Naslovnica Blog Stranica 7

Tradicionalna Sedmica arhitekture u Bihaću „Oaza u betonu“ počinje narednog ponedjeljka

Tradicionalna Sedmica arhitekture u Bihaću naziva “Oaza u betonu” počinje narednog ponedjeljka i bavi se neizgrađenim prostorom, odnosno pitanjem zelenih površina u kontekstu posvemašnje urbanizacije i betonizacije kao ozbiljnih prijetnji vremena. Kroz tematski fokus, koji u prvi plan stavlja održivost grada po mjeri čovjeka i u skladu s prirodom, želja je otvoriti pitanja koja se tiču ljudskog zdravlja i ekologije.

Takav pristup prepoznaje se kao nužan radi metastaziranja naselja i gradskih struktura koji po modelu dehumanizacije i socijalnog otuđenja remete ljudske odnose ali i mikroklimatske okvire. Zelene površine u gradu jednostavno su rješenje za navedene probleme. One vrše funkciju povezivanja čovjeka s prirodom i smatraju se najdemokratskijim lokalitetima jednog grada jer afirmiraju jednakost i inkluzivnost.

Sedmica arhitekture uzima grad Bihać kao slučaj posebne pažnje. Njegov jedinstven prostorno-oblikovni spoj izgrađenih gradskih cjelina i prirodno-ambijentalnih vrijednosti oblikovanih tokovima rijeke Une, predstavlja raritet u današnjim urbanim tokovima globalno. Vegetacija obala rijeke predstavlja neprocjenjiv prirodni resurs i karaterističan ambijentalni reper koji se infliltrira u gradska urbana tkiva grada, stvarajući mnogobrojne visokovrijedne vizure i mikroambijente.

Iz toga se izvode zaključci da izlazak grada na rijeku i uključivanje prirodnih resursa u urbani sistem, i sistem gradskog zelenila, treba da bude jedan od prioriteta urbanog razvoja Bihaća u budućnosti. Vegetacija otočića, perivoja i obala se u funkcijama vodotoka pojavljuje kao njihov nerazdvojni dio i treba da bude artikuliran i dovoljno definiran segment gradskog i vangradskog zelenila.

Kroz tematske izložbe, javne razgovore i dijalog sa zajednicom, te saradnju sa nevladinim sektorom i drugim javnim ustanovama, ali i uključenjem arhitekata, urbanista, umjetnika, kustosa i drugih praktičara, namjera je pokrenuti širu raspravu o gradskom zelenilu kao prijeko potrebnoj urbanoj infrastrukturi u našoj sredini. Kako je riječ o pitanjima stvaranja temelja razvoja održivog prostora s naglaskom na integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, a koji vode ka energetskoj učinkovitosti ali i općem održivom razvoju grada, ovogodišnja Sedmica arhitekture pokušava svijest o ovoj temi podići na novi nivo kako bi se stalo ukraj prezagušenosti i devastaciji uzrokovanoj građenjem.

Treću po redu Sedmicu arhitekture u Bihaću realizira Grad Bihać u saradnji sa KRAK centrom, JU “Zavod za prostorno uređenje” Bihać, Gradskom galerijom i Muzejom Unsko-sanskog kantona.
(Grad Bihać)

Rusija prijeti Ukrajini golemim napadom: “Civili i strani diplomati, napustite Kijev”

Foto: EPA

RUSKI predsjednik Vladimir Putin danas je proglasio dvodnevni prekid vatre s Ukrajinom 8. i 9. svibnja u povodu obljetnice poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, priopćilo je rusko Ministarstvo obrane.

Ministarstvo računa na to da će ukrajinska strana slijediti njihov primjer i upozorava da će Rusija pokrenuti masovni raketni napad na Kijev ako Ukrajina pokuša poremetiti proslavu Dana pobjede.

“Prije smo se suzdržavali iz humanitarnih razloga”
“Unatoč sposobnostima koje imamo na raspolaganju, Rusija se prethodno suzdržavala od takvih akcija iz humanitarnih razloga”, navodi se u priopćenju. Ministarstvo je dodalo da upozorava “civilno stanovništvo Kijeva i osoblje stranih diplomatskih misija da pravovremeno napuste grad”.

Ukrajinski dron pogodio luksuzni neboder u Moskvi
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je krajem travnja da će se ovogodišnja parada povodom Dana pobjede 9. svibnja održati bez tenkova i projektila zbog zabrinutosti od mogućih ukrajinskih napada dronovima.

Moskovski gradonačelnik je ranije danas objavio da je ukrajinski dron pogodio stambenu zgradu u blizini središta Moskve, nekoliko dana prije vojne parade u povodu Dana pobjede. Ispostavilo se da je dron pogodio luksuzni neboder.

Iako Rusija često izvještava o ukrajinskim napadima dronovima na šire područje Moskve, oni obično ciljaju zračne luke, vojne objekte i predgrađa. Civilna infrastruktura u glavnom gradu rijetko je oštećena, a većina dronova presretnuta je, tvrdi službena Moskva.
(index.hr)

Klopp otkrio koje su mu države favoriti za osvajanje Svjetskog prvenstva

Foto: X

Jurgen Klopp otkrio je kojoj se utakmici na predstojećem Svjetskom prvenstvu u SAD-u, Kanadi i Meksiku posebno raduje.

U razgovoru za njemački Bild, legendarni trener progovorio je o svojim očekivanjima, favoritima i načinu na koji će pratiti takmičenje.

Klopp na ovom prvenstvu vidi širok krug kandidata za naslov. Među njih ubraja i njemačku reprezentaciju, za koju kaže da je “sve moguće”. Ipak, odmah je dodao kako bi “mogao nabrojati još deset reprezentacija koje također imaju velike šanse”. Objasnio je da su za uspjeh potrebni sreća, izbjegavanje ozljeda i istinska kvaliteta ekipe.

Upitan da imenuje glavne kandidate, naveo je “svjetske sile poput Argentine, Francuske, Španije i Engleske, uz Nizozemsku”. Kao moguće iznenađenje istakao je Portugal, ali i Norvešku, za koju smatra da ima “zlatnu generaciju” predvođenu Erlingom Haalandom. Uprkos tome, 58-godišnji stručnjak odbio je svoj izbor suziti na samo tri imena.

Na pitanje bi li volio neku utakmicu Svjetskog prvenstva pogledati opušteno i neprimijećeno u nekom kafiću, bivši strateg Liverpoola i Borussije Dortmund bio je jasan. “Neprimijećen? Bilo bi lijepo, ali to se nikada neće dogoditi”, rekao je Klopp i dodao: “Najviše se veselim utakmici Škotske i Brazila. Bit će to fascinantno jer se sudaraju dvije potpuno različite nogometne filozofije.”

Govoreći o ekipama koje bi mogle iznenaditi, Klopp je savjetovao: “Mislim da treba pripaziti na britanske ekipe. Ako se spreme za turnir kako treba, mogu daleko dogurati. Imaju dobru generaciju igrača.”

Nije se pritom zaustavio samo na Engleskoj, koju vodi Thomas Tuchel. “Škotska može naštetiti protivnicima na puno načina, imaju dobru momčad. Međutim, na kraju će do četvrtfinala ionako ostati samo najveći favoriti”, zaključio je. Svjetsko prvenstvo počinje 11. juna utakmicom sudomaćina Meksika i Južne Afrike, a finale je na rasporedu 19. jula na stadionu MetLife u New Jerseyju.

(Vijesti.ba)

Konferencija u Bihaću otvorila važna pitanja – ko štiti građane u digitalnom prostoru i ko snosi odgovornost za sadržaj koji svakodnevno konzumiramo

Foto: Fena/federalna.ba

Povodom Svjetskog dana slobode medija, u Bihaću je održana konferencija „Mediji i sigurnost na društvenim mrežama“, koja je, osim formalnih poruka, otvorila i suštinsko pitanje – da li društvo uspijeva pratiti tempo digitalnog svijeta koji svakodnevno oblikuje javno mišljenje.

U organizaciji Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, za istim stolom našli su se predstavnici institucija, akademske zajednice i stručnjaci, pokušavajući odgovoriti na dilemu koja sve češće dobija na težini: gdje prestaje sloboda, a počinje odgovornost u online prostoru.

Ministar Denis Osmankić naglasio je kako je fokus resornog ministarstva usmjeren na digitalnu transformaciju obrazovanja, ali i na jačanje medijske pismenosti među mladima. Njegova poruka bila je jasna – generacije koje odrastaju uz društvene mreže moraju naučiti prepoznati razliku između kvalitetnog i štetnog sadržaja.

Ipak, ono što je izrečeno između redova, možda je i važnije od zvaničnih izjava. Društvene mreže danas nisu samo prostor komunikacije – one su postale arena u kojoj se oblikuju stavovi, šire informacije, ali i produbljuju podjele.

Psiholog Nejra Nesimović upozorila je na zabrinjavajući trend normalizacije govora mržnje i javnog posramljivanja, ističući da anonimnost korisnika dodatno ohrabruje negativne obrasce ponašanja. U takvom okruženju, granice pristojnosti sve su tanje, a posljedice sve ozbiljnije.

S druge strane, zastupnica Fatka Kulenović otvoreno je govorila o potrebi zakonskog uređenja medijskog prostora, nazvavši trenutno stanje „medijskom džunglom“. Njena poruka ukazuje na činjenicu da se regulativa ne razvija istim tempom kao i digitalni alati, ostavljajući prostor za zloupotrebe i neodgovorno djelovanje.

Poseban akcenat stavljen je i na sigurnosni aspekt društvenih mreža. Docent Amel Toroman istakao je da su upravo te platforme znatno rizičnije od tradicionalnih medija, jer omogućavaju svakome da postane izvor informacija – bez uredničke kontrole, bez odgovornosti i često bez posljedica.

Ipak, interesantno je primijetiti da na konferenciji nije bilo predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, institucije koja ima ključnu ulogu upravo u segmentu sigurnosti, uključujući i digitalni prostor. Njihovo odsustvo dodatno otvara pitanje koliko su sve nadležne strukture zaista uključene u rješavanje problema koji sve više pogađaju građane, posebno mlade.

Upravo tu leži ključni problem savremenog društva: svako može govoriti, ali rijetko ko snosi odgovornost za izgovoreno.

Zaključci konferencije možda nisu donijeli konkretna rješenja, ali su jasno ukazali na pravac u kojem se mora djelovati – jačanje medijske pismenosti, veća institucionalna uključenost i odgovorniji pristup sadržaju koji se svakodnevno plasira javnosti.

Jer u vremenu kada informacije putuju brže nego ikada, pitanje više nije samo šta gledamo i čitamo – već koliko razumijemo i koliko smo spremni preuzeti odgovornost za ono što dijelimo.

Dodik u Chicagu: I Srbi su činili zločine, ne želimo raditi ništa mimo Ustava

Dodik u Chicagu: I Srbi su činili zločine, ne želimo raditi ništa mimo Ustava
“Zahvalan sam Sveučilištu ovdje što je došlo do mog imena i pružilo priliku kazati u toj zajednici naše viđenje i našu povijest”, rekao je Milorad Dodik za RTRS iz Chicaga.

Milorad Dodik održao je govor u Chicagu nakon što mu je uručena nagrada na Sveučilištu Judson.

“Zahvalan sam Sveučilištu ovdje što je došlo do mog imena i pružilo priliku kazati u toj zajednici naše viđenje i našu povijest”, rekao je Milorad Dodik za RTRS iz Chicaga.

Dodik je naveo kako mu se pružila prilika reći kako je bilo zločina i od strane Srba, ali bilo je i zločina nad Srbima.

“I da kažemo da mi ne želimo činiti ništa što nije predviđeno Ustavom. Mi se pozivamo na Ustav, a oni kažu mi ne razumijemo neke stvari. Danas vjerujemo da ljudi čuju, gotovo je odvratno što je jedna moćna zemlja uvodila sankcije bez ikakvih razloga, navodno braneći nacionalne interese”, kazao je Dodik.

“Oni se bore protiv toga, razumiju što znači sudski proces protiv mene, jer je sličan vođen i protiv Trumpa. Ne želim se uspoređivati, ali isti je povod, struktura i logika. Bilo mi je drago što sam imao priliku to sve reći ovdje i upoznati ih s poviješću našeg naroda. Sada vidimo kako Njemačka ponovno prlja ruke kod nas, utjecajem putem Christiana Schmidta, koji je apsolutno nelegitiman. To nije samo poniženje Njemačke, da takav čovjek predstavlja Njemačku, to je nešto čega bi se oni trebali sramiti, a ne mi”, naveo je Dodik, prenosi Avaz.

Kazao je da Republika Srpska želi mir.

“Zahvaljujući našoj crkvi ovdje se održava okupljanje i održivost naše zajednice. Ovdje nisu samo okupljanja na liturgijama, postoje razni sportski i drugi kulturno-umjetnički klubovi. Postoje manifestacije koje se održavaju, tako da je Chicago vidljivo srpski grad”, naveo je Dodik.
(bljesak.info)

Prije 46 godina preminuo Josip Broz Tito

Na današnji dan 4. maja 1980. godine preminuo je Josip Broz Tito – predsjednik Komunističke partije Jugoslavije i doživotni predsjednik nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Prije 46 godina, cijela Jugoslavija je zastala kada je saznala vijesti da je lider zemlje, nakon zdravstvenih komplikacija zbog gangrene, preminuo.

“Umro je drug Tito. Dana 4. maja 1980. u 15:05 sati u Ljubljani prestalo je da kuca veliko srce predsjednika naše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i predsjednika Predsjedništva SFRJ, predsjednika Saveza komunista Jugoslavije, maršala Jugoslavije i vrhovnog komandanta oružanih snaga Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita”, saopćili su tada Predsjedništvo i Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije.

Uslijedilo je nekoliko dana žalosti širom bivše države, a posebno je bila upečatljiva scena na nogometnoj utakmici između Hajduka i Crvene Zvezde u Splitu.

Njegovo naslijeđe u državama bivše Jugoslavije je i dalje vidljivo. Generacije koje su živjele u doba kada je Tito bio živ se i dalje u velikoj mjeri pozitivno osvrću na period njegove vladavine, dok je ostatak društva podijeljen.

Ono što se ne može osporiti jeste da je Tito bio jedna od najutjecajnijih figura s ovih prostora u historiji. Kao lider pokreta partizana, predvodio je jedan od najsnažnijih pokreta otpora protiv nacizma i fašizma, a borba protiv njemačkih, talijanskih, ustaških i četničkih trupa rezultirala je u formiranju SFRJ kao nezavisne države.

Svoj nezavisni status je potvrdio 1949. godine kada se odvojio od lidera Sovjetskog saveza Josefa Staljina i tako uspostavio temelje da Jugoslavija ne bude pod kontrolom niti jednog većeg bloka, koji su tada već bili formirani u svijetu.

Osim toga, pod liderstvom Josipa Broza je Jugoslavija, koja je bila potpuno razorena u Drugom svjetskom ratu, uspjela da se ekonomski podigne i da postane regionalna sila, kako vojno, tako i privredno.

Tito je imao i značajnu ulogu u očuvanju zajedničke države kroz svoj princip “bratstva i jedinstva”, te je uspio da smiri unutrašnje nacionalizme koji su, probuđeni nakon njegove smrti, razorili zemlju nešto više od deceniju nakon što je on preminuo.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, Tito je bio ključna figura u očuvanju državnosti BiH kao zemlje, a ne teritorije koju bi podijelile susjedne republike ili pokrajine, kao što su to bili Vojvodina i Kosovo u bivšoj Jugoslaviji.

Pošto je Bosna bila kamen spoticanja između Srba i Hrvata, rekoh: Nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna bit’ Bosna. Pa neka bude republika bosanska. To smo mi riješili od početka, kada smo počeli Narodnooslobodilački rat, imali smo tu namjeru. Tu neka podjela nije imala smisla. Mi smo napravili Federaciju. Kad može Hrvatska, neka bude Hrvatska. Srbija, Srbija, Crna Gora Crna Gora, Makedonija Makedonija, Slovenija Slovenija. Pa neka bude i Bosna, bez obzira što to nije jedna nacija. Bosna je dakle bila po našem shvatanju prva u obliku jedne socijalističke tvorevine koja nije počivala na nacionalnoj osnovi”, govorio je Tito.

Naravno, njegova vladavina je imala i drugu stranu. Život u Jugoslaviji, kao i u bilo kojoj državi s jednopartijskim sistemom, nije bio potpuno slobodan, a era nakon raskola sa Staljinom je obilježena svojevrsnim čistkama i generalnom internom represijom u periodu do sredine 1950-ih godina.

Kritike na račun Tita i Komunističke partije nisu uvijek potpuno tolerisane, mada je bilo, u ograničenom formatu, moguće kritikovati sistem pa čak i protestovati. Najpoznatiji primjer su protesti studenata 1968. godine, kada je Tito čak i javno priznao da je bilo grešaka i da će se s demonstrantima raditi na ispravljanju i poboljšanju sistema.

Titovo naslijeđe je komplikovano, ali se ne može osporiti da je njegov lik i dalje, u velikoj mjeri, sveprisutan u zemljama bivše Jugoslavije, a posebno u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj.

Bilo da se njegovo liderstvo hvali ili kritikuje, Tito je i 46 godina nakon smrti figura koja se na dnevnoj bazi spominje širom prostora bivše države koju je vodio više od 30 godina.
(CH)

Košarac ismijavao opoziciju: “Ne zna se više ko s kim može, ko s kim hoće, a ko neće”

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD) komentirao je potencijalni zajednički nastup opozicije u Republici Srpskoj na izborima te ih je ponovno nazvao pijunima visokog predstavnika Christiana Schmidta.
U osvrtu na društvenoj mreži X, Košarac je rekao kako su politike SNSD-a pobjedničke.

“Te politike će i u oktobru pobijediti Schmidtove pijunčiće. Građani Srpske ne žele sluganstvo i podaništvo, već nacionalno odgovornu i patriotsku politiku. Zato su uz Dodika i SNSD. O opoziciji najbolje govori ova smijurija s kandidaturama: od anketa, preko kinder-jaja, do eci-peci-pec metode”, poručio je Košarac.

Naveo je i kako se opozicija ne može dogovoriti oko imena koja će ih predstavljati na izborima.

“Njih petero ne mogu da se dogovore oko dva imena, a vodili bi narod i Republiku Srpsku… Ne zna se više ko s kim može, ko s kim hoće, a ko neće. Kao djeca u vrtiću! S njima se svi igraju, a neki ih i napuštaju”, zaključio je Košarac.

Na balkonu u Istri mahao zastavom Republike Srpske. Protjeran je iz Hrvatske

Foto: Ilustracija

POSTUPAJUĆI po zaprimljenoj dojavi, policijski službenici su 1. svibnja u jutarnjim satima utvrdili kako je 23-godišnji bosanskohercegovački državljanin na balkonu terase sobe hotela na području Funtane, na mjestu koje je vidljivo i dostupno javnosti, mahao i isticao zastavu Republike Srpske, čime je izazvao uznemirenost javnosti.

Zastava je privremeno oduzeta, a mladić je kažnjen zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Također mu je izdano i rješenje o protjerivanju iz Republike Hrvatske i zabrana ulaska i boravka na području Europskog gospodarskog prostora u trajanju od šest mjeseci.

(index.hr)

Zločinac moli za milost

Već godinama srbijanska propaganda uporno pokušava u javnost plasira istu priču, kako je zločinac Ratko Mladić navodno na samrti, teško bolestan, pred kraj života. Svake godine, gotovo po pravilu, “umire” nekako s proljeća.

Haški sud u utorak je, radi razmatranja zahtjeva za privremeno ili uslovno prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga, odnosno omogućavanja liječenja u Srbiji, naložio procjenu zdravstvenog stanja ratnog zločinca Ratka Mladića.

Međutim, postavlja se pitanje koliko je takav scenarij uistinu moguć. Haški ekspert s kojim smo razgovarali, za Vijesti.ba tvrdi da je nemoguće.

Naime, srbijanska kampanja nije ništa drugo nego kreiranje narativa čiji je cilj relativizacija zločina i pokušaj izazivanja sažaljenja prema čovjeku koji je pravosnažno osuđen za najteže zločine u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Najprije, valja napomenuti kako ovo nije prvi put da se zahtijeva Mladićevo puštanje na slobodu radi njegovog lošeg zdravstvenog stanja. U junu prošle godine, njegova je odbrana zatražila od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove da ga se pusti na privremenu ili uslovnu prijevremenu slobodu, jer mu se, kako je tada navedeno, “životni vijek mjerio u mjesecima”, što je identičan narativ koji se provlači i sada, jer je Mladićev sin Darko naveo kako se nada da će mu otac “ostati živ do petka”, kada bi trebala biti donesena odluka o njegovom zahtjevu za puštanje. Ovakvi zahtjevi su se ponavljali i godinama ranije.

Da nije otišao u Haag, raspao bi se

Da bi se razumjela suština ove manipulacije, treba se vratiti u trenutak njegovog hapšenja i izručenja Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju. Haški ekspert za Vijesti.ba ističe kako je Mladić zapravo, kada je doveden u Haag, bio u stanju “raspadanja”. Mladić nije doveden u Haag kao snažan vojnik, već kao čovjek u zapuštenom zdravstvenom stanju. Postojala je realna bojazan da neće ni dočekati presudu. Prema svjedočenjima iz Haaga, da je ostao u Srbiji još nekoliko mjeseci, vjerovatno ne bi preživio. Upravo su ga ljekari u pritvorskoj jedinici Tribunala održali u životu dovoljno dugo da se suoči s pravdom. Zahvaljujući sistemu koji Srbija osporava, on je i dalje živ.

U svakom slučaju, odluku u potpunosti samostalno i nepristrasno, donosi predsjednica MMKS-a Graciela Gatti Santana, međutim, uvijek u konsultaciji sa sudijama koje su presudile zločincima, ali i sa žrtvama. Primjeri iz prakse pokazuju da se i najteži slučajevi razmatraju tek kada je kraj apsolutno neizbježan i neposredan. Također napominje kako je iz zdravstvenih razloga 2022. pušten bivši politički vođa Autonomne regije Krajina (ARK) i osuđeni ratni zločinac Radoslav Brđanin, ali i ističe da se to dogodilo nakon što su svi ljekari konstatovali da će umrijeti u roku od 48 sati. U slučaju Mladića, takav scenario jednostavno ne postoji.

Još je jedan paradoks. Zločinac, Srbija i njegova odbrana zahtijevaju njegovo puštanje na slobodu, od koga? Haškog suda kojeg navodno ne priznaju i čije presude navodno ne priznaju.

Nije nevažno ni podsjetiti kako se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija ogrnuo zastavom Srbije prije glasanja o rezoluciji o Srebrenici, te pokušao odvratiti zemlje članice od glasanja za njeno usvajanje, lobirajući tako svijet za rušenje naslijeđa Haškog tribunala.

Ko je Ratko Mladić?

Ratko Mladić je zločinac osuđen na doživotni zatvor pred međunarodnim sudom u Hagu zbog više teških ratnih zločina počinjenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992–1995).

Najvažnije tačke presude su:

Genocid u Srebrenici (1995)
Zločini protiv čovječnosti (progon, istrebljenje, ubistva)
Deportacije i prisilno premještanje civila
Terorisanje stanovništva Sarajeva tokom opsade
Napadi na civile
Uzimanje talaca (npr. pripadnika UN-a)
Uhapšen je u Lazarevu, u Srbiji, 2011. godine nakon godina bjekstva i skrivanja od međunarodne pravde. Sud je utvrdio da je bio odgovoran za organizovanje i vođenje operacija koje su dovele do tih zločina. Posebno je istaknuta njegova uloga u genocidu u Srebrenici i opsadi Sarajeva. Presuda iz 2017. godine potvrđena je konačno 2021., čime je doživotna kazna postala pravosnažna.

E. Šahbazović
(Vijesti.ba)

Stravični detalji s ročišta: Sudu se obratio i ubica Elme Godinjak!

Foto: Vijesti.ba / FENA

U Kantonalnom sudu u Sarajevu održano je ročište Tariku Pruscu, osumnjičenom za ubistvo 41-godišnje Elme Godinjak.

Zatražen je mjesec dana pritvora, a na teret Pruscu se stavlja krivično djelo teško ubistvo.

Prusac je u izjavi tužilaštvu priznao ubistvo.

U obraćanju sudu Prusac je rekao da je lošeg imovinskog stanja i da mu je jasno šta mu se stavlja na teret.

Odbrana je zatražila isključenje javnosti čemu se tužilaštvo izričito usprotivilo, a sud je uvažio argumente tužilaštva i odbio prijedlog odbrane.
Nakon toga tužiteljica Iva Kurilić je ispričala detalje od 1. maja te navela kako je bila među prvima na licu mjesta.

Beživotno tijelo ubijene Elme zatekli su u stubištu. Također uvidjeli su da se radilo o dva pucnja, jedan je pogodio zid, a drugi nastradalu.

Nakon toga je, po riječima tužiteljice Kurilić, Prusac nasilno odvukao djevojčicu, Tužiteljica je rekla da je prizor bio zastrašujući te da je nastradala bila vidno pretučena kao i da je maloljetna djevojčica sve vidjela.

Tužiteljica Kurilić je navela i da će dokazati “da je ubica čekao Elmu u haustoru, a da su u stanu zatečeni tragovi borbe”. Tužiteljica je navela da smatra da je riječ o “smišljenom i pripremljenom činu”, s obzirom da osumnjičeni nije predao službeni pištolj iako je to bio dužan.

Tužiteljica je navela i kako je Elma bila vezana trakom. Ona je navela kako je Elma u januaru saopštila Tariku Pruscu da želi razvod, a da je od tada nastalo psihičko nasilje i prijetnje.

Prusac je navodi Tužilaštvo, izjavio “ko moje dijete od mene rastavi, završit će pod zemljom”. Tužiteljica je rekla i da mu nije bilo onemogućeno da viđa dijete te da je imao pravo da ga viđa vikendom.

Prusac je tokom januara i februara pratio Elmu, dolazio je na posao te jednom prilikom zaustavio nju i njenog novog partnera te i njemu iznio prijetnje.

Tužiteljica Iva Kurilić navodi da je nakon toga dobio zabranu prilaska, ali da Elma nije tražila krivično gonjenje smatrajući da će to prestati.

“On nije mogao da prihvati razvod”, rekla je tužiteljica. Navela je i da je prije 10 godina Prusac pretukao svoju majku i brata te rekla da se radi o nasilnoj i bahatoj osobi.
Advokat osumnjičenog rekao je da je jutros u sudnici kod Prusca vidio ozljede na lijevoj ruci te da mu je klijent saopštio da je htio prerezati vene”.

Odbrana se nije protivila određivanju pritvora.

Nakon toga sudu se obratio i osumnjičeni Prusac. Rekao je “da se kaje, da mu nije bila namjera kao i da od sudske zabrane prilaska nije viđao djevojčicu u vremenskom periodu od 25 dana”.

“Htio sam da je zastrašim i uzmem dijete”, rekao je Prusac.

Podsjetimo, tragični događaj desio se 1. maja u ulici Omladinskih radnih brigada. Policija ga je ubrzo nakon toga uhapsila. Dijete koje je osumnjičeni poveo sa sobom nakon ubistva pronađeno je nepovrijeđeno i stavljeno pod brigu nadležnih službi. Od 8. aprila ove godine Tarik Prusac je imao sudsku zabranu prilaska Elmi Godinjak.

(Vijesti.ba)