U proteklih par godina na području grada Bihaća izgrađena su dječija igrališta u Gradskom parku i šetalištu Aleja, a zatim u naseljima Harmani, Midžić mahala, inkluzivno igralište na Ozimicama 2, rekonstruirano igralište na Ozimicama 1, a danas je obilježen i završetak izgradnje dječijeg igrališta u bihaćkom naselju Luke.

Projekat izgradnje novog dječijeg igrališta na Lukama finansirao je Grad Bihać, putem JU Zavod za prostorno uređenje Bihać.

Prilikom otvorenja, uz direktora JU Zavod za prostorno uređenje i predsjednika MZ Luke, bili su prisutni gradski vijećnici koji su inicirali taj projekat.

Udruženje vozača i automehaničara Bihać u subotu 14. januara ove godine organizira tradicionalno obilježavanje jubileja 66. godina Dana vozača i automehaničara u Bihaću.

Tim povodom, odnosno kako bi upoznali Gradsku upavu o aktivnostima koje planiraju za narednu subotu, organiziran je prijem za predstavnike tog udruženja kod vršiteljice dužnosti gradonačelnika Bihaća.

Kako je predstavljeno od strane organizatora, obilježavanje Dana vozača i automehaničara u Bihaću započet će svečanim okupljanjem na platou isred Željezničke stanice Bihać, a nastavit će se defileom ulicama grada, uručenjem nagrada i priznanja zaslužnim vozačima i automehaničarima, te kulturno-zabavnim programom u Hotelu „Park“.

“Grad Bihać nastoji pružiti podršku svim događajima i manifestacijama koje se dešavaju u našem gradu, pa tako i ovom tradicionalnom obilježavanju u organizaciji udruženja koje okuplja veliki broj naših sugrađana, vozača i automehaničara. I ove godine Grad Bihać će, u skladu sa mogućnostima, podržati obilježavanje njihovog dana“, rekla je Jasmina Ćoralić, vršiteljica dužnosti gradonačelnika Bihaća.

Od nekadašnjih 4.000 studenata, koje je imao Univerzitet u Bihaću, danas taj broj ne doseže ni polovinu. Tačnije studira ih tek 1.627.

S manjkom studenata susreću se i druge visokoobrazovne ustanove u našoj zemlji, ali ova u Bihaću, ima mnogo komplikovaniju priču.

Tri duge godine ova visokoškolska ustanova nema Upravni odbor. Uzalud su apeli Senata da zbog dobrobiti i Univerziteta i studenata, oforme barem privremeno upravno tijelo, jer je bez njega nemoguće nabaviti čak ni ogrjev.

Za to vrijeme studenti se muče sa sve skupljom školarinom, stanovanjem, ishranom. Studentski dom i menza u Bihaću, samo su puki snovi, pa mnogi studenti ili u potpunosti napuštaju školovanje ili ga nastavljaju u zemljama EU.

(rtvusk.ba)

Vlada Federacije BiH u Prijedlogu budžeta FBiH za ovu godinu predvidjela je manje novca za gradnju brzih cesta i autocesta. Kada je riječ o unapređenju avioprometa, za izgradnju Aerodroma Bihać planirano je 19,7 miliona KM.

Za izgradnju sportske dvorane i bazena u Mostaru ukupno 11,5 miliona KM, a zgradu Hrvatskog narodnog kazališta dva miliona KM.

– Kapitalni transferi u budžetu Federacije BiH za 2023. godinu iznose 269,7 mil. KM i u odnosu na prošlu godinu manji su za 50,2 miliona KM – stoji u Prijedlogu budžeta.

Dodaje se kako su kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima u budžetu Federacije BiH planirani od 62,0 miliona KM i veći su za četiri posto nego lani.

Za kantone i općine je predviđeno 29 miliona KM kao i prošle godine.

– Planiran je i transfer za izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta u iznosu od 7 mil. KM ili 30 posto manje u odnosu na budžet Federacije BiH za 2022. godinu.

Za nastavak gradnje sportske dvorane Mostar u planu su 3,5 miliona KM, izgradnju bazena u Mostaru 8.000.000 KM te zgrade Hrvatskog narodnog kazališta 2.000.000 KM, kao i prošle godine.

Kada je riječ o kapitalnim transferima javnim preduzećima, planirani su u iznosu od 180,2 miliona.

– U odnosu na 2022. godinu manji su za 73,7 miliona KM ili 29 posto, dok se najznačajnije smanjenje finansijskih sredstava odnosi na izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta, gdje je planiran iznos od 143 miliona KM ili 35 posto manje u odnosu na prethodnu godinu – navodi se u u Prijedlogu budžeta FBiH za 2023. godinu.

U prijedlogu budžeta planiran je nastavak izgradnje Aerodroma Bihać za što će u ovoj godini biti izdvojeno 19,7 miliona KM.

(faktor.ba)

Federalni hidrometeorološki zavod objavio je prognozu vremena za naredne dvije sedmice, od 10. do 23. januara.

Narednih dana u Bosni, treba se prilagoditi blagim zimskom uvijetima. Snijeg je pored planina moguć i nižim područjima centralne i istočne Bosne. Kiša se osim u Hercegovini, očekuje na sjeveru i zapadu Bosne.

U utorak je izvjestan jak vjetar u Krajini i bura u Hercegovini. Vrijeme tokom sedmice će biti promjenjivo pri ćemu će u pojedinim dijelovima dana biti i kraćih sunčanih intervala. Temperature zraka bit će u padu, ali i dalje nešto veće u odnosu na prosječne vrijednosti za ovo doba godine.

Jutarnje temperature zraka varirat će od -3 do 3 stepena u Bosni, na jugu Hercegovine do 6. Najviše dnevne temperature između 0 i 6, na jugu zemlje do 9 stepeni.

Početkom druge polovine januara 2023. godine prema trenutnim raspoloživim podacima nastavit će se nestabilno vrijeme sa kišom u Hercegovini i u nižim područjima Bosne, i sa snijegom i susnježicom u planinama i pretplaninskim predjelima.

Jutarnje temperature varirat će u rasponu između -5 i 1 u Bosni do 4 u Hercegovini. Maksimalne temperature kretat će se između 0 i 5 u Bosni do 9 stepeni u Hercegovini.

(klix.ba)

Predstavnici kantonalnih odbora Unsko-sanskog kantona NES-a, NiP-a, SBiH i Naše stranke jučer su u Bihaću održali sastanak na kojem su dogovorili djelovanje po sporazumu Osmorke, a za većinu im je potrebna još jedna ruka koju će je tražiti u DF-u ili POMAK-u.

Iako je od ranije poznato da su NES i SDA u USK mogli formirati vlast sa sigurnih 16 ruku, do toga neće doći. Poljuljani odnosi s državnog nivoa neće se preslikati i na Federaciju te će, kako saznajemo NES većinu tražiti u strankama Osmorke i partnerima među kojima su DF i POMAK.

Kako je Klix.ba saznao na jučerašnjem sastanku razgovaralo se o formiranju većine i stvaranju koalicije koja će raditi u naredne četiri godine.

Aktuelni sastav ima 15 ruku, a za većinu im je potrebna još jedna ruka, ona 16-a koju će tražiti kod partnera DF-a koji ima tri zastupnika ili POMAK-a koji također ima tri zastupnika.

Mustafa Ružnić, predsjednik NES-a USK, je za Klix.ba kazao da će napraviti po formiranju većine napraviti koalicioni sporazum i program rada s projektima koje će vlada raditi te da će razgovori biti nastavljeni krajem sedmice.

Sastanak u Bihaću sinoć su održali i predstavnici DF-a i POMAK-a gdje se razgovaralo o djelovanju B3 bloka u Skupštini USK.

Dodali su da će razgovori biti intenzivirani i u narednim danima s ciljem da se pokuša napraviti pritisak na sve učesnike da se imenuje nova vlada kantona. Ističu da trenutni saziv nema mandat da Skupštini predlaže bilo kakve dokumente o privremenom finansiranu ili budžetu za 2023. godinu te da im prvi korak mora biti imenovanje vlade koja bi pripremila ove dokumente i uputila ih u skupštinsku proceduru.

“Razgovori se nastavljaju i narednih dana i svima nam je jasno da se ovi procesi moraju okončati do kraja mjeseca kako ne bi imali finansijsku blokadu”, rečeno je za Klix.ba nakon sinoćnjeg sastanka DF-a i POMAK-a.

(klix.ba)

Kantonalnu bolnicu u Bihaću danas je posjetio resorni ministar Muris Halkić. U kabinetu direktora održao je sastanak sa kardiolozima i neurolozima ove zdravstvene ustanove, gdje je s ljekarima razgovarao o novim lijekovima u liječenju srčanog i moždanog udara.

Ministar Halkić je obišao radove na Odjelu radiologije gdje će tokom ovog mjeseca biti postavljena nova magnetna rezonanca. Vrijednost novog aparata, koji će biti instaliran tokom ovog mjeseca je milion i 850 hiljada maraka, a sredstva za njegovu nabavku je osigurala Vlada USK.

Također, na odjelu Radiologije skoro je osposobljen i novi informacioni sistem. Pored nove magnetne rezonance, dobra vijest dolazi i za pacijente oboljele od kardiovaskularnih bolesti. Naime, kardiolozi Kantonalne bolnice, predvođenji profesorom doktorom Sadatom Kurtalićem uputili su inicijativu resornom ministarstvu za nabavku novog lijeka kojim bi liječili akutni srčani udar. Terapija ovim lijekom po jednom pacijentu iznosit će više od 2000 maraka.

Na današnjem sastanku bilo je govora i o Interventnoj kardiololgiji. Izgradnja ovog centra svakako bi pomogla pacijentima s područja USK-a, koji su od najbližeg kliničkog centra udaljeni više od 300 kilometara što je predaleko da se na vrijeme djeluje i spriječe negativne posljedice u nekim slučajevima. Značaj otvaranja ovakvog centra za Unsko-sanski kanton i u finansijskom smislu je ogroman, o čemu svjedoče i finansijski troškovi koji se na godišnjem nivou izdvoje samo za prijevoz osoba koje zbog kardiovaskularnih problema moraju ići na dijagnostiku i liječenje van našeg kantona.

(rtvusk.ba)