Nakon razrješenja migrantske, građani Bihaća očekuju da se riješi i ekonomska kriza u ovom gradu Bosne I Hercegovine. Očekuju I da se realizuju davno obećani projekti poput izgradnje aerodroma i brzih cesta. O razvojnim planovima , ali I izazovima, problemima za Euronews BiH je govorio gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.
Desetine hiljada migranata godišnje je prolazilo kroz Bihać, unazad gotovo deceniju. Oni stižu i sada kaže Sedić, ali se situacijom upravlja i sa državnog nivoa. Napravljen je sistem, koji godinama nije funkcionisao i prelamao se preko leđa Bišćana i Krajišnika, ističe Sedić.
“Situacija nije toliko dramatična jer su se državne institucije uključile, ono što smo mi od početka tražili. Da se migrantskom krizom, ne možemo je sada nazvati krizom, upravlja odgovornije. Mi trenutno u kampu Lipa imamo nešto više od 100 migranata, nešto manje od 100 u Borićima”.
Upravo Boriće namjeravaju trajno da zatvore gradske vlasti, no za to im treba dozvola državnih.
Od migrantske do ekonomnske situacije
Turisti se vraćaju u Bihać, najviše je gostiju iz Evrope, ali dolaze i grupe iz arapskih zemalja. Najčešće ostaju do 3 noćenja i put nastavljaju ka Jajcu, Mostaru i Sarajevu.
Gradonačelnik ističe da je kroz budžet obezbijeđeno 10 miliona KM za sportsku infrastrukturu. Bihać bi mogao dobiti bazen, ali i aerodrom. Čeka se i na brzu cestu Bihać-Cazin-Velika Kladuša i dalje na EU zapad, kao i na povezivanje sa Lašvom.
“Plan je da se ova brza cesta ne završi na relaciji Bihać Cazin Velika Kladuša nego da se ona u dogovoru sa Hrvatskom nastavi ka Karlovcu i da se spojimo sa evropskom mrežom autoputeva i brzih cesta. Isto tako da razmišljamo o povezivanju sa centrom države, daljnoj izgradnji ka Ključu, Jajcu, spajanje sa već izgrađenom dionicom u dolini Lašve.
Uvijek ima izazova, ima i onih koji su skeptični i s pravom, jer unazad 20 godina su siti nekih pustih priča, mi želimo realizacijom ovih projekata pokazati da to nije politička demagogija i pusta priča”.
A da li je bihaćki aerodrom mitski baš kao I onaj u Trebinju?
“Slično kao i sa saobraćajnom infrastrukturom, naravno da su i tu građani malo skeptični u vezi aerodroma. Ali, na dobrom smo putu da se taj projekat brzo realizuje, u postupku eksproprijacije smo završili skoro 90% otkupa potrebnog zemljišta za prvu fazu, da smo dobili potrebna odobrenja i da bi trebali dobiti građevnisku dozvolu do sredine ove godine.
Tender bi mogao biti raspisan u drugom dijelu 2025, ako sve bude išlo po planu, ugovor bi mogao biti potpisan ove godin i radovi bi mogli također startati.
Građevinarstvo je u ekspanziji, a kvadrat je oko 3 000 KM.
“Trenutno se u Bihaću gradi preko 700 stanova i još su neki u najavi. Svi se rasprodaju prije nego što izgradnja uopšte počne. To je trenutno jedna od najunosnijih privrednih aktivnosti u gradu Bihaću”, dodaje Sedić.
Sedićev POMAK lokalni je pokret koji je u tri navrata pobijedio velike stranke SDP I SDA. Zašto se najveće stranke ne mogu “primiti u Krajini”, te hoće li Krajišnici ponovo u igrama prestolja mijenjati Vladu, pogledajte u Intervju dana na Euronewsu.
Otac priznao da je udario kćerku tokom večere kod prijatelja: “Kajem se, ali mislim da nismo smjeli toliko popuštati”
Jedan otac iz Bosne i Hercegovine anonimno je podijelio svoju ispovijest na društvenim mrežama, izazvavši brojne reakcije javnosti. U emotivnoj poruci, priznao je da je tokom večere kod bliskih prijatelja udario svoju 11-godišnju kćerku, nakon što je, kako navodi, uslijed iscrpljenosti i njenog burnog ponašanja, izgubio kontrolu.
Kako je opisao, incident se dogodio neposredno nakon što je došao iz dvanaestosatne smjene i bez odmora otišao s porodicom kod prijatelja na večeru. Tamo je, po vlastitim riječima, pokušao sjesti i odmoriti, no situacija se zakomplicirala kada je kćerka, nakon povratka iz toaleta, počela glasno zahtijevati da on ustane sa stolice koju je ona željela.
„Počela je vikati i vrištati, a na moje molbe i upozorenja uopće nije reagovala. Tada sam joj udario šamar i tek se tada smirila“, napisao je otac.
Navodi kako se zbog čina kaje i cijelo jutro razmišlja o onome što se dogodilo, ali istovremeno smatra da su, kako kaže, “kćerku previše razmazili”. Ističe da nakon incidenta ni supruga ni kćerka ne razgovaraju s njim.
Ova ispovijest otvorila je širu raspravu o roditeljstvu, disciplini i granicama u odgoju djece, ali i o upravljanju stresom i emocijama nakon napornih radnih dana. Psiholozi upozoravaju da fizičko kažnjavanje nikada ne smije biti način rješavanja konflikata s djecom te ističu važnost komunikacije i emocionalne kontrole u porodičnim odnosima.
Prenosimo njegovu ispovijest u cijelosti:
Udario sam kćerki šamar na večeri kod prijatelja. Cijelo jutro razmišljam i kajem se zbog toga, ali mislim da nisam pogriješio jer smo je mnogo razmazili, a već ima 11 godina.
Došao sam iz dvanaestosatne smjene i nisam ni ulazio u kuću, samo smo sjeli u auto i došli kod kumova na večeru.
Žena i kćerka su morale otići do toaleta, a ja sam sjeo na jedno od mjesta koje nam je kum ponudio.
Kad su se vratile, ona je počela vikati i tražiti od mene da ustanem jer je ona htjela sjediti tu.
Zamolio sam je da sjedne na bilo koje drugo mjesto jer nisam sjedio cijeli dan i bole me noge. Počela je urlati i vrištati, na moje molbe i upozorenja uopće nije reagovala, zbog čega sam joj udario šamar i tek se tada smirila.
Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlada USK, na sjednici održanoj danas u Bihaću, usvojila je Program utroška i rasporeda sredstava granta za obnovu kulturnog naslijeđa- nacionalni spomenici, utvrđenih Budžetom Unsko-sanskog kantona za 2025. godinu, u ukupnom iznosu od 150.000,00 KM.
Sredstva su raspoređena za projekte sanacije dijela fasade na nacionalnom spomeniku – zgradi Kloster u Bihaću te za hitnu sanaciju krovišta na Starom gradu, Velika Kladuša. Sredstva za obnovu i za nadzor nad radovima dodijeljena su Zavodu za zaštitu kulturnog naslijeđa USK.
Danko Jakšić , ministar finansija prezentovao je Informaciju o izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i provođenju Akcionog plana aktivnosti Unsko- sanskog kantona potrebnih za izvršenje generalnih mjera naloženih presudama Evropskog suda za ljudska prava, za period 2023- 2025, a koja će biti dostavljena Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Vijeća ministara BiH.
Ovim Akcionim planom utvrđeni su prijedlozi generalnih mjera za izvršenje pravosnažnih i izvršnih sudskih presuda. U cilju da povjerioci koji posjeduju izvršne sudske odluke na teret Budžeta Unsko-sanskog kantona, naplate svoja potraživanja u razumnom roku, Kanton je utvrdio tačan broj presuda i ukupan zbir svih potraživanja, a na osnovu čega je moguće procijeniti kada će povjerioci biti isplaćeni. Centralna i transparentna evidencija, sačinjena je hronološkim redosljedom prema datumu njihovog izvršnog naslova, koja omogućava isplatu redom, prema vremenu dostave rješenja o izvršenju, u skladu sa Akcionim planom. Vremenski okvir za izmirenje obaveza je 20 godina u periodu 2020.- 2040.godine a otpočelo je u 2020. godini.
– 2023. godine u Budžetu Unsko- sanskog kantona za sudska izvršenja, planirano je 960.628,00 KM i isplaćeno je 65 predmeta.
Budžetom Unsko-sanskog kantona za 2024. godinu planirana su sredstva za izmirenje pravosnažnih i izvršnih presuda u iznosu 1.200.000 KM a isplaćen je iznos od 1.199.999,98 KM, za 115 predmeta.
Također, u 2024.godini Vlada Unsko-sanskog kantona je svojom Odlukom o kriterijima za izvršavanje sredstava odobrenih u Budžetu Unsko-sanskog kantona za 2024. godinu na poziciji – Sporazum za izvršenje finansijskih potraživanja koja su dosuđena pravosnažnom sudskom odlukom, utvrdila kriterije za izvršenje obaveza kantona, po osnovu pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka, vansudskim putem. Naglašavam da su vansudskom nagodbom obuhvaćena i sredstva za troškove parničnog i izvršnog postupka.
Imaoci pravosnažnih sudskih odluka – tražitelji izvršenja su putem javnog poziva prijavili svoja potraživanja utvrđena pravosnažnim i izvršnim sudskim odlukama, radi izvršenja obaveze Unsko-sanskog kantona, po osnovu sudskih odluka, vansudskim putem – sporazumnim načinom i do kraja 2024. godine za vansudske nagodbe, za izmirenje potraživanja nosiocima pravosnažnih i izvršnih presuda je, za 195 predmeta, isplaćeno 1.776.743,50 KM. Sukladno Zakonu o izvršavanju Budžeta Unsko-sanskog kantona za 2025. godinu za izvršenje finansijskih potraživanja koja su dosuđena pravosnažnom sudskom odlukom, izvršavat će se po kriterijima koji utvrdi Vlada, na prijedlog Ministarstva finansija i po prethodno provedenom postupku javnog oglašavanja, a planirana su sredstva za izmirenje pravosnažnih i izvršnih presuda u iznosu od 1.200.000,00 KM i do kraja tekuće 2025.godine će se izvršiti izmirenje pravosnažnih i izvršnih presuda iz sredstava planiranih Budžetom USK za 2025.godinu, po redu utvrđenom u Centralnoj evidenciji.
Također, i u 2025.godini planirana su sredstva u iznosu od 5.000.000,00 KM za zaključenje vansudskih sporazuma za izvršenje finansijskih potraživanja koja su dosuđena pravosnažnom sudskom odlukom, u cilju omogućavanja licima da naplate svoja potraživanja, informisao je ministar finansija Danko Jakšić.
Vlada USK odobrila je, na 36. sjednici, grant u iznosu od 50 000 KM za sufinansiranje rada Roditeljske kuće Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka” iz Sarajeva, koja osigurava boravak roditelja i podršku djeci koja se liječe u Sarajevu.
Na prijedlog Kantonalne komisije za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća članovi Vlade Unsko- sanskog kantona, na današnjoj sjednici, donijeli su odluku o dodjeli jednokratne novčane pomoći za saniranje šteta od elementarnih nepogoda Općini Ključ u iznosu od 100 000 KM.
Na današnjoj sjednici Vlade USK ministar pravosuđa i uprave Dragan Polimanac ovlašten je da potpiše Sporazum o međusobnim pravima i obavezama sa Agencijom za državnu službu FBiH, u implementaciji Zakona o državnoj službi u Unsko – sanskom kantonu te model sufinansiranja stručnog usavršavanja.
U okviru kontinuiranih ulaganja u unapređenje infrastrukture, OFK “Bihać” je danas napravio još jedan važan korak ka modernizaciji svog sportskog kompleksa. U Sportski centar “Prekounje” stigle su nove klupe za rezervne igrače i službena lica, posebno izrađene za potrebe kluba.
Kako portal “Biscani.net” saznaje, klupe je izradila kompanija MetalKekic d.o.o., a njihov dolazak predstavlja dio šire strategije izgradnje boljih uslova za OFK “Bihać”. Iz kluba poručuju da će i u narednom periodu nastaviti s ulaganjima kako bi mladim sportistima i stručnom osoblju omogućili što kvalitetnije uslove za rad i razvoj.
Tea Tairović je do oltara stigla u pratnji svog oca, obučena u bijelu vjenčanicu ukrašenu biserima, s velom preko glave.
Pjevačica Tea Tairović zaklela se na vječnu ljubav svom dugogodišnjem partneru Ivanu Vardaju. Tea Tairović je do oltara stigla u pratnji svog oca, obučena u bijelu vjenčanicu ukrašenu biserima, s velom preko glave.
Porodica i prijatelji dočekali su Teu uz aplauz, a ona je, nasmijana, u dugoj bijeloj vjenčanici s velom, kročila prema oltaru. Riječ je o unikatnoj, ručno rađenoj vjenčanici koju je kreirao Bojan Petrović, a koja je bila poklon dizajnera.
Matičarka je, nakon izgovaranja službenog dijela, pitala mladence da li svojom voljom stupaju u brak, na šta su oboje potvrdno odgovorili.
Potom je uslijedilo pitanje o prezimenu, gdje je Tea odlučila zadržati svoje prezime i dodati partnerovo, pa se od danas preziva Tea Tairović Vardaj.
Pjevačica Tea Tairović vjenčala se za svog dugogodišnjeg partnera Ivana u bajkovitom ambijentu na privatnom imanju u okolini Novog Sada.
Njen otac Zoran doveo ju je do oltara u predivnoj vjenčanici, gdje ju je dočekao budući suprug Ivan, odjeven u crno odijelo.
Kada su stigli do oltara, otac je poljubio Teu i predao je Ivanu, koji ju je odmah uhvatio za ruku, prenosi Telegraf.
VLADIMIR Putin je isprva negirao bilo kakvu povezanost s ruskim preuzimanjem Krima u veljači 2014., kada su maskirani komandosi u neoznačenim zelenim uniformama zauzeli lokalni parlament i proširili se po poluotoku. Ti “mali zeleni ljudi” označili su početak ruskog rata protiv Ukrajine, koji je kulminirao punom invazijom 2022.
Budućnost Krima sada je u središtu mirovnog plana predsjednika Donalda Trumpa, a u isto vrijeme Volodimir Zelenski je isključio priznavanje ruske kontrole nad poluotokom.
Točni uvjeti Trumpova plana još nisu objavljeni, no izvještaji sugeriraju da bi uključivali američko priznavanje Krima dijelom Rusije i to formalno-pravno. Za Trumpa je ukrajinski jug “izgubljen prije mnogo godina” i “nije čak ni dio rasprave” u mirovnim pregovorima.
No za Zelenskog, odricanje od Krima kao neotuđivog dijela Ukrajine bilo bi nezamislivo. Prema riječima oporbene zastupnice Irine Heraščenko, “teritorijalni integritet i suverenitet crvena su linija za Ukrajinu i Ukrajince”.
Trumpova kritika i stvarnost okupacije
“Ako Zelenski želi Krim, zašto se za njega nisu borili prije 11 godina, kada je predan Rusiji bez ispaljenog metka?” poručio je jučer Trump u objavi na Truth Socialu. I zaista, u obrani Krima je ispaljeno malo metaka, ali taj ukrajinski poluotok je zauzet pod prijetnjom oružja u razdoblju političkog vakuuma.
Putin je kasnije priznao da je aneksija dogovorena na cjelonoćnom sastanku s dužnosnicima, nekoliko dana nakon što je proruskog čelnika Ukrajine svrgnula narodna revolucija u Kijevu.
Krim kao prepreka Trumpovom planu
Za američkog predsjednika, koji želi brzo postići mirovni dogovor, Krim bi mogao postati velika prepreka. Trump je točno istaknuo da je malo vjerojatno da će Ukrajina u skorije vrijeme vratiti Krim, koji je u stvarnosti, de facto, pod ruskom kontrolom. No to je daleko od njegovog pravnog priznanja.
Zelenski se poziva na Krimsku deklaraciju iz 2018., koju je objavio tadašnji američki šef diplomacije Mike Pompeo. Pompeo je tada izjavio da SAD odbacuje “pokušaj ruske aneksije Krima” i obećao nastavak te politike dok se ne obnovi teritorijalni integritet Ukrajine.
Zelenski time implicira da je Trump tada podržavao Ukrajinu u vezi Krima i da bi to trebao činiti i sada. Ako bi Amerika aneksiju koju međunarodna zajednica nije priznala kao pravno valjanu, postavilo bi se pitanje što to znači za međunarodno pravo i načela Povelje UN-a.
Nekoliko tjedana nakon početka totalne ruske invazije u Istanbulu je predložen model po kojem bi se pitanje Krima “stavilo na čekanje” i rješavalo u roku od 10 do 15 godina. Taj prijedlog nije zaživio, ali bio je pokušaj zaobilaženja te prepreke.
Zelenskog ograničava ukrajinski ustav
Zelenski je jasno rekao da nema ovlasti odreći se Krima. “Ovdje se nema o čemu razgovarati. To je protivno našem ustavu”, poručio je nedavno. U članku 2. ukrajinskog ustava stoji da se suverenitet Ukrajine “proteže na cijeli njezin teritorij” koji je “unutar svojih sadašnjih granica nedjeljiv i nepovrediv”.
Bilo kakva promjena teritorija mora proći kroz nacionalni referendum, koji prethodno mora odobriti parlament. Problem s Kijevom nema samo Trump. I Rusija ukrajinski ustav vidi kao “prepreku” mirovnim naporima. Ustavi se mogu mijenjati, ali ne dok je zemlja pod izvanrednim stanjem.
Odobravanje ruske aneksije ne bi bila samo crvena linija za Ukrajinu, bio bi to zastrašujući presedan za zemlje poput Rumunjske koje graniče s Crnim morem. Posljedice bi se osjetile daleko izvan regije.
Ima li Rusija pravo na Krim?
Povijesno gledano, mnogi Rusi Krim smatraju dijelom svoje zemlje, a Putin govori o “živom i neraskidivom odnosu” s poluotokom, poznatom po ljetovalištima na Crnom moru i blagoj klimi. No Krim je, zajedno s ostatkom Ukrajine, glasao za neovisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Kijev je tada dopustio Rusiji da iznajmi bazu u Sevastopolju za svoju Crnomorsku flotu.
Nakon aneksije 2014. Putin je učvrstio rusku kontrolu nad Krimom, i to prvo izgradnjom 19 km dugog mosta preko Kerčkog tjesnaca 2018., a zatim i zauzimanjem kopnenog koridora uz obalu Azovskog mora 2022.
Putin smatra da ispravlja povijesnu nepravdu iz 1954., kada je sovjetski vođa Nikita Hruščov predao Krim Ukrajini. “Rusiju nisu samo pokrali, već su je opljačkali”, rekao je Putin. Krim je prvi put anektirala carska Rusija pod Katarinom Velikom 1783. i ostao je dio Rusije sve do Hruščovljeve odluke.
Kako su i Rusija i Ukrajina tada bile sovjetske republike, ta je odluka u Moskvi smatrana beznačajnom.
Tužna sudbina krimskih Tatara
Više od polovice stanovništva Krima danas su etnički Rusi, uglavnom zato što je većinsko stanovništvo, krimski Tatari, nasilno deportirano pod Staljinom 1944. godine. Tatari su se počeli vraćati u Krim tek od 1989., nakon pada SSSR-a, a danas čine oko 15% stanovništva.
Rusija je u ožujku 2014. provela referendum, koji je međunarodna zajednica odbacila kao nevažeći, a Opća skupština UN-a usvojila je rezoluciju kojom podupire ukrajinski suverenitet. Međunarodni kazneni sud utvrdio je da ruske aktivnosti na Krimu predstavljaju “trajnu okupaciju”.
Refat Čubarov, predsjednik Medžlisa, predstavničkog tijela krimskih Tatara, inzistira da Ukrajina mora kategorički odbiti bilo kakve teritorijalne ustupke u zamjenu za mir.
“Krim je domovina autohtonog krimskotatarskog naroda i sastavni dio Ukrajine”, poručio je.
Širi uvjeti Trumpovog mirovnog plana
Trumpov mirovni plan još nije objavljen, ali prema izvještajima američkih dužnosnika, Ukrajina bi morala pristati na više teških uvjeta. Oni uključuju de facto priznanje ruske kontrole nad gotovo 20% ukrajinskog teritorija, čime bi se sukob zamrznuo na sadašnjim linijama fronte, i to u regijama Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja.
Plan bi sadržavao “snažno sigurnosno jamstvo”, koje bi osigurala koalicija voljnih država, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, ali ne i SAD-a. Ukrajina ne bi mogla ući u NATO iako bi joj se omogućio pristup Europskoj uniji.
Sve američke sankcije prema Rusiji bile bi ukinute, a gospodarska suradnja s Washingtonom pojačana.
Američki portal Axios je također objavio da bi u sklopu tog prijedloga Rusija vratila mali dio okupiranog teritorija u Harkivskoj oblasti, dopustila neometani plovni put Ukrajini rijekom Dnjepar, a SAD bi preuzeo upravljanje nuklearnom elektranom u Zaporižji, koju su Rusi zauzeli 2022.
Na kraju, plan uključuje i dogovor o podjeli prihoda od ukrajinskih mineralnih sirovina, koji bi ukrajinski premijer Denis Šmihal trebao potpisati s SAD-om do subote.
Ured visokog predstavnika (OHR) danas bi trebao donijeti odluke o određenim sankcijama i zabranama koje se odnose na Milorada Dodika, ali i na druge kadrove SNSD-a, saznaje Istraga.ba.
U pitanju su odluke koje bi trebale pogoditi Dodikovu stranku, a odnose se na određena zamrzavanja imovine i računa te stranke.
U prvobitnoj verziji, slična odluka bi trebala biti donesena prema Ujedinjenoj Srpskoj Nenada Stevandića. No, u tom pogledu konačna odluka u vezi sa Ujedinjenom Srpskom još nije donesena, tako da do momenta saopćavanja odluke OHR-a neće biti poznato da li će i Dodik i Stevandić biti pod mjerama OHR-a.
Ovu odluku OHR je trebao saopćiti u još jučer, ali je zbog dodatnih usaglašavanja “prolongirano”.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je najavio da će se danas, u 12.30, obratiti medijima, što znači da će ove odluke vjerovatno biti saopćenje tokom tog obraćanja. Schmidt je, kako saznajemo, podršku za ovakve odluke dobio iz SAD-a, ali i iz Brisela.
Milorad Dodik je, podsjećamo, nepravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka OHR-a. Osim toga, Dodik i Stevandić su pod istragom Tužilaštva BiH zbog sumnje da su počinili krivično djelo napad na ustavni poredak BiH. Sud BiH je odredio pritvor Dodiku i drugima, ali nijedna policijska agencija ih nije uhapsila. Pripadnici SIPA-e u srijedu su pokušali uhapsiti predsjednika RS, ali ih je spriječio MUP RS. Dodik se još uvijek nalazi u Istočnom Sarajevu, a tokom dana bi trebao posjetiti Sokolac i Pale.
Detalj s uniforme pripadnika MUP-a RS-a (Foto: Klix.ba)
Pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) zajedno sa pripadnicima Žandarmerije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) prikazali su set zanimljivih amblema.
Jučerašnje policijsko prisustvo MUP RS-a imalo je bez sumnje za cilj poslati poruku i zastrašiti pripadnike državnih policijskih i sigurnosnih agencija. Veliki je broj detalja koji ukazuju na slanje ovakve poruke pri čemu je jedan takav čin mogao imati i tragične posljedice.
Naime, prilikom boravka u neposrednoj blizini rampe i kapije zgrade Vlade RS u Istočnom Sarajevu, fotoreporteru Klix.ba je prišao pripadnik Žandarmerije koji je nosio otkočen automat.
Ovakav akt se smatra pripremom za upotrebu vatrenog oružja ili kao vid neznanja pri rukovanju vatrenim oružjem. Da bi izgledalo uvjerljivije za novinare koje udaljavaju s mjesta, kod pomenutog pripadnika Žandarmerije regulator paljbe je spušten na rafalni režim pucanja.
Selektor vatre spušten na rafalni mod. (Foto: I. Š./Klix.ba)
Također, kod istog pripadnika je uočen amblem sa oznakom Marvelovog antijunaka Punishera. Ono što treba istaći jeste da se ovakvi simboli vrlo često i rado koriste kao zaštitini simbol paravojnih formacija ili pripadnika kriminalnih organizacija.
Amblem Punishera. (Foto: I. Š./Klix.ba)
Punisherova bijela lubanja označava upotrebu sile i nasilja za ispunjenje pravde izvan i iznad zakona što nije nikako dobra poruka za jednu policijsku organizaciju.
Kao dodatni vid upotpunjavanja ukupne simbolike dio pripadnika Žandarmerije je nosio na šljemovima zastave Srbije dok su pripadnici SAJ-a na leđima imali ambleme Vojske Srbije.
Cjelokupna simbolika je imala jači utisak jer su pripadnici SAJ-a izašli na teren bez maski što nije uobičajno za policijsku jedinicu ovog ranga.
Inače se specijalne jedinice namijenjene za antiterorističku borbu po pravilu kreću sa fantomkama kako bi se sačuvao njihov identitet.
Video / Kamerman krenuo bliže zgradi, pogledajte energičnu reakciju policajaca MUP-a RS
Kamerman jedne medijske kuće približio se zgradi Administrativnog centra Vlade RS u Istočnom Sarajevu, kako bi, pretpostavlja se, snimio par inserata, ili upitao nešto pripadnika MUP-a RS, međutim, u tome je spriječen.
Zbor je preporučio svim građanima Novog Pazara da „što je prije moguće“ provjere da li su upisani u birački spisak i da li na njihovoj adresi postoje „fantomski birači“.
Zbor građana Novog Pazara usvojio je sinoć gotovo sve prijedloge o akcijama i zahtjevima iznijetim na prethodnim skupovima.
Zbor je jednoglasno usvojio prijedloge iznijete već na prvom okupljanju u Gradskom parku, kojim će se od lokalnog parlamenta zvaničnim dopisom tražiti da predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću „oduzme titulu“ počasnog građanina Novog Pazara.
Usvojene su i odluke kojima se od muftije Islamske zajednice u Srbiji (IZuS) Mevluda Dudića zahtjeva da se studentima javno izvini zbog izjave da oni „urliču po ulicama“, a od gradonačelnika, Gradskog vijeća i Skupštine da se javno izjasne o tome da li podržavaju otvaranje rudnika na Rogozni.
„Radna grupa koja ima zadatak da se bavi ovim pitanjem pokrenuće peticiju, štampati letke protiv rudnika i pružati pomoć pojednincima, organizacijama civilnog društva i naučnim istraživanjima koji mogu da doprinesu podizanju svijesti o potencijalnim rizicima koje sa sobom nosi rudarenje na tom području“, navodi se u zaključcima.
Zbor je većinski usvojio stav po kojem predstavnike sandžačkih partija u Vladi Srbije smatra „nelegitimnim“, dok od organa lokalne samouprave traži smjenjivanje svih funkcionera koji su učestvovali u „napadu na studente“ 12. aprila, tokom velikog protesta „Sloboda vlada čaršijom“ u Novom Pazaru, na kružnom toku Šestovo.
Zbor je preporučio svim građanima Novog Pazara da „što je prije moguće“ provjere da li su upisani u birački spisak i da li na njihovoj adresi postoje „fantomski birači“.
