum:

“Bosna i Hercegovina? Ja pozivam na poštivanje Dejtona. Može da bude dejtonska, ona koju se dogovorimo, a ne ona koju će da nametnu partneri iz Sarajeva. To se neće desiti.”

Podsjećamo, Sud BiH izdao je centralnu potjernicu za Dodikom, premijerom Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine Nenadom Stevandićem, a MUP RS je sinoć direktno onemogućio SIPA-i da obavi svoj zadatak – što bi, prema tumačenju iz sigurnosnih izvora, moglo predstavljati krivično djelo “oružane pobune”.

(klix.ba)

Sedić za Euronews: Ekspanzija stanogradnje i čekanje na let iz Bihaća

Screenshot

Nakon razrješenja migrantske, građani Bihaća očekuju da se riješi i ekonomska kriza u ovom gradu Bosne I Hercegovine. Očekuju I da se realizuju davno obećani projekti poput izgradnje aerodroma i brzih cesta. O razvojnim planovima , ali I izazovima, problemima za Euronews BiH je govorio gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.

Desetine hiljada migranata godišnje je prolazilo kroz Bihać, unazad gotovo deceniju. Oni stižu i sada kaže Sedić, ali se situacijom upravlja i sa državnog nivoa. Napravljen je sistem, koji godinama nije funkcionisao i prelamao se preko leđa Bišćana i Krajišnika, ističe Sedić.

Situacija nije toliko dramatična jer su se državne institucije uključile, ono što smo mi od početka tražili. Da se migrantskom krizom, ne možemo je sada nazvati krizom, upravlja odgovornije. Mi trenutno u kampu Lipa imamo nešto više od 100 migranata, nešto manje od 100 u Borićima”.

Upravo Boriće namjeravaju trajno da zatvore gradske vlasti, no za to im treba dozvola državnih.

Od migrantske do ekonomnske situacije

Turisti se vraćaju u Bihać, najviše je gostiju iz Evrope, ali dolaze i grupe iz arapskih zemalja. Najčešće ostaju do 3 noćenja i put nastavljaju ka Jajcu, Mostaru i Sarajevu.

Gradonačelnik ističe da je kroz budžet obezbijeđeno 10 miliona KM za sportsku infrastrukturu. Bihać bi mogao dobiti bazen, ali i aerodrom. Čeka se i na brzu cestu Bihać-Cazin-Velika Kladuša i dalje na EU zapad, kao i na povezivanje sa Lašvom.

“Plan je da se ova brza cesta ne završi na relaciji Bihać Cazin Velika Kladuša nego da se ona u dogovoru sa Hrvatskom nastavi ka Karlovcu i da se spojimo sa evropskom mrežom autoputeva i brzih cesta. Isto tako da razmišljamo o povezivanju sa centrom države, daljnoj izgradnji ka Ključu, Jajcu, spajanje sa već izgrađenom dionicom u dolini Lašve.

Uvijek ima izazova, ima i onih koji su skeptični i s pravom, jer unazad 20 godina su siti nekih pustih priča, mi želimo realizacijom ovih projekata pokazati da to nije politička demagogija i pusta priča”.

A da li je bihaćki aerodrom mitski baš kao I onaj u Trebinju?

Slično kao i sa saobraćajnom infrastrukturom, naravno da su i tu građani malo skeptični u vezi aerodroma. Ali, na dobrom smo putu da se taj projekat brzo realizuje, u postupku eksproprijacije smo završili skoro 90% otkupa potrebnog zemljišta za prvu fazu, da smo dobili potrebna odobrenja i da bi trebali dobiti građevnisku dozvolu do sredine ove godine.

Tender bi mogao biti raspisan u drugom dijelu 2025, ako sve bude išlo po planu, ugovor bi mogao biti potpisan ove godin i radovi bi mogli također startati.

Građevinarstvo je u ekspanziji, a kvadrat je oko 3 000 KM.

Trenutno se u Bihaću gradi preko 700 stanova i još su neki u najavi. Svi se rasprodaju prije nego što izgradnja uopšte počne. To je trenutno jedna od najunosnijih privrednih aktivnosti u gradu Bihaću”, dodaje Sedić.

Sedićev POMAK lokalni je pokret koji je u tri navrata pobijedio velike stranke SDP I SDA. Zašto se najveće stranke ne mogu “primiti u Krajini”, te hoće li Krajišnici ponovo u igrama prestolja mijenjati Vladu, pogledajte u Intervju dana na Euronewsu.