Prema odluci Vlade FBiH danas je Muhamed Selimović, direktor bihaćke firme d.o.o “SMM” – Turija, isplatio financijsku pomoć svim svojim uposlenicima po 1080,00 KM.

Ovom prilikom želimo pohvaliti ovaj potez firme d.o.o “SMM” Bihać, te se nadamo da će i druge firme slijediti ovaj primjer.

VEZANO: Riješene dileme da li poslodavci mogu pomoć od po 1.080 KM isplatiti na rate ili odjednom radnicima

Poslodavci u Federaciji ne mogu na rate isplatiti 1.080 KM jednokratne pomoći radnicima, kako su tražili, već isključivo odjednom i to do kraja godine, potvrđeno nam je u Federalnom ministarstvu finansija.

Udruženje poslodavaca FBiH je tražilo donošenje fleksibilnije odluke o jednokratnoj pomoći da je mogu isplatiti radnicima na rate, da se raščlani da li 1.080 KM treba da dobije radnik koji je zaposlen, primjera radi, dva mjeseca i onaj koji radi šest mjeseci. Odgovoreno im je kako se pomoć treba isplatiti svima.

Isplata u više rata suprotna zakonima

Naime, u Uredbi Vlade Federacije BiH za pomoć stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena je sugerisano poslodavcima da kao pomoć isplate radnicima po 1.080 KM do kraja godine i navedeno je da ta pomoć neće biti oporezovana.

– Odredbama člana 19. Uredbe za pomoć stanovništvu propisano je da poslodavac može izvršiti isplatu jednokratne pomoći radniku, bez plaćanja poreza i doprinosa, kao vid dodatne podrške dohotku radnika usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, u visini do 1.080,00 KM isključivo na transakcijske račune radnika, i to najkasnije do 31.12.2022. godine, pri čemu se navedena novčana pomoć ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu – navode nam iz Federalnog ministarstva finansija i dodaju:

– Prema uvjetima Uredbe, poslodavac može jednokratno isplatiti novčanu pomoć svim zaposlenicima do kraja ove godine, a isplata ove pomoći u više rata bi bila suprotna odredbama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, a to bi značilo da se u takvim slučajevima moraju obračunati porezi i doprinosi.

Zatražili smo komentar Adnana Smailbegovića, predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH.

– Apsolvirali smo da pomoć ne možemo isplatiti na rate. Nakon toga nas je interesiralo da li svima moramo isplaćivati 1.080 KM isto. U jednom tumačenju koje su poslali Bihaćkoj pivovari su jasno napisali da se mora isplatiti svim radnicima i da se svima isto treba isplatiti, ako se isplaćuje i to odjednom – govori nam Smailbegović

Upitali smo i šta sada.

– Ništa! Tako se trebamo ponašati. Ko hoće isplatiti, to će uraditi, ko neće, ne mora i tema je završena. Ja sam to tako rekao i premijeru, svima ostalima. Time će značajno smanjiti broj korisnika. Puno bi više radnika dobilo tu pomoć kada bi bila ta fleksibilnost veća. Ovako će oni to prepoloviti. To je na njima. Smanjit će se broj konzumenata – odgovara Smailbegović.

Poslodavac može isplatiti 100 KM, 700 KM, 1.080 KM, pa i 25 KM

Pojasnio je šta znači kada je 1.080 KM neoporezovano, kolika je to ušteda za poslodavce.

– Porez na to bi bio 65 do 70 posto. To je značajna ušteda ako se ne oporezuje. Ipak, to je jednokratna pomoć koja nije obavezna i sa ovom fleksibilnosti koju smo mi tražili, moglo se olakšati kompanijama da što više isplate. Ovako… Lakše je isplatiti četiri puta po 200 KM nego odjednom 800 KM. Imate vi situacija gdje imate radnika koji rade mjesec, dva, tri. Nije isto da njemu date isto kao i onom koji radi više godina.

Imate vi radnike koji imaju visoke plaće dvije-tri hiljade KM. Nije uredu i njemu i onome ko ima 600-700 KM isplatiti 1.080 KM. Mi bismo se možda odlučili da tim sa manjim primanjima isplatimo više, a ovima manje. Ovako svaki poslodavac će odlučiti – kaže Smailbegović.

Prokometirao je i stuaciju koju imamo na terenu, a to je da su pojedine javne kompanije isplatile 70 posto od 1.080 KM.

– Može i tako jer 1.080 KM je maksimalan iznos. Poslodavac može radnicima isplatiti hipotetički po 100 KM, 700 KM ili po 25 KM. Odluka je tako koncipirana. Nije to mjera koja će ostati neiskorištena i nezapažena. Međutim, ovakva kakva jeste će smanjiti broj konzumenata, ali Bože moj, tako je kako je – kazao nam je Smailbegović.

(Biscani.net / Faktor.ba)

Dan obrtnika u Unsko-sanskom kantonu ustanovljen je 2018. godine za sve bez obzira kakvu djelatnost obavljali.

Ove godine po prvi put je i obilježen, zvanično, u okviru manifestacije kojoj su pored predstavnika federalne i kantonalne Obrtničke komore, prisustvovali brojni obrtnici iz Unsko-sanskog kantona.

Dan obrtnika Unsko -sanskog kantona kojem je prisustvovalo više od 200 obrtnika je između ostalog bio i prilika da se razgovara o svim problemima sa kojima se suočavaju obrtnici na području našeg Kantona…

(rtvusk.ba)

Samo 65 kvadratnih metara u privatnom vlasništvu uzrok je blokade izgradnje ll faze radova na devijaciji puta Petog korpusa, koje izvode Ceste Federacije.

Nakon godinu dana zastoja u narednom periodu radovi bi trebali biti nastavljeni.

Konačnu odluku o tome donijet će Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, sa zahtjevom za ulazak u posjed, čime bi se omogućio nastavak radova eksproprijacije Cestama Federacije na ovoj putnoj komunikaciji.

Inače, Svjetska banka finansira ovaj projekt sa dva miliona maraka, a rok za utrošak sredstava je 30. novembar ove godine.

(rtvusk.ba)

U Gradu Bihaću otvoren je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava osobama iz dijaspore koje su već pokrenule ili žele pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini. Ukupni raspoloživi fond za podršku osobama iz dijaspore za pokretanje poslovnog poduhvata u Bihaću iznosi 80.000 KM. Sredstva sufinansira Grad Bihać u iznosu od 40.000 KM (50%), a zahvaljujući lokalnim vlastima koje unapređuju poslovni ambijent u Bihaću, sve je veći interes za investicije u ovom gradu. 

📈 Zašto investirati u Bihaću?

Bihaćka regija, bogata izvorima, potocima i rijekama prepoznatljiva je po Bihaću, zapadnoj kapiji Bosne i Hercegovine na jugoistočnoj granice Europske unije. Zahvaljujući dobroj povezanosti sa regijom, iz Bihaća za manje od dva sata možeš stići u Beč, Budimpeštu, Ljubljanu, Rijeku i Zagreb. U gradu se nalaze dvije poslovne zone; Ripač na čijoj infrastrukturi se još uvijek radi i Kamenica, namijenjena za malo i srednje preduzetništvo sa trinaest poslovnih subjekata i pet građevinskih parcela slobodnih za potencijalne investitore. 

Razvijen turizam stvara idealne uvjete za investiranje, a gradska uprava kreirala je ključne pretpostavke za razvoj turizma što je rezultiralo rastom ulaganja u sektor turizma i povećanjem zaposlenosti. Osim turizma, iznimno su razvijene drvna, metaloprerađivačka, poljoprivredna i prehrambena industrija.

Strategija privrednog razvoja grada fokusirana je na prirodna bogatstva i privredne resurse, geografski i geopolitički položaj, ljudske resurse, čistu životnu sredinu, planine i rijeku Unu. Povoljan geografski položaj, granica sa Europskom unijom, prirodne ljepote, šumska bogatstva i ljudski resursi neki su od razloga zbog kojih trebaš iskoristiti priliku i investirati u Bihaću. 

Danas je Bihać, ali i cijelu Krajinu pogodila tužna vijest da je na Ahiret preselio mladić Admir Šehić.

Veliki je to gubitak i bol za porodicu, prijatelje i sve koji su poznavali Admira.

Da mu Allah podari lijepi Džennet, a porodici sabur. Amin!

Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić primio je sindikalne predstavnike uprave i pravosuđa. Sastanku sa predsjednikom Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudske vlasti i javnim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine Samirom Kurtovićem prisutni su bili i predsjednik Koordinacionog odbora Unsko-sanskog kantona Fazir Vukalić, predsjednica Sindikalne organizacije kantonalnih organa državne službe Unsko-sanskog kantona Aldijana Majanović, predsjednik Sindikalne organizacije sudova i Tužilaštva Adem Šušnjar i predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave Vlade USK.

Premijer USK kazao je da Vlada Kantona želi partnerski odnos sa sindikatima budžetskih korisnika te da sugestije predstavnika sindikata smatra izuzetno značajnim.

Predstavnici Sindikata sumirali su aktivnosti oko potpisivanja Sporazuma o visini osnovice i boda za obračun plate državnih službenika i namještenika u organima državne službe Unsko-sanskog kantona, a čiji nacrt je u aprilu prošao kompletnu proceduru prikupljanja potrebnih mišljenja, kao i finansijske projekcije uticaja na Budžet Kantona te je od resornog ministarstva, kao materijal, dostavljen na davanje saglasnosti od strane Vlade Unsko-sanskog kantona te očekuju razmatranje u skorijem periodu.

Na sastanku je bilo govora i o Uredbi o pomoći stanovništvu uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena, Vlade Federacije BiH a premijer Ružnić istaknuo je spremnost da se Odlukom o izmjenama i dopunama Budžeta Unsko-sanskog kantona za 2022. godinu planiraju i sredstava za jednokratnu novčanu pomoć za sve budžetske korisnike, te od predstavnika Sindikata zatražio sugestije u vezi primjene ove Uredbe. Premijer je informisao predsjednike sindikata da je izrađen i novi skalarnik za putne troškove koji će se također naći na jednoj od narednih sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona.

Riječi je bilo i o završnim aktivnostima vezanim za Javni poziv za sudske nagodbe kao i o potencijalnim izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH i Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Unsko-sanskog kantona.

Predsjednik Kurtović upoznao je premijera o aktivnostima Sindikata kada su ove izmjene u pitanju, kao i o drugim aktivnostima Sindikata koje se odnose na usklađivanje plata sa indeksom potrošačkih cijena, te novim odredbama kolektivnog ugovora te istaknuo spremnost Sindikata da aktivno sudjeluje u pripremi rješenja koja regulišu prava državnih službenika i namještenika.

Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona i članovi Vlade Kantona održali su 362. sjednicu.

– Na 362. sjednici donijeli smo nekoliko važnih odluka, uključujući usklađivanje kantonalnog Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i porodica sa djecom kojim se utvrđuje jedinstven iznos naknada za dječji doplatak i naknada za porodilje. Vlada USK je internom raspodjelom osigurala sredstva za isplatu naknada za porodilje van radnog odnosa. Također smo podržali projekte energetske efikasnosti koje će resorna ministarstva realizirati u saradnji sa UNDP-om i započinjemo novi program podrške privredi. Dali smo saglasnost na odluku kojom će biti odobreno 150 000 KM za stipendije studentima sa područja USK, iz budžeta Ministarstva obrazovanja, izjavio je premijer USK.

Na današnjoj sjednici Vlada Unsko-sanskog kantona razmatrala je Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom.
Muris Halkić, ministar zdravstva, rada i socijalne politike obrazložio je da je riječ o usklađivanju sa federalnim Zakonom a izmjene tretiraju dječji doplatak koji će se ubuduće isplaćivati iz budžeta FBiH i iznosiće 19 posto od iznosa najniže plate na području Federacije, te naknade za porodilje koje nisu u radnom odnosu a koje će, od oktobra, biti isplaćivane u iznosu od 55 posto najniže plate na području FBiH.

Iz resora Ministarstva privrede Vlada USK danas je donijela Odluku o kriterijima i postupku dodjele sredstava odobrenih u Budžetu USK za 2022. godinu putem Ministarstva privrede sa pozicije tekući transferi neprofitnim organizacijama te Program utroška sredstava po Odluci o kriterijima i postupku dodjele sredstava odobrenih u Budžetu USK za 2022. godinu putem Ministarstva privrede sa pozicije tekući grantovi neprofitnim orgnizacijama.

Ministrica privrede Samra Mehić kaže da je za ovu namjenu planiran iznos od 100 000 KM a uskoro će biti objavljen javni poziv za dodjelu sredstava za podršku projektima neprofitnih organizacija tj udruženja i komora.

Na prijedlog Almina Hopovca, ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta, na danas održanoj sjednici, usvojen je Program utroška sredstava za isplatu stipendija ovog Ministarstva. Stipendije ovog ministarstva iznosiće 300 KM mjesečno, kazao je ministar Hopovac.

Na današnji dan 1992. godine, u jeku napada agresora na Bihać i Bihaćki okrug, u području Grabeža nestala su četiri pripadnika Petog korpusa A R BiH, Ahmet Ćehić, Fehim Dedić, Rifet Draganović i Mehmed Šarić. I ove godine članovi porodica, rodbina i prijatelji posjetili su ovo mjesto, gdje je prije nekoliko godina podignuta spomen ploča sa njihovim imenima…

Pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima tokom borbenih dejstava na Grabežu, 15. septembra 1992. godine su nestala četiri pripadnika 501. slavne brigade Petog korpusa Armije R BiH, i to Fehim Dedić, Rifet Draganović, Mehmed Šarić i Ahmet Ćehić. Njihova sudbina i danas, 30 godina kasnije nije poznata najbližim srodnicima, koji neumorno čekaju na informaciju ili neki trag.

Spomen obilježje na dan njihovog nestanka obišla je rodbina i komšije koji još uvijek njeguju tradiciju sjećanja na svoju braću, rođake, prijatelje, koji su boreći se slobodu dali svoje živote. Inače, na području Unsko sanskog kantona još uvijek se traga za više od 300 osoba koje su nestale u toku rata u Bosni i Hercegovini.

(rtvusk.ba)