Naslovnica Blog Stranica 7

SAVEZ UDRUŽENJA PENZIONERA USK: Izborna sjednica Skupštine narednog mjeseca

foto:usn.ba

Gradske/općinske organizacije okončale izbore delegata koji će učestvovati u radu Skupštine Saveza. Čeka se na rješenja o registraciji kod nadležnih institucija

Tekuća godina u Bosni i Herece­go­vini, po mno­go čemu, bit će u znaku općih izbora, viših nivoa vlasti. Već narednog mjeseca izbori predstoje i Savezu udruženja penzionera Unsko-sanskog kantona. Izborna sjednica Skupštine Saveza penzionera USK trebala bi se održati 6. aprila ove godine a postoji mogućnost da se datum održavanja i prolongira.
Kako bi se izborna procedura provela na vrijeme i u skladu sa zakonskim propi­sima, 19. januara 2026. godi­ne je zasjedao Upravni odbor Saveza u sastavu dosadašnjih organa kada je, između ostalog, usvojena Odluku o izbo­rima i rokovima provedbe. Sukladno toj odluci do 20. marta ove godine trebalo je da se okončaju izbori u svim gradskim/općinskim organizacijama što je odrađeno. U toku je postupak registracije promjena, odnosno odluka skupština u gradskim/općinskim organizacijama koje su članice Sa­veza penzionera USK a za sada su sve članice.

Zbog neplaćanja člana­rine donesena Odluku o isključenju Gradske organizacije Bihać iz Saveza USK

Kao predsjednik UO i pre­dsjednik Saveza USK, če­kam rješenja o upisu promjena o zvaničnim delegatima ispred gradskih/općinskih orga­nizacija upisanih u registar udruženja i fondacija koji vodi Ministarstvo pravosuđa USK. Izbornu sjednicu Sku­pštine Saveza udruženja penzionera USK smo zakazali za 6. aprila ove godine, međutim u razgovoru sa predsjednicima općinskih i gradskih organizacija smo ipak osta­vili mogućnost, ako viši organ od nas ne dostavi do tada rješe­nja na koja čekamo, da pomjerimo održavanje izborne sjednice za neki drugi datum. To je posao koji je trenutno aktualan i koji bi trebao narednog mjeseca biti i priveden kraju. Drugo pitanje kojim se na pomenutoj sjednici bavio Upravni odbor Saveza udruženja penzionera USK se odnosilo na do­nošenje prijedloga odluke o isključenju Gradskog udru­ženja Bihać iz sastava Sku­pštine Saveza udruženja pe­nzionera USK, iz razloga neplaćanja članarine još od juna 2023. godine. Mi smo istina i na jednoj prethodnoj izbornoj sjednici Skupštine Saveza penzionera USK donijeli takav zaključak, koji je bio u skladu sa našim Statutom (čl.78), i kojim smo tražili isključenje ove organizacije zbog nepoštovanja Odluka Saveza, ali tada ovo udruženje nije bilo u ovoj situaciji kao što je sada. Naime, našim Statutom je jasno definirano da se udru­ženje isključuje iz Skupštine Saveza zbog neplaćanja čla­na­rine duže od šest mjeseci neprekidno. Inicijativu za isključenje pokreće Upravni odbor Saveza udruženja pe­nzionera USK i ukoliko bude prihvaćena šalje se predmetnom udruženju na uvid a na koju se ono može žaliti u roku od 30 dana od dana prijema. Upravni odbor Skupštine Sa­veza penzionera USK je donio Odluku o isključenju Gradske organizacije Bihać zbog neplaćanja članarine od juna 2023. godine. Istu su zaprimili 9. februara što znači da su imali žalbeni rok do 9. marta. Mi smo tek 18. marta, putem pošte dobili njihovu žalbu, što znači sa prekoračenjem od 9 dana. Pravno gledano oni sada nemaju pravo ni tužbe jer nisu ispoštovali zakonske procedure. Sada imamo situaciju da na izborima idemo bez delegata Gradske organizacije Bihać. Da li će to povući odre­đena rješenja resornog ministarstva USK, Minista­rstva zdravlja USK, ne znam. Uglavnom, sva do sada procedura koju smo mi proveli je, od slova do slova, urađena po Statutu Saveza udruženja penzionera USK. Još ću na­pomenuti da je slična situa­cija bila i 2018. godine, ni tada bihaćko udruženje nije plaćalo članarinu. Kada je bila izborna skupština 2018. godine i tada je bila sjednica pripremljena bez bihaćkih delegata jer nisu htjeli uče­stvovati u radu. Da budem jasan ovdje se ne isključuje penzioner iz njegovih prava, ovdje se isključuju oni koji su predloženi za upravljanje u radu Saveza ispred opći­nskih/gradskih organizacija. To moramo jasno naglasiti jer mi kada dobijemo sredstva od Federalnog zavoda za liječenje tamo ne stoji da ta sredstva idu udruženjima, nego penzionerima. To su sre­dstva za sve penzionere čak i one koji nisu naši članovi. Unatoč svim ranijim poteškoćama želim naglasiti da ovaj Savez funkcioniše i aktivno radi. Upravljačka struktura bihaćke organiza­cija, kada je vidjela ovu Odlu­ku o procentualnom uče­šću, su Savezu uplatili 12.848 KM po osnovu neuplaćenih člana­rina. Međutim, Statut kaže mjesečna uplata. Oni su mene time doveli u situaciju da sam ja taj novac vratio jer ja nemam zakonsko uporište za retroaktivnu uplatu tog novca, nemam nikakvo opra­vdanje za tih 12.848 KM, nemam nikakvu odluku organa upravljanja. Kako će se to dalje odvijati ja ne znam, ali ne želim sebe dovesti u poziciju da odgovaram za nešto što nije u skladu sa propisima. Moram naglasiti da se ovdje ne radi ni o kom lično, već ostale članice koje uredno plaćaju članarinu od Saveza traže odgovor zbog čega neko mora, a neko ne mora plaćati članarinu. Bihaćka organizacija je imala neke svoje razloge za to, pa su navodili navodnu netransparentnost rada Saveza, istekli mandat predsjednika… Svi ti navodi nisu njihova stvar već stvar Suda i ministarstva koji su ti da dokažu da li radimo po zakonu ili ne. I dokazali smo zadnjom presudom da mi “postojimo”, da predsjednik Saveza, odnosno lice koje zastupa Savez penzionera USK nije fizičko lice, nego fizičko lice u pravnom postupku i da je naš rad zakonit. Kako sam već rekao predstoje nam skoro novi izbori upravljačkih tijela i iskreno se nadam da će sve proći kako treba i u planiranim rokovima, ističe Mirsad Terzić, predsjednik Saveza udruženja penzionera USK.

Na banjsko liječenje i rehabilitaciju iz USK bit će upućeno 114 penzionera
Kada su u pitanju druge aktivnosti Saveza jedna od važnijih je ta da je u ovoj godini Federalni savez penzionera za pomoć u liječenju i rehabilitaciji penzionera odobrio dva miliona KM. Savezu penzionera Unsko-sanskog kantona je pripalo 114 mjesta za rehabilitaciju po cijeni desetodnevnog bo­ra­vka u banjama: Gradačac, Olovo, Fojnica i Gata. Razlika u cijeni ima. Deseto­dnevni boravak u prve tri banje košta 1.100 KM po jednom penzioneru, a Gata je ostala 740 KM.

Dakle Unsko-sanskom kantonu je odobreno 125 hi­ljada maraka. Sad je do udru­ženja koji broj penzionera će biti upućen gdje na ba­njsko liječenje. Ako najveći broj bude išao u Gatu onda će svakako na liječenje i rehabilitaciju biti upućen veći broj, a ako budu upućeni u ove prve tri banje, po cijeni od 1.100 KM onda je to 114 penzionera. Ja sam zamolio kolege, pošto Bihać tu nema, zbog ranije pomenutih razlo­ga, da se solidarišu. Oni su to prihvatili i osigurano je 14 mjesta za bihaćke penzio­nere za banjsko liječenje i rehabilitaciju, ističe Terzić.

N. Piralić(USN)

PROLJETNA SJETVA U SJENI RATA: Skupa đubriva i kasni snijeg dodatno pritišću poljoprivrednike

foto:usn.ba

Proljetna sjetva u Bosni i Hercegovini ove godine odvija se pod snažnim pritiskom globalnih geopolitičkih i ekonomskih poremećaja. Novi sukob na Bliskom istoku, čiji se kraj ne nazire, već je izazvao snažan skok cijena nafte – koja je jutros premašila 115 dolara po barelu – što se lančano prelijeva na sve segmente poljoprivredne proizvodnje.

Najveći udar, uz gorivo, bilježe mineralna gnojiva, čije su cijene ponovo u uzlaznoj putanji. Upravo ta stavka predstavlja ključni trošak u ratarskoj proizvodnji, pa proizvođači širom zemlje upozoravaju da ulaze u jednu od najneizvjesnijih sezona u posljednjih nekoliko godina.

Lančani efekat globalne krize
Rast cijena energenata direktno utiče na proizvodnju i transport gnojiva, što dodatno povećava njihovu cijenu na tržištu. Poljoprivrednici u BiH već sada svjedoče novim poskupljenjima u odnosu na početak godine, a očekivanja su da bi trend mogao potrajati ukoliko se sukobi nastave.

Procjene iz sektora govore da su ukupni troškovi proljetne sjetve ove godine viši za 30 do 50 posto u odnosu na prošlu sezonu. Poseban problem predstavlja činjenica da proizvođači nemaju prostora za dodatno zaduživanje, dok su otkupne cijene i dalje neizvjesne.

USK pod dodatnim pritiskom vremenskih neprilika
Za razliku od ravničarskih dijelova zemlje, u Unsko-sanskom kantonu situaciju dodatno komplikuju vremenske prilike. Kasne snježne padavine, zabilježene prije nekoliko dana, usporile su pripreme za sjetvu, ali i izazvale određene štete na već zasijanim parcelama i voćnjacima.

Prema informacijama s terena, snijeg i nagli pad temperature negativno su utjecali na rane kulture, dok su voćari zabilježili oštećenja na pupovima, što bi moglo umanjiti ovogodišnji rod. Tačne procjene šteta još se očekuju, ali prvi pokazatelji ne ulijevaju optimizam.

Istovremeno, poljoprivrednici upozoravaju da im svaki izgubljeni dan dodatno sužava optimalne rokove za sjetvu, što može imati dugoročne posljedice po prinose.

Smanjena upotreba gnojiva – manji prinosi
Zbog visokih cijena, sve više proizvođača razmatra smanjenje količine mineralnih gnojiva ili čak odustajanje od pojedinih kultura. Stručnjaci upozoravaju da takve odluke gotovo sigurno vode ka nižim prinosima, ali i slabijem kvalitetu proizvoda.

Ovakav scenarij mogao bi imati šire posljedice – od smanjenja domaće proizvodnje do rasta cijena hrane na tržištu.

Strukturni problemi bez rješenja
Uz aktuelne poremećaje, dugogodišnji problemi domaće poljoprivrede dodatno dolaze do izražaja. Nedostatak stabilne agrarne politike, neuređeno tržište otkupa i snažan uvoz i dalje predstavljaju ključne prepreke razvoju sektora.

Poljoprivrednici ističu da bez jasnih i pravovremenih mjera podrške – uključujući subvencije za gorivo i gnojivo – mnogi neće moći održati proizvodnju na dosadašnjem nivou.

Jesen bi mogla donijeti novi udar
Ekonomski analitičari upozoravaju da bi posljedice trenutnih dešavanja mogle biti najvidljivije tek na jesen. U slučaju smanjenih prinosa i nastavka rasta troškova, realan je scenarij dodatnog rasta cijena hrane i povećanja zavisnosti od uvoza.

U takvim okolnostima, proljetna sjetva 2026. godine ne predstavlja samo sezonski posao, već ključni test izdržljivosti domaće poljoprivrede. Ishod će, po svemu sudeći, zavisiti podjednako od globalnih kretanja koliko i od sposobnosti domaćih institucija da adekvatno reaguju.
(usn)

Nabujali vodotoci u Sanskom Mostu, službe na terenu

Foto: Fena

Zbog intenzivnih padavina koje su pogodile područje Sanskog Mosta, došlo je do naglog porasta vodostaja rijeka i potoka, a nadležne općinske službe upozoravaju da bi se situacija mogla dodatno pogoršati u narednim satima.

Iz Općine Sanski Most sinoć je saopćeno da su vodotoci već nabujali, te da postoji povećan rizik od izlivanja i dodatnih oštećenja na pojedinim lokalitetima. Kao posebno rizično područje izdvojen je lokalitet Trnova–Medenjak, gdje je već zabilježeno odronjavanje obale.

Građanima je upućen apel na maksimalan oprez, uz jasne preporuke da ne prilaze riječnim koritima i obalama, da izbjegavaju kretanje u blizini nabujalih vodotoka, te da ne prelaze preko mostova i saobraćajnica koje su pod vodom. Također, savjetuje se redovno praćenje zvaničnih informacija nadležnih službi.

Nadležne službe nalaze se na terenu i kontinuirano prate razvoj situacije, a iz Općine naglašavaju da je odgovorno ponašanje građana ključno kako bi se spriječile eventualne neželjene posljedice.

(Vijesti.ba / FENA)

Hiljade američkih padobranaca stiže na Bliski istok: Šta se sprema?

Foto: USA army / Instagram

Hiljade vojnika elitne 82. padobranske divizije američke vazdušno-desantne divizije počelo je da stiže na Bliski istok, dok administracija predsjednika SAD Donalda Trumpa razmatra dalje korake u ratu protiv Irana, saopštili su danas 30. marta američki zvaničnici.
Padobranci iz vojne baze Fort Brag u Sjevernoj Karolini pridružili su se hiljadama marinaca, mornara i specijalnih jedinica već raspoređenih u regionu.

Tokom vikenda stiglo je oko 2.500 marinaca. Zvaničnici nisu precizirali tačne lokacije raspoređivanja vojnika, ali su naveli da je pojačanje dio priprema za moguće buduće operacije.

Rizična operacija

Misije uključuju uzimanje ostrva Harg, kontrolu naftnih ruta i vađenje obogaćenog uranijuma iz Irana, naveli su izvori, prenosi Rojters.

Operacije na ostrvu Harg, ključnoj luci za 90 odsto iranskog izvoza nafte, ocjenjuju se kao veoma rizične zbog dometa iranskih raketa i dronova.

Administracija takođe razmatra mogućnost upotrebe kopnenih trupa za osiguranje prolaza tankerima kroz Ormuski moreuz, uz primarnu upotrebu vazdušnih i mornaričkih snaga.

Trump je danas izjavio da SAD vode razgovore sa “razumnijim režimom” kako bi se okončao rat u Iranu, uz upozorenje Teheranu da otvori Ormuški moreuz ili rizikuje američke napade na naftne i energetske objekte.

Od početka operacije 28. februara, SAD su izvele napade na više od 11.000 ciljeva, povrijeđeno je više od 300 vojnika, dok je 13 pripadnika oružanih snaga poginulo u okviru Operacije “Epski bjes”.

(Vijesti.ba)

Saveznici iz Zaljeva privatno predlažu Trumpu da nastavi rat dok Iran ne bude potpuno poražen

Foto: Reuters

Saveznici Sjedinjenih Američkih Država iz Zaljeva, predvođeni Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pozivaju predsjednika Donalda Trumpa da nastavi vođenje rata protiv Irana, tvrdeći da Teheran nije dovoljno oslabljen jednomjesečnom kampanjom bombardovanja koju predvodi SAD, navode američki, zaljevski i izraelski zvaničnici.
Nakon početnog negodovanja zbog toga što nisu bili blagovremeno obaviješteni o američko-izraelskom napadu i pritužbi da je Washington ignorisao njihova upozorenja da će rat imati razorne posljedice za cijelu regiju, dio regionalnih saveznika sada u Bijeloj kući zagovara stav da trenutna situacija predstavlja historijsku priliku da se jednom zauvijek oslabi ili sruši klerikalna vlast u Teheranu.

Zvaničnici Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Bahreina u privatnim razgovorima poručili su da ne žele da se vojna operacija okonča dok ne dođe do značajnih promjena u iranskom rukovodstvu ili dramatičnog zaokreta u iranskom ponašanju, naveli su sagovornici koji nisu ovlašteni da javno govore i tražili su anonimnost.

Pritisak država Zaljeva dolazi u trenutku kada Trump koleba između tvrdnji da je oslabljenom iranskom rukovodstvu stalo do okončanja sukoba i prijetnji da će dodatno eskalirati rat ako se uskoro ne postigne dogovor.

Istovremeno, američki predsjednik se suočava s teškoćama da kod javnosti kod kuće osigura podršku za rat u kojem je širom Bliskog istoka poginulo više od 3.000 ljudi i koji potresa globalnu ekonomiju. Ipak, Trump sve samouvjerenije tvrdi da ima punu podršku najvažnijih bliskoistočnih saveznika – uključujući i one koji su uoči rata oklijevali oko nove vojne kampanje.

“Saudijska Arabija uzvraća snažno. Katar uzvraća. UAE uzvraća. Kuvajt uzvraća. Bahrein uzvraća”, rekao je Trump novinarima u nedjelju navečer u avionu Air Force One dok se vraćao u Washington iz svog doma na Floridi. “Svi oni uzvraćaju.”

Zemlje Zaljeva na svom tlu ugostile su američke snage i baze s kojih SAD izvodi napade na Iran, ali se nisu priključile ofanzivnim udarima.

Iako su regionalni lideri sada generalno naklonjeni američkim naporima, jedan zaljevski diplomata opisuje određene podjele, pri čemu Saudijska Arabija i UAE prednjače u pozivima da se dodatno poveća vojni pritisak na Teheran.

UAE se u međuvremenu profilisao kao možda najratobornija država Zaljeva i snažno gura Trumpa da naredi kopnenu invaziju, rekao je diplomata. Kuvajt i Bahrein također podržavaju ovu opciju. UAE, koji je pretrpio više od 2.300 iranskih raketnih i dron-napada, postaje sve nestrpljiviji kako rat odmiče, a salve projektila prijete da naruše njegov imidž sigurnog, uređenog i bogatog trgovačkog i turističkog čvorišta Bliskog istoka.

Oman i Katar, koji su istorijski igrali ulogu posrednika između dugo ekonomski izoliranog Irana i Zapada, zalažu se za diplomatsko rješenje.

Diplomata navodi da je Saudijska Arabija argumentirala prema SAD-u da okončanje rata sada neće donijeti “dobar dogovor”, odnosno onaj koji bi garantovao sigurnost arapskim susjedima Irana.

Saudijci poručuju da konačni sporazum o okončanju rata mora neutralisati iranski nuklearni program, uništiti balističke raketne kapacitete, zaustaviti podršku Teherana proxy grupama i osigurati da Islamska Republika u budućnosti više ne može efektivno blokirati Hormuški moreuz, kao što je činila tokom sukoba. Prije rata oko 20 posto svjetske nafte prolazilo je tim morskim putem.

Ostvarenje tih ciljeva zahtijevalo bi nagli zaokret politike teokratije koja vlada Iranom od Islamske revolucije 1979. ili njeno uklanjanje s vlasti.

Visoki zvaničnici UAE u međuvremenu su zaoštrili retoriku prema Iranu.

“Iranski režim koji ispaljuje balističke rakete na domove, koristi globalnu trgovinu kao oružje i podržava proxy snage više nije prihvatljiv element regionalnog pejzaža”, napisala je Noura Al Kaabi, ministrica bez portfelja u Ministarstvu vanjskih poslova UAE, u kolumni objavljenoj u ponedjeljak u državnom, na engleskom jeziku, listu The National.

Ona je dodala da UAE žele garanciju da se to nikada više neće ponoviti.

Bijela kuća odbila je komentarisati za ovaj tekst razgovore sa saveznicima iz Zaljeva. No, državni sekretar Marco Rubio u ponedjeljak je naglasio da su SAD i arapske zaljevske države usklađene kada je riječ o Iranu.

“Oni su vjerski fanatici kojima se nikada ne smije dozvoliti da dođu u posjed nuklearnog oružja, jer imaju apokaliptičnu viziju budućnosti. I svi njihovi susjedi to znaju, usput rečeno, zbog čega su svi njihovi susjedi podržali napore koje provodimo”, rekao je Rubio o Iranu u gostovanju u emisiji ABC-ja “Good Morning America”.

Krunprinc Mohammed bin Salman, de facto vladar kraljevine, rekao je zvaničnicima Bijele kuće da daljnje onesposobljavanje iranskih vojnih kapaciteta i klerikalnog rukovodstva služi dugoročnim interesima regije Zaljeva i šire, kazala je osoba upoznata sa sadržajem razgovora.

Ipak, Saudijci su svjesni da produžavanje sukoba Iranu daje više prostora da izvodi napade na energetsku infrastrukturu kraljevine, srce njezine bogate naftne ekonomije.

Zvaničnik saudijske vlade naglasio je da kraljevina na kraju želi političko rješenje krize, ali da joj je u ovom trenutku prioritet zaštita stanovništva i ključne infrastrukture.

Trump je posljednjih dana nastojao istaći da većina država Zaljeva stoji rame uz rame s njegovom administracijom dok SAD vodi rat, podsjećajući kako su se u jeku krize ujedinile, dok istovremeno kritikuje NATO saveznike što se nisu pridružili SAD-u u borbi.

U petak je uputio riječi hvale Bahreinu, Kuvajtu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima zbog “hrabrosti” koju pokazuju kako se rat razvija.

Predsjednik je, govoreći na skupu u Miamiju koji je sponzorisao saudijski državni investicioni fond, bio posebno pun hvale za saudijskog krunprinca, nazvavši ga “ratnikom” i “fantastičnim čovjekom”.

Trump je također priznao da su zemlje Zaljeva u početku oklijevale oko njegove odluke i odluke izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da pokrenu rat, ali da su se nakon toga svrstale iza te odluke.

“Nisu mislili da će se ovo dogoditi, niko nije”, rekao je Trump, aludirajući na to da je Iran ispalio hiljade odmazdnih raketa i dronova širom Zaljeva. “A onda su se okrenuli protiv njih i postali vrlo snažno ujedinjeni. Bili su s nama, ali nisu bili s nama vrlo jasno. Bili su s nama.”

Trump još nije pozvao države Zaljeva da učestvuju u ofanzivnim operacijama.

Jedan od faktora mogao bi biti procjena administracije da se ne isplati rizikovati dodatne komplikacije u vazdušnom prostoru uključivanjem još više vojski uz Izrael.

Tri američka borbena aviona greškom je oborila kuvajtska PVO u prvim danima sukoba, usred iranskog zračnog napada. Sva šestorica članova posade F-15E Strike Eaglea uspješno su se katapultirala.

Nadalje, šest američkih vojnika poginulo je 12. marta kada se njihov tanker KC-135 srušio u zapadnom Iraku.

Još jedan faktor je i to što samo UAE i Bahrein, od država Zaljeva, imaju formalne diplomatske odnose s Izraelom, što dodatno komplikuje njihovu računicu, ističe Yasmine Farouk, direktorica projekta za Zaljev i Arapsko poluostrvo pri International Crisis Groupu.

Iran je, međutim, upozorio da će napasti ključnu infrastrukturu svojih susjeda, uključujući i postrojenja za desalinizaciju morske vode koja se koristi za piće u regiji, ako Trump ispuni prijetnju da će gađati iranske elektrane ukoliko Teheran do 6. aprila ne otvori Hormuški moreuz.

“Izostanak jasnog cilja, izostanak povjerenja da će Sjedinjene Države zaista ići do kraja i završiti posao … čini neke od njih neodlučnim”, rekla je Farouk. “Ali, ako se dogodi napad s velikim posljedicama ili velikim brojem žrtava u jednoj od tih zemalja, tada bi se za njih moglo opravdati da postanu zaraćena strana.”
(klix.ba)

Iran pogodio i zapalio kuvajtski tanker kod obale Emirata: Na njemu se nalazilo dva miliona barela nafte

Lokacija pogođenog tankera

Iran je napao i zapalio potpuno natovaren tanker sirove nafte na sidrištu luke u Dubaiju, pri čemu je udar oštetio trup broda i izazvao zabrinutost zbog mogućeg izlijevanja nafte.

Vlasti u Dubaiju saopćile su da je napad dronom izazvao požar na brodu, koji je ugašen rano u utorak, nekoliko sati nakon što je napad prvi put prijavljen. Napad se dogodio svega nekoliko sati nakon što je Donald Trump upozorio da će SAD uništiti iranske energetske objekte i naftna polja ako ne otvori Hormuški moreuz.

Napad na tanker “Al Salmi” samo je posljednji u nizu napada na trgovačke brodove u Perzijskom zaljevu i Hormuškom moreuzu otkako su SAD i Izrael prošlog mjeseca pokrenuli rat protiv Irana. Sukob koji traje već mjesec dana proširio se širom Bliskog istoka, usmrtio hiljade ljudi, poremetio snabdijevanje energijom i zaprijetio da gurne globalnu ekonomiju u krizu.

Kuwait Petroleum Corporation (KPC) saopćio je da je “Al Salmi” pogođen u iranskom napadu dok je bio usidren u luci u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, što je izazvalo požar i dodatna oštećenja na brodu. Upozoreno je i na mogućnost izlijevanja nafte u okolne vode, prenijela je kuvajtska državna novinska agencija KUNA.

Vlasti u Dubaiju navele su da su pomorske vatrogasne ekipe uspješno ugasile požar izazvan napadom dronom te da nastavljaju procjenjivati situaciju, dodajući da nema povrijeđenih i da su sva 24 člana posade na sigurnom.

Cijene sirove nafte nakratko su skočile nakon što je kuvajtska državna agencija izvijestila o napadu na tanker, koji može prevoziti oko dva miliona barela nafte vrijedne više od 200 miliona dolara po trenutnim cijenama, ali su se potom blago smanjile nakon što je Wall Street Journal objavio da je Donald Trump rekao saradnicima da je spreman okončati rat čak i ako Hormuški moreuz ostane zatvoren, te da vojne opcije “nisu njegov neposredni prioritet”.

Cijene nafte Brent su na putu da u martu porastu za 59 posto, što bi bio najveći mjesečni skok u historiji, zbog rata na Bliskom istoku.

Rast cijena nafte i goriva počeo je opterećivati finansije američkih domaćinstava i postaje politički problem za Trumpa i njegovu Republikansku stranku uoči novembarskih izbora za Kongres, nakon obećanja da će sniziti cijene energije i povećati domaću proizvodnju nafte i plina.

U Dubaiju je u toku procjena štete na tankeru, saopćio je KPC. Brod je bio natovaren s dva miliona barela nafte iz Kuvajta i Saudijske Arabije, prema podacima industrijskih analitičara. Kao krajnja destinacija naveden je Qingdao u Kini, prema izvještajima.

Napadi s obje strane sukoba ne pokazuju znakove smirivanja, dok raste strah od šireg konflikta.

Hiljade vojnika elitne 82. zračno-desantne divizije američke vojske počele su pristizati na Bliski istok, kao dio pojačanja koje bi moglo proširiti Trumpove opcije i uključiti raspoređivanje snaga unutar iranske teritorije, dok istovremeno nastavlja pregovore s Teheranom.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da Trump želi postići dogovor s Teheranom prije roka 6. aprila, koji je postavio prošle sedmice nakon što je produžio raniji rok za Iran da otvori Hormuški moreuz, uski plovni put kojim se inače transportuje oko petine svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina.

(klix.ba)

Poliklinika Muminović: Savremena radiološka dijagnostika dostupna u Bihaću (VIDEO)

Građanima Bihaća i Unsko-sanskog kantona na raspolaganju je savremeni radiološki kabinet u sklopu PZU Poliklinika Muminović, koji pruža preciznu i pouzdanu dijagnostiku uz najnoviju medicinsku opremu i stručan tim.

Na jednom mjestu dostupne su sve ključne radiološke usluge, uključujući CT (kompjuteriziranu tomografiju), magnetnu rezonancu (MR), ultrazvuk, rendgen, denzitometriju i mamografiju. Pacijentima je osiguran profesionalan pristup, uz poseban fokus na kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu.

Kabinet se nalazi na adresi:
📍 Ul. Žrtava srebreničkog genocida bb – Ceravci, Bihać

Za sve informacije i naručivanje:
📞 037 971 971
📞 063 991 177

Savremena tehnologija i stručnost na jednom mjestu – za sigurnu i tačnu dijagnostiku.

Sedić pozvao građane u dvoranu Luke: Zajedno gledamo BiH – Italija na velikom ekranu

Gradonačelnik Elvedin Sedić pozvao je građane Bihaća da zajedno prate utakmicu između Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine i Nogometna reprezentacija Italije u Sportskoj dvorani Luke.

Susret će biti emitovan na velikom LED ekranu, a cilj je okupiti što veći broj navijača i stvoriti pravu atmosferu podrške Zmajevima.

“Idemo po pobjedu. Zajedno!”, poručio je Sedić putem društvenih mreža.

Građani su pozvani da dođu, ponesu navijačke rekvizite i zajedno podrže reprezentaciju Bosne i Hercegovine u ovom važnom meču.

Miron Muslić boravio u Bihaću: Posjetio porodicu i Jedinstvo, već danas otputovao nazad u Njemačku

Muslić s porodicom u Bihaću (Foto: Instagram)

Bosanskohercegovački nogometni stručnjak Miron Muslić proteklih dana boravio je u rodnom Bihaću, gdje je vrijeme iskoristio za odmor i druženje s porodicom i prijateljima.

Kako saznaje portal BiscaniNET, Muslić se već danas uputio nazad u Njemačku, gdje ga očekuju nove obaveze sa FC Schalke 04.

Muslić (43) trenutno s velikim uspjehom predvodi Schalke u borbi za povratak u Bundesligu, a reprezentativnu pauzu iskoristio je za kratki predah u Bosni i Hercegovini. Tokom boravka u Bihaću posjetio je i sportske prijatelje iz AN Jedinstvo Bihać, gdje se susreo i sa predsjednikom tog sportstog kolektiva Arisom Mašićem.

Podsjetimo, Muslić je kao dječak napustio Bihać tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, nakon čega je život nastavio u Austriji, a danas gradi uspješnu trenersku karijeru na evropskoj sceni.

Nakon reprezentativne pauze, njegov Schalke očekuje važan susret protiv Karlsruhera, a ekipa će tada biti jača i za reprezentativce koji se vraćaju iz nacionalnih timova.

U međuvremenu, stručni štab Schalkea predvodi i njegov pomoćnik Adin Osmanbašić, koji sa svega 31 godinom već ima značajno trenersko iskustvo, uključujući i rad u Sjedinjenim Američkim Državama.

Gimnazija Bihać dominira kantonalnom košarkom: Djevojke na tronu!

Danas je u Bihaću, u organizaciji Društva pedagoga tjelesnog i zdravstvenog odgoja i Sportskog saveza Unsko-sanskog kantona, održano kantonalno takmičenje srednjih škola u košarci u kategoriji djevojaka.

Takmičenje je proteklo u izuzetno dobroj organizaciji, uz kvalitetne uslove za igru, fer i korektno suđenje te sportsku atmosferu na visokom nivou, što zaslužuje posebnu pohvalu organizatorima.

Ekipa JU Gimnazija Bihać ostvarila je izvanredan rezultat osvojivši prvo mjesto, prikazavši tokom cijelog turnira dominantnu i zrelu igru. Djevojke su se odlikovale čvrstom odbranom, brzom tranzicijom i efikasnim napadima, uz izraženu timsku koordinaciju i borbenost na terenu. Posebno su se istakle Hana Hadžić, Umma Veladžić i Farah Mušić, čiji su doprinosi bili ključni za ukupni uspjeh ekipe.

Kroz sve utakmice djevojke su pokazale disciplinu, taktičku zrelost i visok nivo fizičke spremnosti, što ih je na kraju zasluženo dovelo do pobjedničkog postolja i plasmana na takmičenje srednjih škola na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, koje će se održati u maju 2026. godine.

Ekipu JU Gimnazija Bihać predvodio je prof. dr. sc. Jasmin Budimlić, koji je nakon osvojenog prvog mjesta izjavio:

„Izuzetno sam ponosan na ovu ekipu. Djevojke su tokom cijelog takmičenja pokazale karakter, disciplinu i izuzetnu timsku igru. Svaka igračica dala je svoj puni doprinos, što je na kraju rezultiralo potpuno zasluženim prvim mjestom. Ovaj uspjeh je potvrda kontinuiranog rada i posvećenosti, ali ujedno i snažan motiv da na narednom nivou takmičenja dostojno predstavljamo naš kanton.“

Za JU Gimnazija Bihać nastupile su: Amra Suljić, Farah Mušić, Amina Selmanović, Anida Đulkić, Zana Henda, Hana Hadžić, Riana Kovačević, Umma Veladžić, Anela Hasić i Emma Veladžić.

Važno je istaći da JU Gimnazija Bihać već dugi niz godina ostvaruje vrhunske rezultate u školskom sportu, kako na nivou Unsko-sanskog kantona, tako i na federalnim takmičenjima. Kontinuitet uspjeha potvrđuju i rezultati drugih školskih selekcija – muška košarkaška ekipa je trostruki prvak kantona, dok je ženska odbojkaška ekipa također trostruki prvak kantona u školskom sportu.

Takmičenja se nastavljaju i u narednom periodu, gdje predstoje nastupi u muškoj košarci i ženskoj odbojci, od kojih se s pravom očekuju novi vrhunski rezultati i visok plasman.