Multimedijalni, naučno-istraživački i edukativni projekat “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“ je jedan od najznačajnijih projekata Islamske zajednice u posljednjih nekoliko desetljeća. Realizuje se pod visokom pokroviteljstvom reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića. Islamska zajednica kroz ovaj projekat ima za cilj da evropskoj i svjetskoj javnosti predstaviti kulturno-historijske aspekte i dostignuća muslimana u Bosni i Hercegovini, čime se i naučno potvrđuje njihova evropska bit i teži ka boljem upoznavanju. Projekat okuplja brojne stručnjake iz društvenih i humanističkih nauka, a u svojoj konačnici poslužit će kao temelj budućeg muzeja Islamske kulture i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Ovaj projekat je 10. i 11. oktobra 2022. godine predstavjen u Bihaću i Cazinu, a planirano je da se predstavi i u Sanskom Mostu, čime će biti zaokružena prezentacija u Muftijstvu bihaćkom. Na promociji ovog projekta su govorili prof. dr. Dževad Hodžić, direktor uprave za obrazovanje i nauku i idejni začetnik ovog projekta, prof. dr. Aida Abadžić-Hodžić, autor projekta i voditelj istraživačkog projekta i glavni kustos, dr. Ekrem Tucaković, član redakcijskog savjeta i mr. Suad-ef. Mahmutović, član istraživačkog tima za prostor Muftijstva bihaćkog.
Na početku same promocije, prisutnima se obratio dekan Islamskog pedagoškog fakulteta prof. dr. Hajrudin Hodžić, koji je iskazao svoja očekivanja od projekta i izrazio dobrodošlicu prisutnima.
„Raduje me da imamo priliku da večeras ugostimo kreatore jednog, za nas Bošnjake, izuzetno važnog projekta o višestoljetnom življenju i praktikovanju islama na tlu Evrope. Večeras ćemo imati priliku iz prve ruke da čujemo sve detalje i zamisao samog projekta i šta on sa sobom nosi. Ovo je prilika da mi sebe kao narod predstavimo onako kako sebe vidimo, a ne da ostavljamo mogućnost drugima da oni to rade kako njima odgovara“ – rekao je dekan Hodžić-
Svoju viziju ovog projekta je izložio i njegov idejni tvorac prof. dr. Džavad Hodžić, koji je predstavio nekoliko važnih segmenata ovog projekta, a posebno se zahvalio muftiji bihaćkom hafizu Mehmed-ef. Kudiću i premijeru Unsko-sanskog kantona Mustafi Ružniću što su shvatili značaj ovog projekta i snažno ga podržali.
„Prije nego li sam započeo intenzivno razgovarati sa svojim prijateljima i mudrim ljudima o ovom projektu, jedne prilike sam se našao u ateljeu našeg velikog slikara Safeta Zeca u Počitelju. Razgovarali smo o brojnim temama, a onda mi je rekao da on redovno svojim posjetiocima i prijateljima iz raznih evropskih država govori o kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine. Često im pokažem mjesto gdje je bilo javno kupatilo u 15. i 16. stoljeću. On to njima govori, jer se oni ne mogu pohvaliti da dolaze iz zemalja gdje su ova visoka civilizacijska dostignuća vladala. A kada ga oni upitaju: Šta je sada na tom mjestu? On bi odgovarao: „Ništa!“ I na mnogim drugim mjestima je „ništa“. Malo je naroda koji tako malo poznaju sebe kao mi Bošnjaci. Za to postoje i neka obrazloženja, gdje se sistemski, politički i državno radilo da na tome da Bošnjaci izgube sve svoje vrijednosti i da budu sve samo ne Bošnjaci. Sa ovom izložbom mi pravimo oozbiljnu pretpostavku za osnivanje Islamskog muzeja kulture i umjetnosti Bosne i Hercegovine.“ – poručio je dr. Hodžić.
Član redakcijskog savjeta ovog projekta dr. Ekrem Tucaković je govorio o dosadašnjim dostignućima do kojih su došli, a posebno se osvrnuo i na internet prezentaciju na kojoj su do sada pohranjeni brojni vrijedni materijali koji će biti korišteni u budućim projektima.
„U jednom kur’anskom ajetu u suri Bekare se kaže „Taj narod je bio i nestao, njemu pripada ono što je on uradio, a vama ono što vi uradite i neće biti pitani o onome što su oni radili.“ Nas ovdje zanimaju dva principa; smjenjivost i postojanost. Svaka zajednica i društvo ostavlja tragove svoga postojanja. Narodi nestaju i prolazni su, ali ostaju tragovi i ono što radimo i gradimo i to pripada samo nama. Jedno od ključnih pitanja glasi: Kako društva traju u povjesti? Na dva načina je moguće opstati: Snagom vlastitih ideja, mišljenja i vjerovanja i to se u užem smislu zove kultura. A drugi način opstanka jednog naroda je veličina materijalnog uspona i organizacije, u širem smislu civilizacija. Papa Benedikt XVI je nedavno citirao bizantskog cara Manuela II gdje on kaže: Pokaži mi šta je to Muhamed novo donio?! I to traje od 13. i 14. vijeka i do danas. Uvijek se protpituje šta ste to novo donijeli, jer ako polažete pravo na vlasništvo i na korištenje, morate u tome i participirati. Otuda važnost ovog projekta.“ – zaključio je dr. Tucaković.
Na ovoj promociji je govorila i autor projekta, voditelj istraživačkog projekta i glavni kustos prof. dr. Aida Abadžić – Hodžić, koja se u svom izlaganju dotakla i vizuelnog identiteta ovog projekta koji u dobroj mjeri oslikava pravu namjeru i cilj ovog projekta. Ona je pobrojala sekcije koje djeluju u okviru ovog projekta i naglasila neke značajne segmente koji nisu bili tretirani u prethodnim istraživanjima.
„Jedna od prvih stvari koje smo tretirali kada smo krenuli sa ovim projektom jeste vizuelni identitet, što je vrlo važno u današnjem svijetu savremenih tehnologija. Naš Mirza Hasanefendić je sačinio ovaj logo kojeg sačinjavaju dva slova I E (Islam i Evropa) gdje se slovo E koje oslikava Evropu ne može sastaviti bez korištenja slova I koji označava islam, gdje se želi kazati da je islam integralni dio Evrope i da savremena Evropa nije potpuna u svojoj kulturnoj raznolikosti bez kulture islama, a posebno kulture islama Bošnjaka, pa smo na I dodali sliku bosanskog ćilima. Važno je da isprepletemo univerzalne vrijednosti islama sa onim što čini kulturne karakteristike Bosne. Jer cijela priča o islamu je isprepletena sa historijom Bosne. Ovaj projekat ima 23 sekcije, gdje želimo predstaviti i političku i društveno-historijsku perspektivu islama i naučno-obrazovnu i kulturno-umjetničku. Ne samo u historijskoj perspektivi, već i u savremenim izazovima.“ – govorila je prof. Abadžić – Hodžić.
O onome što je Bihać nekada bio i šta je sve posjedovao i šta je Bihać danas, govorio je mr. Suad-ef. Mahmutović, član istraživačkog tima za prostor Muftijstva bihaćkog. Nadovezao se je na izlaganje prof. Hodžića koji je naglasio da Bošnjacima nedostaje znanja o sebi i svojim vrijednostima, te govorio o tome koliko je važno rasvijetliti ono što se dešavalo sa našoj kulturnom baštinom u proteklom periodu, jer ona u velikom govori o našoj sadašnjosti, ali i budućnosti.
„Kako dokazati vlastitu povjest bez starih džamija, nišana, starih gradova…? Osuđujem se kazati da su s tom namjerom naši dušmani kidisali na njih u protekloj agresiji, kako bi nas predstavili kao narod bez korjena. Spomenut ću samo, na osnovu dokumenata, da su bihaćke džamije Fetiha, te džamije u džematima Vinica i Ribić bile legitimni ciljevi haubica 105 mm 15. lake pješadijske brigade tzv. Vojske RS. U porušenoj džamiji u džematu Ripač je bila stočna pijaca, a na temelju dokumenta od 7.9.1992. kojeg je potpisao Stevan Beslać, predsjednik tzv. srpske opštine Bihać. A odlukom od 16.8.1992. godine, koju je potpisao Stevan Beslać, odobrava se Bihaćko-petrovačkoj eparhiji izuzimanje građevinskog materijala za izgradnju pravoslavne crkve u Bosanskom Petrovcu. Krov sa džamije u Pudinom Hanu u Ključu je ugrađen na crkvu na Manjači, a ugrađivali su ga logoraši koji su bili zarobljeni na Manjači. Zašto sve ovo spominjem? To možemo najbolje ilustrovati kroz primjer načelnika opštine Zvornik, kada su srušili sve postojeće džamije, tada je taj načelnik rekao: U Zvorniku nikada nije bilo džamija.“ – konstatovao je mr. Mahmutović.
Na kraju programa prisutnima se obratio muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić. On je biranim riječima govorio o važnosti promicanja kulturne baštine i izgradnji kulturnog identiteta našeg naroda, te je pohvalio ovaj projekat i one koji na njemu bdiju.
„Ovo je prilika da se zahvalimo večerašnjim promotorima koji su nas dodatno upoznali sa ovim projektom koji se odnosi na nas Bošnjake i na druge. Odnosi se na nas, jer je riječ o našem identitetu i našem historijskom razvoju i drugima u međusobnom razumijevanju i zajedničkoj koegzistenciji na Evropskom tlu. Za Krajinu se kaže da ima stare gradove koji dolinama rijeka Une i Korane povijesno ocrtavaju granice. Kao što danas nismo imuni na kulturni uticaj sa Zapada, tako u povijesti, ni drugi nisu bili imuni na kulturni uticaj, u tom vremenu, naprednog Osmanskog carstva. Jedne prilike je Čerčil rekao: „U svakoj priči u uspjehu postoje ljudi koji su donijeli hrabru odluku.“ Ovaj projekat je hrabra odluka i zato čestitam Rijasetu IZ i prof. Hodžiću što su donijeli hrabru odluku, a u korist naše zajednice, domovine i naroda.“ – poručio je na kraju muftija Kudić.
Nakon devedeset minuta veoma korisne i upečatljive promocije projekta „Pod nebom vedre vjere“ u Bihaću i Cazinu, moderator programa mr. Haris-ef. Veladžić je zaključio ovaj događaj. Mnogobrojna publika, koju su činili rektor Univerziteta u Bihaću, dekani i profesori Univerziteta, glavni imami i imami, te drugi građani, je stekla cjelovitu sliku o ovom podvigu Islamske zajednice i može se zaključiti da je ovaj projekat zaista važan i vrijedan naše pažnje, ali i naše svesrdne podrške.
