Određene općine i gradovi na području Unsko-sanskog kantona kroz pronatalitetne mjere pomažu porodicama s djecom. Roditeljima se olakšava svakodnevica sufinansiranjem ili potpunim finansiranjem boravka djece u vrtićima, produženog boravka za učenike, podrška djece s teškoćama I mnoge druge olakšice.
Hadija Karabašić-Mustafić majka je petero djece i jedna od korisnica pronatalitetnih mjera Grada Bihaća. Kaže da ove olakšice njenoj porodici, ali i mnogim drugim višečlanim porodicama, imaju veliki značaj u kućnom budžetu.
„Moje treće i četvrto dijete su u vrtiću besplatno i nama je zaista jako puno pomoglo jer, gledajte, 300 maraka i više kada morate izdvojiti za bilo sta – stvarno je veliki udar na naš budžet.“
Inače, Unsko-sanski kanton, na nivou određenih gradova i općina, pruža podršku višečlanim porodicama. Iz Udruženja „3+“ ističu koliko je izazovno izdržavati i brinuti se za troje ili više djece, posebno u porodicama gdje jedan roditelj ili staratelj izdržava cijelu porodicu, te dodaju da ovakve mjere za porodice mnogo znače.
“Bihać, Cazin, Velika Kladuša, Ključ – krenuli su sa konkretnim mjerama, ostale općine nisu ove godine. Možda se još nije probudila svijest kod nadležnih za uvođenje takvih mjera iako su se roditelji s troje i više djece udružili u svim tim općinama”, ističe Azra Tajić, predstavnica Udruženja “3+” za USK.
Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić (POMAK) podsjeća na prošlogodišnje sufinansiranje produženog boravka i vrtića za porodice 3+ i te na finansijsku podršku za sve prvačiće na području Bihaća – 500 KM ove godine, dodatnu podrška za porodice sa djecom s poteškoćama u razvoju za vrtić i produženi boravak, te na novu mjeru – za porodilje 600 KM.
Liste čekanja za upis u vrtiće i dalje su veliki problem za roditelje. Iz resornog ministarstva navode da rade na njegovom rješavanju, te da je u Bihaću i Bužimu planirana izgradnja novih vrtića, dok se u drugim općinama i gradovima planira proširenje postojećih kapaciteta.
„To su dogradnja i proširenje smještajnih kapaciteta za naše mališane na području Cazina, Ključa, Sanskog Mosta, Velike Kladuše, a u narednom periodu imamo u planu obuhvatiti i ostale vrtiće“, izjavila je Albijana Trnavci, sekretar Ministarstva obrazovanja USK-a.
Iz Ministarstva obrazovanja USK-a ističu da je smještaj djece u vrtićima jedna od najvažnijih mjera podrške mladim porodicama. Predstavnici gradskih i općinskih struktura stava su da pronatalitetne politike za mnoge porodice predstavljaju i konkretnu pomoć te dodatno ohrabrenje za proširenje porodice.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je na press konferenciji u Banjoj Luci otvoreno pozvao političke aktere u Republici Srpskoj da “zajedno napuste Dejtonski sporazum” i proglase nezavisnost ovog entiteta.
Na ovaj način Dodik pokušava biti politički živ, iznova vraćajući ideje na stol koje nemaju šanse.
“Da ne bi poludili, ja predlažem da se okupimo, suprotstavimo se Sarajevu, suprotstavimo se sudu, idemo ka našoj većoj autonomiji i da idemo ka našoj samostalnosti”, rekao je Dodik.
Naveo je i primjer Grenlanda i riječi generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o njihovom pravu na samoopredjeljenje, ignorišući činjenicu da ova teritorija ima ovu odredbu u zakonu usvojenom 2009. godine, na koji je saglasnost dala i Danska.
“To pravo na samoopredjeljenje dato je u međunarodnim konvencijama koje su sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine, koje nisu htjeli nijednog trenutka da dozvole da izađu na površinu i da se vidi da tamo piše da konvencije koje zastupaju samoopredjeljenje naroda daju pravo i narodima u Bosni i Hercegovini”, dodao je.
Naravno, pravo na samoopredjeljenje kroz Povelju UN-a, na koju se odnosi Dodik u ovom izlaganju, odnosi se na interno samoopredjeljenje naroda, odnosno pravo na zaštitu unutar jedne države. Tu zaštitu Srbi, kao konstitutivni narod, svakako imaju unutar BiH, a ovaj dio Povelje UN-a se samo u izrazito malom broju slučajeva (ozbiljna represija ili dekolonizacija) odnosi na eksterno samoopredjeljenje, odnosno nezavisnost.
Dodik je u ovom obraćanju naveo i da mu je tokom posjete Izraelu “dodatno afirmisano pravo na samoopredjeljenje”, iako nije naveo na šta tačno misli.
“Mi imamo prijatelje. Mi imamo neprijatelje, to je Sarajevo. Mi imamo neprijatelje, političko Sarajevo. Mi imamo neprijatelje, zapadnu liberalnu elitu. Moramo prekinuti neke procese. Moramo zaustaviti sve procese koji idu ka centralizaciji Bosne i Hercegovine, ali mi nećemo tamo”, rekao je.
Dodik je, ipak, otišao dalje i poništio svoju raniju priču o “potpunom poštovanju slova Dejtona”.
“Mi hoćemo samoopredjeljenje. Mi ćemo morati da razmislimo i pozivam ljude u Republici Srpskoj da razmisle da se okupimo, i vlast i opozicija, i da izađemo iz Dejtonskog sporazuma i da se vratimo na stanje Republike koje je bilo prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma”, rekao je predsjednik SNSD-a.
Naveo je da su “Srbi u Dejtonu izgubili sve”, a kao primjere je naveo vojsku, graničnu policiju, indirektne poreze, te da su nametnuti tužilaštvo, sud i obavještajna služba.
“To se mora vratiti ako hoćete da nas udobrovoljite da odustanemo makar na trenutak od puta ka samoopredjeljenju”, rekao je Milorad Dodik.
Francuska vojska potvrdila je vijest o smrti generala Philippea Morillona, bivšeg komandanta UNPROFOR-a u BiH. Dok ga u domovini slave kao uzornog oficira, u Bosni i Hercegovini njegovo ime ostaje neraskidivo vezano za sudbinu Srebrenice i neispunjena obećanja međunarodne zajednice.
Francuski general Philippe Morillon, koji je komandovao snagama UN-a u Bosni i Hercegovini u najtežim ratnim godinama, preminuo je u četvrtak. Vijest o njegovoj smrti potvrdila je francuska ministrica oružanih snaga Catherine Vautrin, opisavši ga kao “veliku figuru” čija karijera od Saint-Cyra do Evropskog parlamenta treba služiti kao inspiracija.
Ipak, na Balkanu će Morillon ostati upamćen po rečenici izgovorenoj u martu 1993. godine, koja je u historiji ostala zabilježena kao jedna od najtragičnijih zabluda međunarodne diplomatije: “Vi ste sada pod zaštitom UN-a.”
Morillonov ulazak u Srebrenicu 1993. godine nije bio planirani čin heroizma, već rezultat očaja lokalnog stanovništva. Nakon sastanka s vlastima u enklavi, general je pokušao otići, ali ga je u tome spriječilo na hiljade žena i djece koji su blokirali put njegovom transporteru, videći u njemu jedini štit od nadirućih snaga Vojske Republike Srpske.
Njegov boravak u gradu nakratko je donio olakšanje, stigli su konvoji hrane, a ranjenici su evakuisani. No, proglašenje Srebrenice “zaštićenom zonom” pod njegovim utjecajem stvorilo je lažni osjećaj sigurnosti koji će dvije godine kasnije kulminirati genocidom.
Tokom svjedočenja u Haškom tribunalu 2004. godine, Morillon je iznio niz važnih podataka o umiješanosti tadašnje Savezne Republike Jugoslavije u rat u BiH. Tvrdio je da je lično upozoravao Slobodana Miloševića da će “ljaga na ugledu Srbije” biti neizbrisiva ako se ne spriječi katastrofa.
Međutim, javnost u BiH i udruženja žrtava nikada mu nisu oprostili pasivnost UN-a. Zamjerano mu je što nije učinio dovoljno da se enklava stvarno zaštiti, a ne samo proglasi takvom na papiru. Godine 2010., kada je kao penzioner pokušao posjetiti Memorijalni centar Potočari kako bi odao počast žrtvama, preživjele majke Srebrenice poručile su mu da je nepoželjan.
Morillon je u svojim kasnijim istupima često pokušavao balansirati krivicu, govoreći o napadima snaga Nasera Orića na okolna srpska sela kao o faktoru koji je proizveo “ekstremnu mržnju”.
Kritičari ističu da je takvim narativom, kojeg je nazivao “paklenim krugom krvi i osvete”, djelimično relativizirao sistemski planirani genocid koji je uslijedio 1995. godine, dugo nakon što je on napustio Bosnu i Hercegovinu.
Dok Francuska danas slavi vojnika i bivšeg europarlamentarca, u BiH će Morillon ostati simbol neuspjeha međunarodne zajednice, čovjek koji je obećao zaštitu, a ostavio prostor za najveći zločin na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
(klix.ba)
U petak prijepodne, na aerodromu Golubić u Bihaću, sletio je višenamjenski helikopter Airbus AS350 iz Zeničko-dobojskog kantona, namijenjen za potrebe civilne zaštite i policije. Dolazak helikoptera ranije je najavio portal BiscaniNET, koji je izvijestio da postoji interes Unsko-sanskog kantona za nabavku slične letjelice, iniciran od strane zastupnika Sanila Hasića (DF).
Prezentaciji helikoptera prisustvovali su premijer USK Mustafa Ružnić, koji je ujedno i komandant Kantonalnog štaba Civilne zaštite, ministri unutrašnjih poslova i zdravstva Adnan Habibija i Štefica Grgić, predsjedavajući Skupštine Nisvet Jusić, zastupnici Fatka Kulenović i Sanil Hasić, te direktori zdravstvenih ustanova i Uprave civilne zaštite.
Tokom radne posjete razgovaralo se o procedurama nabavke helikoptera, modelima finansiranja i održavanja, kao i o mogućnostima buduće saradnje, uključujući realizaciju specijalističkih obuka. Vlada Unsko-sanskog kantona istakla je da je nabavka helikoptera, za potrebe spašavanja života i sigurnosti građana, prioritetna aktivnost.
Detaljnije informacije o eventualnoj nabavci helikoptera u USK, kao i narednim koracima, očekuju se nakon završetka prezentacije.
Kako je porodica Mehadžić objavila, Damir je preminuo usljed nesretnog slučaja koji se dogodio u Njemačkoj.
Prema dostupnim informacijama, nesreća se desila 24.01.2026. godine na željezničkoj stanici Leutkirch.
Porodica i prijatelji uputili su dovu da mu Uzvišeni Allah podari vječni rahmet.
“Molimo Uzvišenog Allaha da mu podari vječni rahmet, a porodici, prijateljima i svima koji su ga poznavali snagu i sabur u ovim teškim trenucima”, navedeno je u objavi.
Novalić je na izdržavanje kazne stupio 22. marta 2024.godine i ima pravo po zakonu nakon polovine kazne da traži uvjetni otpust.
Fadil Novalić, bivši SDA-ov premijer Federacije BiH, koji se nalazi na izdržavanju zatvorske kazne u državnom zatvoru u Vojkovićima u martu će steći pravo da traži uvjetni otpust, otkriva Raport.
Novalić je u aferi Respiratori osuđen na ukupno četiri godine zatvora. No, već 21. marta, kada mu ističe polovina izrečene kazne, steći će pravo na da traži uvjetni izlazak.
Prema informacijama Raporta, njegovi advokati već rade na zahtjevu koji će biti upućen Upravi zatvora u Vojkovićima, a zatim Ministarstvu pravde BiH. O svemu odlučuje državna Komisija za uvjetni otpust.
Novalić je na izdržavanje kazne stupio 22.marta 2024. godine i ima pravo po zakonu nakon polovine kazne da traži uvjetni otpust.
Naime, Krivični zakon BIH, član 44 stav 1 i 2 kažu:
Osuđeni koji je izdržao polovinu, te izuzetno osuđeni koji je izdržao jednu trećinu kazne zatvora, može biti oslobođen izdržavanja kazne zatvora pod uslovom da ne učini novo krivično djelo prije isteka trajanja kazne (uslovni otpust).
Osuđeni koji je izdržao polovinu kazne zatvora može biti oslobođen izdržavanja kazne zatvora ako se za vrijeme izdržavanja kazne zatvora njegovo ponašanje popravi do te mjere da se može opravdano očekivati da će se nakon otpusta s izdržavanja kazne zatvora ponašati primjereno, a naročito da neće učiniti krivična djela. Prilikom odlučivanja o uslovnom otpustu osuđenog, uzeće se u obzir njegovo ponašanje u toku izdržavanja kazne kao i druge okolnosti koje ukazuju na to da je svrha kažnavanja postignuta.
Novalić je osuđen na četiri godine zatvora za zloupotrebu položaja pri nabavci kineskih respiratora, vrijednih 10,5 miliona KM, tokom pandemije COVID-19.
On je prošle godine stekao uvjete, uzornim ponašanjem, za koruštenje dopusta te ih redovno i koristi. Kako nam je rečeno, izlazi na vikende i koristi slobodne dane mimo zatvorskih rešetki.
Zanimljiv je ovo tajming, s obzirom da se u propagandnim i botovskim kanalima SDA Novalić spominje kao neko koga bi SDA trebala kandidirati za člana Predsjedništva BiH!
U 2025. godini, Klinike za izbjegličko pravo okupile su oko 100 studenata prava sa Univerziteta u Bihaću, Sveučilišta u Mostaru, Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru i Tuzli.
Cilj klinika je pružiti budućim pravnicima i teorijsko znanje i praktično iskustvo u oblasti međunarodnog izbjegličkog prava, kao i domaćeg pravnog okvira o azilu. Studenti su stekli praktična saznanja kroz direktan rad sa nadležnim institucijama i organizacijama civilnog društva, uključujući posjete Prihvatnom centru za izbjeglice Salakovac i Privremenom prihvatnom centru Lipa.
Prema povratnim informacijama, 88% studenata izjavilo je da je učešće u Klinici značajno unaprijedilo njihovo razumijevanje izbjegličkog prava i mehanizama zaštite u BiH.
Ova inicijativa rezultat je saradnje Pravnih fakulteta, UNHCR-a, Ministarstva sigurnosti, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice te organizacije Vaša Prava BiH. UNHCR je zahvalan Evropskoj uniji na podršci koja je omogućila ovu aktivnost u okviru treće faze programa „Regionalna podrška EU sistemima upravljanja migracijama osjetljivim na zaštitu na Zapadnom Balkanu“.
(UNHCR BIH)
Mirjana Pajković, službenica u Vladi Crne Gore koja je nedavno podnijela ostavku nakon što su u javnost procurili njeni eksplicitni snimci, otkrila kako su njeni sinovi reagovali na sve to.
“Mi smo mala, ali dobro organizovana porodica. Funkcionišemo tako da jedni druge nadopunjujemo”, ističe ona i dodaje:
“Stariji sin ima poteškoće u razvoju i teške dijagnoze, ali da je, uprkos lošim prognozama, ostvario značajan napredak. On govori, pismen je i dobar je učenik srednje škole, uz asistenta i prilagođen program”,
Sin ima cerebralnu paralizu, epilepsiju i poremećaje koordinacije.
Na pitanje da li su snimci došli do djece, kazala je da stariji sin nema svijest da razumije sadržaj, ali da su obojica primijetila da njihova majka nije dobro.
“Vidjeli su da ne spavam, da plačem, da sam loše. Mlađi sin ima svoje mehanizme zaštite, dok je stariji hipersenzitivan i neće se odvojiti od mene kada vidi da mi nije dobro. To me dodatno motivira da se zbog njega trgnem”, navodi Pajković.
Mirjana Pajković je najavila da će, poslije ostavke, nastaviti da se bavi advokaturom te da ne osjeća egzistencijalnu ugroženost zbog cijelog slučaja.
Kako je navela, u praksi je svjedočila da su se advokaturom bavili i pravnici koji su bili pravosnažno osuđivani, te smatra da njen profesionalni put time nije doveden u pitanje.
Pajković se osvrnula na slučajeve iz pravosudne prakse u kojima su pojedini pravnici, uprkos presudama, nastavili raditi u struci.
“Što se tiče same karijere advokata, znam i svjedočila sam tome u praksi da su se neki pravnici koji su bili osuđivani, za koje postoje presude da su se ogriješili o zakon, odnosno počinili krivična djela, nastavili nesmetano baviti advokaturom”,rekla je Pajković u podcastu “Sad i ovdje” na Hajp televiziji.
Istakla je da, ukoliko bi se striktno primjenjivale zakonske norme, nije postojao zakonski osnov za njeno razrješenje.
“Ne, jer čak i kada bi nekom rukovodiocu na zvanični mail stigao sadržaj privatne prirode koji ne sadrži elemente krivičnog djela, rukovodilac to ne bi trebao ni razmatrati, jer to ne spada u opis posla. Ostavku sam podnijela kako ljudi oko mene ne bi trpjeli pritisak. Da se striktno poštuju zakonske norme, postojala bi obaveza mog raspoređivanja na drugo radno mjesto. Ne osjećam ugroženost svoje egzistencije”, poručila je Pajković, koja je bila direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za manjinska prava Crne Gore.
Dodala je da joj ne bi bilo ni profesionalno ni lično prihvatljivo da bude dio tima u kojem nije poželjna.
“Imam diplomu Pravnog fakulteta i cijeli radni vijek sam provela u struci – u pravosuđu, Osnovnom sudu, advokaturi i Vladi. To se ne može izbrisati. Ako neko iz etičkih razloga ne želi da budem na vidljivoj poziciji, to je njihova odluka. Ali meni ne bi bilo ni interesantno ni zadovoljstvo da budem u timu koji me ne želi”, kazala je Pajković.
U emisiji je govorila i o teškom djetinjstvu, navodeći da je bez oba roditelja ostala veoma rano.
“Ostala sam bez roditelja sa godinu i deset mjeseci. To je ogromna tragedija. Tokom odrastanja nisam srela nikoga ko je u tako ranom periodu života ostao bez roditelja. Gubitak roditelja je težak u svakom životnom dobu”, rekla je Pajković.
Kako je navela, roditelje poznaje samo kroz priče i fotografije.
“Ne znam kako moja majka izgleda u kućnom izdanju. Znam je samo sa slike i sa groba. Ne znam osjećaj majčinog zagrljaja ni snagu očeve zaštite. To je veliki životni nedostatak. Ipak, odrasla sam u porodici punoj ljubavi. Zahvalna sam baki, djedu, stricu i svima koji su učinili da ne osjetim manjak brige i ljubavi”, poručila je.
Govoreći o djedu, koji je i dalje živ, navela je da ju je njegova reakcija posebno dirnula.
“Nazvao me i pitao samo gdje sam, kako sam i jesu li djeca dobro. Rekao je: ti si moja, šta god da se dešava. Sve ostalo ne želim ni da znam”, ispričala je Pajković.
Govoreći o reakcijama na društvenim mrežama, Pajković je kazala da je distribucija snimaka bila masovna.
“Molila sam ljude da prestanu slati i prosljeđivati snimke. Bila sam potpuno nemoćna. Ta histerija i masovna distribucija dovela me u situaciju da molim da se to ne radi i da se ne uznemiravaju ljudi oko mene”, rekla je.
Dodala je da je, uprkos svemu, odlučila ostati jaka.
“U ovim trenucima sam jaka i dobro sam, jer sam odlučila da tako bude, iako postoji mnogo razloga zbog kojih se ne bih trebala tako osjećati”.
Afera koja već mjesec dana potresa Crnu Goru, pored Pajković, uključuje i Dejana Vukšića, bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i nekadašnjeg savjetnika predsjednika Jakova Milatovića.
Vukšić je u saopštenju negirao bilo kakvu umiješanost u pojavu i distribuciju spornih snimaka.
“Odbacujem sve netačne, nepotpune i tendenciozne navode kojima mi se bez dokaza pokušava pripisati odgovornost za ugrožavanje privatnosti M. P. i distribuciju spornih snimaka. Te sadržaje sam prvi put vidio tek kada su počeli nezakonito kružiti društvenim mrežama”, naveo je Vukšić.
Pajković je na svom Instagram profilu objavila prepiske s Vukšićem, dok je u uličnoj anketi iz 2022. godine izjavila da je Dejan Vukšić njen omiljeni vladar Crne Gore.
Takođe je kazala da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije zaštitio od, kako je navela, prijetnji njegovog savjetnika Dejana Vukšić.
Nakon tridesetominutne pauze, u Gradskoj vijećnici se okupio dovoljan broj vijećnika, čime je obezbijeđen kvorum za rad, te je sjednica Gradskog vijeća Bihaća zvanično otpočela.
Podsjećamo, sjednica prvobitno nije mogla početi u zakazano vrijeme jer je u sali bilo prisutno svega 13 od ukupno 30 vijećnika, zbog čega je predsjedavajući Gradskog vijeća dao dodatnih 30 minuta kako bi se stekli uslovi za rad.
Sjednica se sada održava prema ranije utvrđenom dnevnom redu, o kojem će vijećnici raspravljati i donositi odluke tokom dana.
Sjednica Gradskog vijeća Bihaća, zakazana za danas u 9:30 sati, nije započela u predviđeno vrijeme jer se u sali pojavilo svega 13 od ukupno 30 vijećnika. Zbog nedostatka kvoruma, predsjedavajući Gradskog vijeća donio je odluku o odgađanju početka sjednice za 30 minuta, u nadi da će se u međuvremenu pojaviti dovoljan broj vijećnika kako bi se stekli uslovi za rad.
Ovakva situacija ponovo otvara pitanje odgovornosti izabranih predstavnika prema građanima koji su im dali povjerenje. Dok se na dnevnom redu nalaze odluke od značaja za funkcionisanje grada i javnih preduzeća, nedolazak većine vijećnika šalje poruku neozbiljnosti i neodgovornosti prema javnom interesu. Građani s pravom postavljaju pitanje – kakva je to poruka onima koji očekuju da Gradsko vijeće radi u njihovo ime i rješava konkretne probleme?
Ukoliko se obezbijedi kvorum, na današnjoj, 17. sjednici Gradskog vijeća Bihaća, prema najavljenom dnevnom redu, trebale bi se razmatrati sljedeće tačke:
