Kako izaći na kraj sa problemom pasa lutalica? Imamo savršen zakon koji istovremeno brine i o dobrobiti životinja i o građanima, pa opet nikad više napuštenih životinja na našim ulicama.
Skoro pa svakodnevno čujemo, čitamo ili svjedočimo napadima čopora pasa na građane. Okupljališta su svugdje, od školskih dvorišta, ulica, ulaza u zgrade, dvorišta kuća do domova zdravlja, dječijih igrališta.
Jedna takva situacija dogodila se u ul. Hamdije Kapidžića kada je 59-godišnji muškaraca bacao petarde kako bi rastjerao pse lutalice iz svog dvorišta.
Kako to inače biva, komšije su ga prijavile, pa mu se na adresi, pored pasa lutalica, pojavila i policija.
Kako nam je rekao učesnik ovog događaja, uručen mu je prekršajni nalog zbog remećenja javnog reda i mira zbog, navodonog, izazivanje uznemirenosti komšija bacanjem petardi.
Čovjek je svakodnevno u borbi sa svojim nefsom, egom, pohlepom.
Muslimani širom svijeta u srijedu obilježavaju jedan od dva najveća blagdana u godini, koji će dočekati u džamijama, a potom proslaviti i u krugu porodica.
Za razliku od Ramazanskog, Kurban-bajram simboliziraju prinošenje žrtve te podjela kurbanskog mesa, pa ove dane vjernici provode još bliži jedni drugim, povezani tim simbolom međusobne podrške, plemenitosti i jedinstva.
Dvije važne poruke
Muftija bihaćki Mehmed ef. Kudić bajram-namaz već tradicionalno predvodi u Gradskoj džamiji u Bihaću, a ovog Bajrama posebno ističe dvije važne poruke.
– Za svaki uspjeh neophodna je žrtva. Bilo da se radi o uspjehu kroz obrazovanje, nauku, odgoj djeteta… Današnji čovjek mora biti spreman na žrtvu. Poželio bih da ovaj Bajram učini da imamo razumijevanja za drugog. I samom podjelom kurbanskog mesa, osim što brišemo neki grijeh koji smo učinili, našim dolaskom i uručivanjem kurbana mi svom komšiji, prijatelju šaljemo poruku prijateljstva, dobronamjernosti i mira – kaže muftija Kudić.
Muslimani imaju dva velika praznika, dva Bajrama, ali Kudić, ipak, ukazuje na razlike.
– Kurbanski ili Hadžijski bajram ima dva imena, za njega su vezana dva međusobno isprepletena događaja – i kurban i hadž. Deset dana zul-hidždžeta, koji obuhvataju i Dan Arefata i prvi dan Bajrama, spominju se kao najznačajniji dani u godini. Ne postoje bitniji, ni korisniji dani od ovih deset pred ovaj Bajram. Ništa ne može biti vrednije na ovome svijetu nego postiti deveti dan zul-hidždžeta, uoči Bajrama. Dakle, ako ramazan predstavlja individualni ibadet, u smislu nadograđivanja svake osobe pojedinačno, ovi dani su neka vrsta kolektivne nadogradnje, kolektivni odnos prema svijetu i životu – ističe Kudić.
Bereket tih dana prenosi se i na emocije, pa se i Bajram dočekuje u drugačijoj klimi, u kojoj smo bolji, plemenitiji, spokojniji, bliži Bogu i jedni drugima.
S novim iskušenjem
A to je posebno važno u vremenu u kojem svaki praznik dočekujemo s novim iskušenjem. Muftija Kudić smatra da će iskušenja, ličnih i zajedničkih, uvijek biti.
– Čovjek je svakodnevno u borbi sa svojim nefsom, egom, pohlepom. Bez obzira na vrijeme i mjesto, svako od nas mora biti svjestan da je vrlo važno pobijediti sebe. Iza svakog iskušenja, problema, različitih devijacija u društvu stoji neki nedostatak, nešto što je čovjek propustio, nije uradio, rekao bih, neki grijeh. Sve polazi od pojedinca, kako on prihvata svijet u kojem živimo. Čovjek je uvijek u nekom strahu, od onog kako će živjeti, kako prehraniti porodicu, oni kojima je Bog dao bogatstvo na ovome svijetu plaše se kako to sačuvati. I Kur’an govori o tom strahu, da se do Sudnjeg dana čovjek neće riješiti izazova. Pogotovo to vidim kod naše omladine danas. Naši preci su živjeli u strahu od vremenskih uvjeta, nevremena, a mladi su danas u strahu od brojnih izazova koji su pred njima. Nedavno sam čuo jednu poruku da čovjek treba da se boji svojih misli kad je sam i riječi kad je s drugima. Mislim da je to danas kod omladine najveći izazov, kako te misli usmjeriti na pravi put – kaže Kudić.
Ljudi će sve više odlaziti
S obzirom na situaciju u državi i pogodnosti koje im se pružaju u Evropi, odlazak stanovništva, a posebno mladih, s kojima se suočava cijela država pa i Bosanska krajina, nećemo uspjeti zaustaviti, smatra naš sagovornik. Problemom smatra i nisku stopu nataliteta, neodlučnost mladih da stupe u bračnu zajednicu, ali i veliki broj razvedenih brakova.
– To govori da u našem narodu nije samo problem odlazak stanovništva. Što su društva slobodnija, a granice otvorenije, ljudi će sve više odlaziti. Ako nismo uspjeli ljude zadržati, onda moramo uraditi sve da sačuvamo veze i da im tamo gdje odu pružimo najbolje što možemo. Kroz Islamsku zajednicu, džemate, organizacije, jer vidio sam da su to korisni članovi društva. Sve više, kroz različite programe, moramo raditi za dijasporu. Posebno vidim prostor za državu, ali ono što radi IZ je za pohvalu – ističe muftija bihaćki Mehmed ef. Kudić.
Bajram-namaz klanjan je u više od 200 džamija i mesdžida u Unsko-sanskom kantonu (USK), a u svim općinama i gradovima organizirano je i prigodno obilježavanje najvećeg muslimanskog praznika.
Centralna bajramska svečanost upriličena je u Gradskoj džamiji u Bihaću, a bajram-namaz predvodio je bihaćki muftija Mehmed ef. Kudić.
– Bajram nas uči kako moramo imati razumijevanja za druge i njihove potrebe. Jedna trećina kurbanskog mesa pripada vlasniku, a dvije trećine dijelimo prijateljima, komšijama i siromašnim građanima. To nam govori da ne smijemo biti sebični i pohlepni, a pored toga, moramo imati na umu da je za velike uspjehe neophodna žrtva. Svakim kurbanom koji podijelimo brišemo grijehe i šaljemo poruku prijateljstva, mira i dobronamjernosti – poručio je bihaćki muftija Mehmed ef. Kudić.
Vjernicima u bihaćkoj Gradskog džamiji nakon sabah-namaza obratio se i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bihać Mensur ef. Ćehić, koji je poručio kako je neophodno imati više vedrine i osmijeha na licima, odnosno doprinijeti tome da svi zajedno budemo optimističniji i zadovoljniji.
Ovom prilikom s ponosom je istaknuto da je među bosanskohercegovačkim hadžijama u Mekki i ove godine značajan broj građana upravo iz ovog dijela Bosne i Hercegovine.
Bihać, grad na zapadu Bosne i Hercegovine, kao i rijeka Una koja protiče tim područjem, među najpoznatijim su turističkim destinacijama u zemlji.
Bihać je stoljećima vjerni čuvar nemirnih bosanskih granica. Smješten u kotlini na obalama najčišće rijeke na Balkanu koja mu daje posebnu čar i stoljećima mami uzdahe brojnih posjetilaca, ali i samih Bišćana, koji su, odrastajući uz ljepote Une, stvarali i skladali najljepša umjetnička djela.
Golubić i Lohovo, mjesta na obali rijeke Une, posjećuju brojni domaći i strani turisti, a ljepote ovog predjela zabilježio je i reporter Anadolije.
Mnogi posjetioci uživaju u prirodnim ljepotama unskog sliva, dok nezaboravno iskustvo predstavlja rafting na Uni.
Almir Badnjević, direktor “Instituta Verlab”, imenovan je za direktora Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), saznaje “Avaz”.
Njegovo imenovanje potvrđeno je na sjednici Vijeća ministara BiH koja je u toku.
Aktuelni direktor ove državne agencije je Arif Nanić.
IDDEEA je nadležna za donošenje standarda iz oblasti identifikacionih dokumenata, administraciju i održavanje servera na kojima se nalaze podaci iz centralnih evidencija, hostovanje aplikacija putem kojih nadležni organi vode upravne postupke u vezi s izdavanjem ličnih dokumenata, održavanjem mreže za prenos podataka između institucija sa svih nivoa vlasti i personalizacijom (štampanjem) ličnih dokumenata.
Gradsko vijeće Bihać bavilo se izvještajima gradskih preduzeća, a uz plate direktora vijećnike je zanimalo do čega je dovelo uhljebljavanje.
Izvještaj JP RTV Bihać i Prijedlog zaključka o davanju saglasnosti na Odluku Skupštine JP RTV Bihać d. o. o. o raspodjeli neto dobiti ove medijske kuće iz poslovne 2022. godine, a čiji iznos ne prelazi 2.000 KM, otvorili su sjednicu GV-a Bihać.
– Neto dobit radija od 1.831 KM je simbolična kao i u ostalim preduzećima, ali opet je to dobro, smatra vijećnik Hasan Fatkić, skrenuvši kolegama pažnju i na starosnu strukturu uposlenika.
– Svugdje nam treba mladih ljudi i kadrova ako želimo misliti na budućnost, dodao je.
Drugačija struktura zaposlenika, pogotovo u komunalnom i vodovodnom preduzeću, izazvala je mnogo rasprava i polemika, pogotovo nakon što je vijećnica Šeherzada Delić upitala: “Koliko vodoinstalatera radi u Vodovodu?”, otkrivši saznanja da su ih ukupno tri.
Vijećnici su predlagali još jednu tematsku sjednicu, koja bi bila zatvorena za javnost, samo da bi stranački puleni raspravili o ružnom običaju zvanom uhljebljavanje, kojim se nepotrebno opterećuju javna preduzeća, a njihovi direktori dovode u bezizlaznu situaciju.
Poslije komunalnih preduzeća na dnevni red dospjeli su izvještaji Veterinarske stanice, Skloništa za napuštene životinje, Zavoda za prostorno uređenje, Kulturnog centra…
Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva USK protiv Sedine Miljković, koja je tereti da je, obavljajući poslove materijalno-finansijskog knjigovođe i referenta za platni promet u d.d. “Grupex” Velika Kladuša, tu firmu oštetila za 902.850 KM.
Terete je za produženu zloupotrebu položaja, a bude li dokazana njena krivica, za to su Krivičnim zakonom FBiH predviđene najmanje tri godine zatvora.
U narednom periodu se očekuje zakazivanje ročišta za izjašnjenje o krivici pred Kantonalnim sudom u Bihaću.
Prema optužnici Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona, optuženoj se stavlja na teret da se o zakon ogriješila od 4. januara 2007. do 21. januara 2011. godine.
Imala je, ističe se, ovlaštenja da prati sredstva na računima, i vrši svakodnevno plaćanje po nalogu direktora, ali je bila svjesna da nema pismeno odobrenje, niti punomoć direktora da u njegovo ime, a za račun d.d. “Grupex”, podiže gotovinu.
“Radila je izvan svojih ovlaštenja tako što je sačinjavala naloge za prenos novčanih sredstava u koje je unosila neistinite podatke o visini sredstava koja se prenose i krivotvorila potpis nalogodavca, koje je zatim odnosila u rezidentnu banku, u kojoj je sa računa d.d. ‘Grupex’ prebacivala novac na račune istog društva u druge banke”, naglašeno je u optužnici.
Zatim je, dodaje se, znajući da nema ovlaštenja da podiže gotovinu, u čekove unosila novčane iznose krivotvoreći potpis nalogodavca, sa kojima je u više navrata sa žiro-računa tog društva podizala gotovinu, u ukupnom iznosu od 888.000 KM i ta sredstva je, terete je, zadržala i nije ih položila u blagajnu preduzeća.
“Pritom je bez pismene odluke koja bi tu isplatu opravdala i bez znanja direktora izvršila bezgotovinske isplate primanja putem tekućih računa u vlastitu korist u iznosu od 8.150 KM, a u korist zaposlenika Š.K. 4.700 KM i E.B. 2.000 KM”, naglašeno je u optužnici.
Dodaje se da je bila svjesna svojih radnji i njihovih posljedica, te je s ciljem da to prikrije, izvršila knjiženja u glavnoj knjizi društva koja nisu bila u skladu sa pravilima struke na način da proknjiženi iznosi nisu predočavali obim i vrstu nastalog poslovnog događaja, te fiktivno izvršila knjiženja bez finansijsko-knjigovodstvenog dokumenta uplate dva računa u korist jednog dobavljača, u ukupnom iznosu od 12.889 KM.
“Na ovaj način je pribavila sebi 896.500 KM i navedenim licima 6.700 KM, a istovremeno oštetivši ‘Grupex’ d.d. Velika Kladuša za 902.850 KM”, naglašeno je u optužnici, a potvrđeno je Nezavisnim novinama.
Bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić na Facebooku je najavio kakav nas mjesec juli očekuje.
Svojom objavom sigurno je razveselio mnoge.
Federalni hidrometeorološki zavod za danas i sutra je upalio narandžasti meteoalarm zbog visokih temperautra.
“Nagli prekid vrućine obilježit će izražena hladna fronta s kojom će nažalost biti i izraženijih nevremena na sjeveru i sjeveroistoku Bosne u petak navečer, nadati se i bez veće materijalne štete”, napisao je Sladić.
Juli topliji od prosjeka. Skala za temperaturne anomalije je napokon prilagođena daltonistima, s obzirom na to da je crvenu boju teško razlikovati sa zelenom.
U Unsko-sanskom kantonu u porastu je broj slučajeva nasilja u porodici čije su žrtve žene, supruge nasilnih muževa i djeca koja svakodnevno svjedoče nasilju kao i njihove majke trpe fizičko i psihičko nasilje s trajnim posljedicama.
U Unsko-sanskom kantonu u porastu je broj slučajeva nasilja u porodici čije su žrtve žene, supruge nasilnih muževa i djeca koja svakodnevno svjedoče nasilju kao i njihove majke trpe fizičko i psihičko nasilje s trajnim posljedicama.
Nerijetki su slučajevi sukoba između braće, a isto tako između braće i sestara.
Upravo takav slučaj zabilježen je u mjestu Gornja Ljusina, općina Bosanska Krupa, kada je brat napao sestru nožem.
Sestra je od zadobivenih povreda završila u Domu zdravlja Bosanska Krupa gdje su joj konstantovan povrede u predjelu desne ruke.
Policija je lišila slobode njenog brata, a ona je nakon ukazane liječničke u Domu zdravlja upućena u Kantonalnu bolnicu u Bihaću.
Nasilje u porodici je jedan od ozbiljnih problema koji je često izražen u USK. To potvrđuju i zvanične broje koje kažu da je od početka godine zabilježeno preko 60 slučajeva.
S namjerom da umanjen rizik po zdravlje ljudi, životinja i zaštiti okoliš uoči predstojećeg Kurban-bajrama, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove je objavila preporuke za kupovinu i klanje kurbana.
Kako su naveli kupovinu kurbana potrebno je obaviti samo kod poznatih i pouzdanih proizvođača, te pozivaju građane, posebno one koji će vršiti individualno klanje kurbana u domaćinstvu, da poštuju preporuke inspektora, a koje imaju za cilj zaštitu zdravlja ljudi, životinja i okoliša.
Također iz Inspekcije navode da bi klanje bilo najbolje obaviti u jednoj od klaonica koje ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uslove.
Na taj način se osigurava veterinarsko-zdravstveni pregled, kao i potrebna dokumentacija ukoliko se meso koristi za ishranu ljudi.
Veoma je važno da se izbjegne i odlaganje nusproizvoda klanja u kontejnere komunalnog otpada, odbacivanje u okoliš i slično, već se isti trebaju propisno zakopati.
Također, najavljuju i pojačan inspekcijski nadzor svih životinja u prometu.
