AMERIČKI predsjednik Donald Trump bio je u Ovalnom uredu tijekom trećeg tjedna rata s Iranom kada su mu najbliži suradnici donijeli loše vijesti: rat koji je pokrenuo postaje sve nepopularniji, piše Time u velikom insajderskom izvještaju iz Bijele kuće.
Trumpov dugogodišnji anketar Tony Fabrizio pokazao je rezultate istraživanja prema kojima potpora ratu pada, cijene goriva probile su granicu od četiri dolara po galonu, burze su potonule, a milijuni Amerikanaca spremali su se na prosvjede.
Uz to, potvrđena je pogibija 13 američkih vojnika, a i dio Trumpovih važnih javnih podupiratelja počeo je kritizirati rat koji nema jasan kraj. Načelnica ureda Bijele kuće Susie Wiles i manja skupina suradnika poručili su mu da što rat dulje traje, to više ugrožava i njegovu osobnu potporu i izglede republikanaca na izborima za Kongres u studenome.
Uljepšana slika za predsjednika
To je za Trumpa bio neugodan udarac. Time piše da predsjednik posljednjih tjedana često započinje jutra gledajući videosnimke vojnih uspjeha koje mu pripremaju vojni dužnosnici. Suradnicima je govorio da bi mu upravo uklanjanje iranske nuklearne prijetnje moglo postati jedno od ključnih postignuća mandata.
No Wiles je, prema dvojici izvora iz Bijele kuće, strahovala da mu suradnici serviraju uljepšanu sliku rata i domaće reakcije, govoreći mu ono što želi čuti, a ne ono što mora čuti. Zato je, navode isti izvori, kolegama poručila da s predsjednikom moraju biti “iskreniji” o političkim i gospodarskim rizicima.
Time piše da Bijela kuća više ne može ignorirati stvarnost: vremena je sve manje prije nego što predsjednik, njegova stranka i američka javnost plate još veću cijenu. Trump je obećavao obnovu gospodarstva i izbjegavanje novih stranih sukoba, a sada vodi rat za koji nije dobio mandat i čiji bi ekonomski račun tek mogao stići.
Traži izlaz, ali želi proglasiti pobjedu
Mjesec dana nakon početka najvećeg naftnog šoka u modernoj povijesti režu se prognoze globalnog rasta, Europa i Azija osjećaju nestašice, a trgovci energentima upozoravaju da svijet još nije osjetio puni udar. Dugotrajnije zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo bi gurnuti globalno gospodarstvo u recesiju.
Sve to Trumpa je ostavilo frustriranog, u sukobu s dijelom vlastitih dužnosnika i bijesnog zbog sve lošije slike rata u javnosti. Prema dvojici savjetnika i dvojici kongresnika koji su s njim razgovarali prošlog tjedna, sada traži izlaz iz rata. Želi završiti operaciju prije nego što dugotrajan sukob dodatno oslabi republikance, ali istodobno želi da sve izgleda kao odlučna pobjeda.
Jedan visoki dužnosnik administracije rekao je za Time da postoji “uski prozor” u kojem Trump pokušava pronaći način da proglasi pobjedu, zaustavi rat i nada se da će se gospodarska situacija stabilizirati prije nego što politička šteta postane trajna.
Govori o kraju, a prijeti još žešćim udarima
Trump je to pokušao spojiti u televizijskom obraćanju naciji 1. travnja. Hvalio je vojne uspjehe i rekao da je operacija “pri samom kraju”, ali je istodobno najavio da će SAD u sljedeća dva do tri tjedna “izuzetno snažno” udariti Islamsku Republiku i zaprijetio uništenjem njezine energetske infrastrukture.
“Vratit ćemo ih u kameno doba, gdje im je i mjesto”, rekao je. Već sljedećeg jutra rekao je Timeu u telefonskom razgovoru da Iran silno želi dogovor. “Zašto nas ne bi zvali? Sinoć smo im raznijeli tri velika mosta. Oni su potpuno razbijeni. Kažu da Trump ne pregovara s Iranom. Mislim, to su prilično laki pregovori”, rekao je.
Hegseth iznenađen iranskim odgovorom
Iza tog samouvjerenog tona, piše Time, u West Wingu raste osjećaj da situacija izmiče kontroli. Među onima koje je iznenadio opseg iranskog odgovora bio je i ministar obrane Pete Hegseth. Iran je odgovorio raketama i dronovima ne samo prema američkim i izraelskim ciljevima nego i prema Kuvajtu, Bahreinu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru.
To je srušilo pretpostavku da će Teheran ostati na simboličnoj odmazdi. U internim raspravama prije rata Hegseth je tvrdio da prethodne iranske reakcije na Trumpove udare pokazuju da se Teheranu može nanijeti šteta bez šireg rata. “Hegseth je bio zatečen. Tu nema dvojbe”, rekao je jedan izvor upoznat s njegovim razmišljanjem.
Pentagon to osporava. Hegsethov glavni glasnogovornik Sean Parnell rekao je Timeu da je vojska unaprijed razradila i uvježbala sve moguće iranske odgovore, “od najslabije moguće reakcije do najekstremnije eskalacije”, te dodao: “Ništa što Iran radi ne iznenađuje nas. Spremni smo, dominantni i pobjeđujemo.”
Operacija je uspjela, ali ciljevi su i dalje nejasni
Po verziji Pentagona, Operacija “Epski Bijes” vojno je nedvojben uspjeh: uništeno je ili onesposobljeno 90 posto iranskih raketnih kapaciteta, neutralizirano oko 70 posto lansera, onesposobljeno ili uništeno više od 150 brodova, a ubijeni su iranski vrhovni vođa Ali Hamnei i niz njegovih najbližih suradnika.
No Time upozorava da je sve manje vjerojatno da će Trump u kratkom roku ostvariti šire ciljeve koje je sam najavljivao: trajno spriječiti Iran da dođe do nuklearne bombe, razbiti njegov balistički program i srušiti tvrdu teokratsku vlast u Teheranu te je zamijeniti režimom sklonijim Zapadu.
Trump u govoru tvrdi da je pobjeda nadohvat ruke. “Sve su karte kod nas. Oni nemaju nijednu. Na dobrom smo putu da uskoro ostvarimo sve američke vojne ciljeve”, rekao je. No završnica rata ostaje nejasna: istodobno govori o pojačavanju udara i o gašenju sukoba.
Kako je rat počeo i zašto je Trump lagao i svojima?
Time piše da je Bijela kuća uoči rata vjerovala da ima dobitnu formulu: otvoriti sukob tako snažnim prvim udarom da će Iran odgovoriti ograničeno, dovoljno za domaću publiku, ali nedovoljno za širenje rata. Ta je logika počivala na ranijim iskustvima, uključujući iransku reakciju nakon likvidacije Kasema Sulejmanija u Trumpovu prvom mandatu.
Trump inače voli, kako kažu njegovi suradnici, “one-and-done” operacije. Tako je postupao u Jemenu, Siriji i Somaliji, a u siječnju je, prema Timeu, organizirao i hvatanje venezuelanskog čelnika Nicolása Madura kako bi ga izveo pred sud u SAD-u i otvorio prostor za vlast skloniju Washingtonu.
Ali izraelski premijer Benjamin Netanyahu imao je drukčiji plan. Posljednjih šest mjeseci uvjeravao je Trumpa da dosadašnji uspjesi protiv Irana moraju biti uvod u završni, dulji obračun. Na sastanku 11. veljače u Washingtonu, koji je trajao satima, rekao mu je: “Došli smo dovde, Donalde. Moramo završiti ono što smo započeli.”
Mar-a-Lago, gluma i odluka o napadu
Prema dvojici visokih američkih dužnosnika, plan napada bio je pripremljen gotovo mjesec dana prije nego što je izveden. Nakon što je New York Times 17. veljače objavio detalje planiranja, Trump je, navodi Time, eksplodirao na suradnike i psovao. Javno je potom rekao da će odluku donijeti u roku od “10, 15 dana”, iako je znao da će SAD napasti mnogo prije. Jedan dužnosnik Bijele kuće rekao je da je time namjerno obmanjivao javnost kako bi zaštitio operaciju.
Trump je toliko posumnjao u curenje informacija da je počeo obmanjivati i vlastite suradnike. Dana 27. veljače bio je u Mar-a-Lagu, gdje su mu pripremili improviziranu situacijsku sobu. Naljutio se kad je vidio koliko ljudi sjedi unutra, a neke nije ni prepoznavao.
U jednom trenutku rekao je da je operacija otkazana i da će još razmisliti. Bio je to još jedan lažnjak: odluku o napadu već je bio donio za istu večer. Kad je većina izašla, pozvao je natrag manji, provjereni krug ljudi koje je želio uz sebe kad padnu prve bombe.
“Kad se odluka donese, onda je to odluka”
Te večeri večerao je na terasi Mar-a-Laga sa Stephenom Millerom, Markom Rubijom, Steveom Witkoffom i Davidom Warringtonom. Nije bio prisutan potpredsjednik J. D. Vance, koji je ostao u situacijskoj sobi u Washingtonu.
Jedan Trumpov dužnosnik tvrdi da je riječ o standardnom sigurnosnom protokolu kojim se predsjednik i potpredsjednik drže odvojeno tijekom osjetljivih operacija. No prema dvojici izvora upravo je Vance najjače pritiskao protiv rata. “J. D.-ju se ovo stvarno ne sviđa”, rekao je Trump društvu pod palmama. “Ali kad se odluka donese, onda je to odluka, zar ne?”
Hormuz, šok i politička cijena
Kad je Operacija Epski Bijes počela i ubila iranskog vrhovnog vođu, Teheran je uzvratio šire nego što je Bijela kuća očekivala: projektilima i dronovima po američkim bazama u Iraku i Siriji, udarima na izraelske gradove, pritiscima na trgovački promet u Perzijskom zaljevu i koordiniranim akcijama savezničkih milicija diljem regije.
Administracija je, piše Time, također bila zatečena kada je Iran posegnuo za jednim od svojih najjačih instrumenata pritiska: de facto blokadom Hormuškog tjesnaca kroz koji svakodnevno prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom. Gospodarski šok koji je uslijedio odjeknuo je u SAD-u jače nego što je očekivao Trumpov najuži krug.
Kako su cijene goriva rasle, Trump je pokušao sve prikazati kao nužnu kratkoročnu žrtvu radi uklanjanja opasnosti od nuklearno naoružanog Irana. U razgovoru za Time 4. ožujka rekao je da mu je iranski agresivni odgovor čak politički koristan jer potvrđuje da Teheran destabilizira regiju. “Sad kad ste vidjeli kako su se ponašali zadnja dva dana prema drugim državama u regiji, sve bi ih pobili”, rekao je.
Želi kraj rata, ali ne zna kako do cilja
Trump se tako našao u klasičnom ćorsokaku: želi završiti rat, ali ne bez rezultata koji bi doista spriječili Iran da dođe do nuklearne bombe. Dio dužnosnika za nacionalnu sigurnost upozoravao je u internim raspravama da bi dugotrajan napad mogao samo ubrzati iranske nuklearne ambicije. “Jedini način na koji će misliti da se ovo više ne može ponoviti jest da imaju nuklearno oružje”, rekao je jedan dužnosnik Bijele kuće.
Time navodi i da je Trump impresioniran iranskom izdržljivošću. “Vrlo su čvrsti. Mogu podnijeti golemu bol. Zbog toga ih poštujem. Mislim da su bolji pregovarači nego borci”, rekao je Timeu.
Sada Bijela kuća pokušava izvesti akrobaciju: pronaći izlaz iz rata, a da ne izgleda kao da je postigla premalo. Trump je početkom ožujka govorio čak i o promjeni režima i rekao Timeu: “Želim sudjelovati u odabiru” novog iranskog vođe. “Oni mogu birati, ali mi moramo paziti da to bude netko razuman za Sjedinjene Države.” U govoru 1. travnja pak lažno tvrdi da to nikada nije bio cilj.
Nitko ne zna kako izgleda kraj
Nada administracije, piše Time, sada je da će uništenje dijela iranske vojne moći i likvidacija vrha vlasti zatvoriti put Iranu prema bombi, srušiti njegov raketni program i stvoriti uvjete za unutarnje promjene. No i to je krajnje neizvjesno. Većina običnih Iranaca nije naoružana, a nasuprot sebi ima naprednu vojsku spremnu na golemu silu protiv vlastitog stanovništva.
Neovisni analitičari procjenjuju da bi ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca zahtijevalo ili dugotrajnu vojnu okupaciju uz američke vojnike na terenu ili pregovorima dogovoren kraj sukoba. Nijedna opcija nije jednostavna. Netanyahu i saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman skloni su duljem ratu jer u njemu vide priliku za slabljenje zajedničkog neprijatelja, ali su svjesni da ovise o Trumpovu rasporedu. Sam Trump Timeu kaže za Izraelce: “Radit će ono što im kažem. Bili su dobar timski igrač. Stajat će kad ja stanem.”
Nad svime visi i pitanje kako će rat utjecati na izbore u studenome i na ostatak Trumpova mandata. Neki njegovi savjetnici u njegovim riječima već čuju notu rezignacije. U privatnim razgovorima često ponavlja da stranka na vlasti obično gubi na izborima za Kongres.
“Ne uspijeva pobjeći od povijesti”, rekao je jedan njegov suradnik. No povijest također pokazuje da predsjednik koji zemlju odvede u rat može proći i gore od gubitka izbora.
(index.hr)
