Zbog sanacije kvara na glavnoj vodovodnoj cijevi u ulici Koste Hormana, u naselju Ozimice I u Bihaću, došlo je do prekida u vodosnabdijevanju za korisnike s tog područja.
Iz JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać navode da će obustava trajati do završetka radova na otklanjanju kvara, a tačan termin normalizacije isporuke vode za sada nije preciziran.
Nadležni mole građane za strpljenje i razumijevanje dok traje sanacija, te se zahvaljuju na saradnji.
Dvostranačka grupa zakonodavaca u SAD-u pozvala je administraciju Donald Trump da uvede sankcije Miloradu Dodiku zbog podrivanja mira i sigurnosti na Balkanu, pet mjeseci nakon što je predsjednik ukinuo te mjere.
U pismu do kojeg je ekskluzivno došao The Hill, senatori i zastupnici pozvali su ministra finansija Scotta Bessenta i državnog sekretara Marca Rubia da sankcionišu Dodika u skladu sa saveznim zakonom. Grupa je istakla da su mjere trebale biti uvedene 18. marta.
Pismo su potpisali senatori Jeanne Shaheen, članica Odbora za vanjske poslove Senata, i Thom Tillis.
Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, smijenjen je s funkcije 2025. godine, osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je političko djelovanje u trajanju od šest godina zbog podrivanja Daytona.
„Iako prepoznajemo da je odluka Trumpove administracije da ukloni gospodina Dodika i njegove saradnike sa liste finansijskih i viznih sankcija možda bila pokušaj da se Bosna i Hercegovina usmjeri ka većoj političkoj stabilnosti, njegovi naknadni postupci jasno pokazuju da on nema interes da ide tim putem“, napisali su.
Među potpisnicima su i senatori Chuck Grassley, Roger Wicker, predsjedavajući Odbora za oružane snage Senata, Dick Durbin i Elizabeth Warren, kao i zastupnici Mike Turner i Ann Wagner.
Oni su naveli više primjera Dodikovog zagovaranja secesije Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, čime se podrivaju Daytonski sporazumi i krše odredbe sadržane u Zakonu o odbrambenim ovlaštenjima za 2026. godinu (NDAA).
NDAA sadrži odredbe koje zahtijevaju sankcije protiv pojedinaca koji prijete „miru, sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu bilo kojeg dijela država Zapadnog Balkana“.
„Zakon, koji definiše jasne kriterije, nalaže uvođenje sankcija najkasnije 90 dana od njegovog stupanja na snagu, što je 18. mart 2026. godine“, navela je dvostranačka grupa, ukazujući na brojne primjere.
Zakonodavci su istakli Dodikovo učešće u obilježavanju 9. januara, zabranjenog Dana Republike Srpske, koji je proglašen neustavnim jer diskriminiše Bošnjake muslimane i Hrvate katolike.
Također su naglasili Dodikov utjecaj na njegovu bivšu stranku SNSD i predsjednika Republike Srpske Siniša Karan, te ukazali na angažovanje lobističke firme u Washingtonu s ciljem „osiguranja podrške Sjedinjenih Američkih Država i ostvarivanja nezavisnosti Republike Srpske“.
Zakonodavci su naveli da je, nakon što je Trumpova administracija uklonila Dodika s liste sankcija, on iskoristio svoju javnu platformu da zagovara napuštanje mirovnih sporazuma iz 1995. godine, uz „podjele i retoriku“ usmjerenu protiv etničkih manjina.
Također su spomenuli još jednog zvaničnika, Stašu Košarca, koji je nedavno uklonjen sa američke liste sankcija, a koji je poslao „paramilitarnu kacigu iz nacističkog doba“ u ured visokog predstavnika. Zakonodavci su naveli da je Košarac također optužio visokog predstavnika da je okupator i tvrdio da će uskoro „napustiti zemlju“.
„Ovaj incident dio je kontinuiranog obrasca ponašanja gospodina Dodika i njegovih saradnika, koji su kritikovali i podrivali autoritet Ureda visokog predstavnika“, navodi se u pismu.
„Sjedinjene Američke Države imale su važnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini“, zaključuje se u pismu. „U našem je nacionalnom sigurnosnom interesu da osiguramo da akteri koji nastoje potkopati više od trideset godina teško stečenog mira budu pozvani na odgovornost prije nego što dođe do veće nestabilnosti.“
Danas je u 89. godini života preminuo Carlos Westendorp, španski diplomata i političar, te bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, objavio je “El Pais”.
Westendorp je imao ključnu ulogu u međunarodnoj afirmaciji Španije tokom 80-ih i 90-ih godina, kao i u jačanju uloge zemlje u institucijama Evropske zajednice. Westendorp je obavljao funkciju ministra vanjskih poslova između 1995. i 1996. godine u vladi Felipea Gonzaleza, u periodu obilježenom intenziviranjem evropske agende i aktivnim učešćem Španije u međunarodnoj politici.
Nakon odlaska iz vlade, Westendorp je preuzeo funkciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini između 1997. i 1999. godine, u skladu s Dejtonskim sporazumom. Na toj poziciji, Westendorp je imao presudnu ulogu u institucionalnoj obnovi zemlje nakon rata na Balkanu, promovišući ključne odluke za stabilizaciju političkog i administrativnog sistema Bosne i Hercegovine.
Dio njegovog naslijeđa u BiH je i aktuelna državna zastava. Westendorp je u februaru 1998. godine nametnuo Zakon o zastavi BiH i od tada je zastava za konturama BiH žute boje na plavoj podlozi i nizom zvijezda službena zastava zemlje.
Carlos Westendorp je 1999. godine iskoristio bonske ovlasti i smijenio tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Nikolu Poplašena, jer je Poplašen bio upravo protiv imenovanja Milorada Dodika na dužnost predsjednika Vlade RS-a.
Njegovo upravljanje u tom periodu učvrstilo je njegov međunarodni ugled kao diplomate i medijatora u složenim političkim okolnostima.
Tokom svoje karijere, Westendorp je bio jedan od glavnih zagovornika evropskih integracija, aktivno učestvujući u razvoju politika Evropske zajednice kroz različite institucionalne uloge.
Njegovo naslijeđe ostaje usko povezano s procesom jačanja Španije kao značajnog aktera u Evropskoj uniji i s usmjerenjem vanjske politike ka multilateralizmu.
Teška nesreća na putu Ključ – Bosanski Petrovac: Poginuo policajac, kolega u kritičnom stanju
Na magistralnom putu Ključ – Bosanski Petrovac, u prevoju Lanište, jutros se dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je smrtno stradao jedan policijski službenik, dok se njegov kolega nalazi u kritičnom stanju.
Prema zvaničnim informacijama iz MUP-a Unsko-sanskog kantona, u nesreći su učestvovali jedno putničko motorno vozilo i jedno teretno vozilo, a jedna osoba je na mjestu nesreće izgubila život.
Kako saznajemo, riječ je o policijskim službenicima zaposlenim u Policijskoj stanici Ribnik, koji žive u Drvaru. U trenutku nesreće vraćali su se kući nakon završene smjene.
Jedan od policajaca je, nažalost, podlegao povredama na mjestu nesreće, dok je drugi zadobio teške tjelesne povrede opasne po život. Hitno je prevezen u UKC Republike Srpske, gdje se ljekari bore za njegov život.
Zbog obavljanja uviđaja i uklanjanja vozila, saobraćaj na ovoj dionici puta potpuno je obustavljen za sva vozila, a vozačima se savjetuje korištenje alternativnih pravaca.
Na mjestu tragedije u toku je uviđaj kojim rukovode nadležni istražni organi, nakon čega će biti poznato više informacija o uzroku nesreće.
(CH)
Sjedinjene Američke Države poslale su dodatnih 2500 marinaca i 2500 mornara na Bliski istok, čime je ukupan broj američkih vojnika u regiji premašio 50.000, što je oko 10.000 više od uobičajenog broja.
Do gomilanja snaga dolazi u trenutku dok predsjednik Trump razmatra iduće korake u jednomjesečnom ratu s Iranom, piše The New York Times.
Iako još nije poznato koji će tačno biti zadaci marinaca iz 31. ekspedicijske jedinice, američki zvaničnici navode da predsjednik razmatra mogućnost veće ofanzive, poput zauzimanja otoka Harga ili drugog teritorija, u sklopu nastojanja da se otvori Hormuški moreuz.
Taj uski prolaz, kojim se inače transportira oko 20 posto svjetske nafte, većinom je zatvoren zbog napada iranskih snaga koje uzvraćaju na američki i izraelski rat protiv njihove zemlje.
U regiji, koja obuhvaća baze i brodove u Saudijskoj Arabiji, Bahreinu, Iraku, Siriji, Jordanu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu, uobičajeno je stacionirano oko 40.000 američkih vojnika. Međutim, s eskalacijom rata u Iranu, taj je broj, prema riječima jednog američkog vojnog zvaničnika, narastao na više od 50.000.
U tu brojku više nije uključeno 4500 članova posade nosača aviona U.S.S. Gerald Ford, koji se suočavao s nizom nezgoda, uključujući i požar u praonici. Ford je 23. marta napustio regiju i otplovio prema Kreti, a u petak je stigao u Hrvatsku. Njegovo sljedeće odredište zasad ostaje nepoznato.
Prošle sedmice Pentagon je na Bliski istok naredio i slanje oko 2000 vojnika iz 82. zračno-desantne divizije kako bi predsjedniku Trumpu osigurao dodatne vojne opcije. Lokacija padobranaca nije javno objavljena, ali bit će u dometu Irana.
Padobranci bi mogli biti iskorišteni za zauzimanje otoka Harg, glavnog iranskog čvorišta za izvoz nafte u sjevernom Perzijskom zaljevu, gdje su američki avioni ranije ovog mjeseca bombardovali više od 90 vojnih ciljeva. Također bi mogli biti raspoređeni u drugim kopnenim operacijama zajedno s marincima, prenosi Index.hr.
Vojni stručnjaci, međutim, upozoravaju da je i 50.000 vojnika, od kojih je velik dio na moru, premalen broj za bilo kakvu veću kopnenu operaciju. Za usporedbu, Izrael je u napadima na Pojas Gaze angažovao više od 300.000 vojnika.
Koalicija pod vodstvom SAD-a koja je 2003. napala Irak na početku je imala gotovo 250.000 vojnika. Iran, čija je površina gotovo trećina kontinentalnog dijela SAD-a, ima oko 93 miliona stanovnika. Vojni stručnjaci smatraju da zauzimanje, a pogotovo zadržavanje kontrole nad zemljom te veličine, složenosti i naoružanja, nije izvedivo s 50.000 vojnika.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump pohvalio se kako je vojska te zemlje danas eliminisala mnogo dugo traženih ciljeva u Iranu.
“Veliki dan u Iranu. Mnogo dugo traženih ciljeva je eliminisala i uništila naša velika vojska, najbolja i najsmrtonosnija na svijetu. Bog vas sve blagoslovio!”, napisao je Trump na svojoj mreži Truth social.
Trump je u međuvremenu u izjavi za Financial Times kazao da želi preuzeti naftu u Iranu i da bi mogao zauzeti izvozno središte otoka Kharg, dok SAD šalju hiljade vojnika na Bliski istok.
Trumpovi komentari dolaze u trenutku kad je američko-izraelski rat protiv Irana gurnuo Bliski istok u krizu i doveo do porasta cijene nafte za više od 50 posto u mjesec dana.
Cijena sirove nafte porasla je u ponedjeljak ujutro u Aziji iznad 116 dolara po barelu, što je blizu najvišeg nivoa od početka sukoba.
“Da budem iskren s vama, najviše mi se sviđa da uzmem naftu iz Irana, ali neki glupi ljudi u SAD-u kažu: ‘Zašto to radite?’ Ali oni su glupi ljudi”, rekao je Trump.
Trump jača američke snage u regiji, a Pentagon je naredio raspoređivanje 10.000 vojnika obučenih za zauzimanje i držanje teritorije. Oko 3.500 vojnika stiglo je u regiju u petak, uključujući otprilike 2.200 marinaca. Dodatnih 2.200 marinaca je na putu, dok su hiljade vojnika iz 82. zračno-desantne divizije također upućene u regiju.
“Možda ćemo zauzeti ostrvo Hark, možda nećemo. Imamo mnogo opcija. To bi također značilo da bismo morali biti tamo na ostrvu Hark neko vrijeme“, rekao je Trump.
Ranije je govorio i o tome da je dobio ponudu da on bude vrhovni vođa Irana, ali da ju je odbio. Kazao je da niko ne želi biti vođa te zemlje i da je novi vrhovni vođa Mojtaba Khamenei ili mrtav ili u jako teškom stanju kazavši kako ga niko nije vidio sedmicama.
AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je da nitko u povijesti ne zaslužuje Nobelovu nagradu za mir više od njega, tvrdeći da je zaustavio više velikih ratova diljem svijeta.
“Bez obzira sviđa li se ljudima Trump ili ne sviđa, ja sam riješio osam ratova. Velikih. Neki su trajali 36 godina, 32 godine, 31 godinu, 28 godina, 25 godina. Neki su tek trebali početi, poput Indije i Pakistana. Već je osam aviona bilo oboreno. I ja sam to riješio vrlo brzo, bez nuklearnog oružja”, rekao je Trump.
“Nitko drugi nije zaustavljao ratove”
“Ne mogu se sjetiti nikoga u povijesti tko bi trebao dobiti Nobelovu nagradu više od mene. Ne želim se hvaliti, ali nitko drugi nije zaustavljao ratove”, dodao je.
Trump je u nastavku kritizirao bivšeg američkog predsjednika Baracka Obamu, koji je Nobelovu nagradu dobio 2009. godine.
“Obama je dobio Nobelovu nagradu. Nije imao pojma zašto. I dalje nema pojma. Hoda okolo i govori: dobio sam Nobelovu nagradu. Zašto ju je dobio? Dobio ju je gotovo odmah nakon što je stupio na dužnost. Nije učinio ništa i bio je loš predsjednik”, rekao je Trump.
“Trebali biste dobiti Nobelovu nagradu za svaki rat koji ste zaustavili”
Istaknuo je i da bi, prema njegovom mišljenju, Nobelovu nagradu trebalo dodjeljivati za svaki zaustavljeni rat.
“U teoriji, trebali biste dobiti Nobelovu nagradu za svaki rat koji ste zaustavili. Svaki od njih bio je velik. To su bili ratovi za koje nitko nije mislio da se mogu zaustaviti. Predsjednik Putin me nazvao i rekao mi za dva od tih ratova da ih pokušava zaustaviti deset godina. Nije uspio. Nije mogao vjerovati”, rekao je.
Dodao je da mu nagrada nije važna, nego spašavanje života.
“Ne zanima me nagrada, spasio sam desetke milijune života”
“Ne zanima me to. Zanima me spašavanje života. Spasio sam desetke milijuna života. Znate, premijer Pakistana došao je ovdje i javno rekao da je predsjednik Trump spasio najmanje 10 milijuna života, u vezi s Pakistanom i Indijom, jer je to moglo eskalirati”, rekao je Trump.
Izjava dolazi u trenutku dok traje rat između SAD-a, Izraela i Irana koji je započeo prije otprilike mjesec dana, kada su američke i izraelske snage pokrenule napade na iransku vojnu i nuklearnu infrastrukturu. Sukob je u međuvremenu prerastao u širi regionalni konflikt s napadima na baze, energetsku infrastrukturu i pomorske rute, a diplomatsko rješenje zasad nije na vidiku.
(index.hr)
Europska unija je ponovo potvrdila svoju posvećenost jačanju društvene kohezije i unapređenju infrastrukture zajednica u Unsko-sanskom kantonu – istaknuto je tokom dvodnevne terenske posjete delegacije EU, koju je predvodio Karel Lizerot, šef Sektora za pravdu i unutrašnje poslove, migracije i reformu javne uprave. Delegacija se sastala s lokalnim zvaničnicima, predstavnicima Grada i akademske zajednice kako bi razmotrila napredak zajedničkih projekata i ponovo potvrdila kontinuiranu podršku EU razvoju Unsko-sanskog kantona.
Tokom posjete, delegacija EU obišla je novoobnovljene učionice na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću i zvanično uručila novu opremu u vrijednosti od 71.500 KM. Ova donacija dodatno će unaprijediti kapacitete Fakulteta za pružanje formalnog i neformalnog obrazovanja, kao i za upravljanje inovativnim inicijativama u zajednici. Delegacija je također obišla ključna infrastrukturna unapređenja, poput novoasfaltiranog puta u blizini Sportske dvorane Luke, u vrijednosti od približno 102.000 KM. Tokom sastanka s gradonačelnikom Bihaća, Elvedinom Sedićem, razgovarano je o različitim inicijativama urbanog razvoja i tekućim projektima koje financira EU u vrijednosti od 178.000 KM. Projekte implementira Međunarodna organizacija za migracije (IOM), čime se dodatno jačaju regionalni razvoj i sklad među različitim zajednicama.
„Zadovoljstvo nam je svjedočiti konkretnim rezultatima podrške EU kroz nekoliko važnih projekata. Ulaganjem u ključnu infrastrukturu, obrazovanje i projekte u zajednici, EU pomaže Bihaću i Unsko-sanskom kantonu da idu ka održivom razvoju. Trenutna ulaganja, u vrijednosti većoj od 360.000 KM, uključuju renoviranje stadiona NK Jedinstvo, unapređenje centra hitne medicinske pomoći, dodatna poboljšanja na Tehničkom fakultetu, kao i inicijative u Privremenom prihvatnom centru Lipa. Istovremeno, prirodne ljepote, od bistrih voda rijeke Une do okolnih brda, ostaju sastavni dio identiteta kantona. Kroz ove napore nastojimo unaprijediti živote građana, ali i očuvati jedinstvenu prirodu koja Unsko-sanski kanton čini posebnim mjestom za život i posjetu“, izjavio je Lizerot.
Gradonačelnik Sedić je dodao: „Delegacija EU u BiH pokazala je spremnost da podrži projekte u gradu Bihaću u različitim sferama društvenog života, čime je potvrdila ulogu važnog i pouzdanog partnera. Takva podrška za nas ima poseban značaj jer dolazi u trenutku kada intenzivno radimo na unapređenju kvaliteta života naših građana. Suradnju nastavljamo i tokom ove godine kroz nekoliko značajnih projekata, uvjereni da će njihova realizacija donijeti konkretne i dugoročne koristi našoj lokalnoj zajednici.”
Delegacija se također sastala s prof. dr. Damirom Hodžićem, dekanom Tehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću, koji je izrazio zahvalnost i pohvalio uspješnu saradnju: „Naš cilj je studentima obezbijediti kvalitetno i suvremeno okruženje za učenje, a ovaj projekat je konkretan korak u tom pravcu. Renovirane učionice i nova oprema doprinijet će boljem kvalitetu nastave i većim mogućnostima za praktičan rad. Zahvalni smo Evropskoj uniji i Međunarodnoj organizaciji za migracije na kontinuiranoj podršci i partnerstvu.“
U Bihaću je, u organizaciji Bihaćke građanske inicijative, održana konferencija „Ravnomjeran razvoj lokalnih zajednica“, koja je okupila predstavnike različitih nivoa vlasti, te stručnjake iz više oblasti.
Cilj konferencije bio je skrenuti pažnju na činjenicu da se Unsko-sanski kanton, uprkos povoljnom geografskom položaju i blizini Europske unije, suočava s izraženom saobraćajnom izolacijom, što značajno ograničava mogućnost iskorištavanja njegovih potencijala..
U fokusu konferencije bili su ključni infrastrukturni projekti: izgradnja aerodroma u Krajini, koji je pred dobijanjem građevinske dozvole, ali još uvijek bez adekvatne podrške viših nivoa vlasti; izgradnja brze i magistralne ceste koja bi povezala Krajinu s RH; te revitalizacija Unske pruge, za koju interes pokazuju i partneri iz susjedstva, iako se njome već godinama ne saobraća što su potvrdili i predstavnici JP Željeznice FBiH. Istaknuta je važnost uspostave bescarinske zone, kao i prekategorizacije GP Izačić u prijelaz prve kategorije, a za koji su ispunjeni svi tehnički uvjeti.
Na problem neravnomjernog ulaganja u Krajinu ukazali su i panelisti. Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik u Parlamentu FBiH, istakao je da Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijenu putnu infrastrukturu, pri čemu je Unsko-sanski kanton u najtežem položaju.
„Mape cestovne i željezničke infrastrukture jasno pokazuju da je razvoj koncentrisan u svega tri od ukupno deset kantona. Sve to utiče na odlazak stanovništva iz ovih područja i njihovu privrednu zaostalost“, kazao je Čavalić, dodajući da izdvajanja za brze ceste moraju biti višestruko veća kako bi dala konkretne rezultate, te da se problem neće riješiti s nekoliko miliona godišnje.
„Nažalost, Unsko-sanski kanton je u potpunosti saobraćajno izoliran, kako prema centralnom dijelu BiH, tako i prema zapadu. Nije riječ samo o graničnim prijelazima, već i o cestama zbog kojih nam treba nekoliko sati da dođemo do bilo kojeg većeg centra ili autoputa“, naglasio je gradonačelnik Bihaća, Elvedin Sedić.
Sličan stav iznio je i zastupnik u Parlamentu FBiH, Hamdija Abdić, ističući da je riječ o dugogodišnjoj nebrizi viših nivoa vlasti.
„Svjesni smo da je ovo pitanje lošeg odnosa i nedostatka sistemske podrške, što najbolje potvrđuju veliki projekti poput aerodroma, gdje u završnim fazama izostaje finansijska podrška“, rekao je Abdić.
Ekonomski analitičari Faruk Hadžić i Damir Bećirović su naglasili da USK godišnje u budžet Federacije Bosne i Hercegovine kroz akcize i putarine uplaćuje više od 600 miliona KM, dok istovremeno nema nijednu brzu cestu, te da bez adekvatne infrastrukture nema ni ekonomskog razvoja i investicija.
Konferenciji su prisustvovali i čelnici drugih lokalnih zajednica iz kantona, među kojima i načelnik Općine Ključ, Jasmin Musić.
„Nadam se da će ovakvi susreti dati jasnu sliku onima koji su za nas odgovorni o značaju ovih pitanja, kako bismo deblokirali procese i konačno realizirali projekte na koje čekamo više od tri decenije“, istakao je Musić.
Konferencija je bila organizirana kroz tri tematska panela, posvećena saobraćajnoj izolaciji, digitalizaciji i razvoju privrede. Zaključeno je da su izneseni podaci i prijedlozi važna osnova za daljnje zajedničko djelovanje prema višim nivoima vlasti, s ciljem osiguranja ravnomjernijeg razvoja svih dijelova Bosne i Hercegovine.
