Home Blog Page 789

Nijemac je došao na odmor u Hrvatsku s oznakom na autu koja će definitivno razbjesniti desničare

Neko je, čini se, jugonostalgičan i odlučio je to javno pokazati na odmoru u Dalmaciji.

Bit će sve dobro ako se Toyota u Njemačku vrati u jednom komadu, objavio je portal “Index.hr”.

VIC: Fikus
Došao Mujo u goste Hasi u Njemačku, a Haso mu, ponosan, pokazuje stan: dnevni boravak, spavaću sobu, WC, kupaonicu . – podosta toga jer je stan bio povelik.

Od tolike šetnje Muji se prisralo, ali je zaboravio gdje je WC. Nije bio siguran ni da li bi ga znao koristiti, a i sramota je to pitati.

Ukratko, uzdajući se u svoju snalažljivost, izgubi se na trenutak i dok ukućani nisu gledali, iščupa filadendron iz ćupa u dnevnom boravku, posere se unutra i vrati biljku kao da se ništa nije dogodilo.

Ipak, zbog te se epizode osjećao pomalo posramljeno, pa je izmislio priču da mora hitno kući, jer da, kao, nije baš siguran u Fatu, da sigurno nešto mulja dok njega nema …

Uglavnom otišao je glavom bez obzira. Nakon mjesec dana dolazi mu pismo od Hase i piše:
– “Mujo, priznaj gdje si se posrao. Već smo se triput selili.”

VIC: Josip Broz Tito
Za vrijeme jednopartijske demokracije pita učiteljica Ivicu:

– “Ivice, tko je najveći ratnik za kojeg si ikada čuo?”

Ivica odgovori:
– “Josip Broz Tito.”

Na to ga učiteljica pohvali i kaže:
– “Sjedi, petica.”

Ivica sjedne, skrivećki izvuče ispod klupe jednu sliku, pogleda je i šapne:
– “Izvini Rambo, ali karijera je karijera.”

VIC: Potreba
Mujo i Fata na bračnim konsultacijama kod doktora.

Fata se žali na Muju, usta ne zatvara, te Mujo je nevoli k’o prije, te ne pazi je i gotivi i sve tako satima dok doktor nije pošizio pa ustade i onako iznenada zagrli Fatu i poljubi je “filmski”.

Fata zanijemi od čuda, šuti, a doktor se okrene Muji pa će:

– “E vidiš, Mujo, ovo njoj treba bar tri puta sedmičo”, a Mujo će njemu:

– “Ma mogu ja nju dobaciti do tebe ponedjeljkom i srijedom, al’ vala petkom igram sa rajom fudbal…”

VIC: Kamiondžija sa vizijom
Vozi kamiondzija kroz Sloveniju i zaustavi ga drot. Upita ga:
– “Prometnu i vozačku.”

A ovaj samo šuti zatvorenih usta i nabubrenih obraza, pocrvenio. Ponovi drot pitanje, kad kamiondzija izdahnuo i uzeo zraka i kaže:

– “Jbga, htio sam na dah proći kroz cijelu Sloveniju, i ti me zaustavi…”

VIC: Kafa na balkonu
Mujo i Fata piju kafu na balkonu. Dolazi Suljo i kaze im:

– “Šta to radite, kako vas nije sramota, pa zar ne možete to negdje unutra da vas niko ne vidi…”

Kaže njemu Mujo:
– “Šta ti je čovjece, samo pijemo kafu.”

Kaze Suljo:
– “E vala, kad se s vana gleda to tako ne izgleda. Hajde Mujo sidji dole a ja cu piti kafu sa Fatom pa ces vidjeti kako to izgleda kad gledas sa ulice.”

Izadje Suljo na balkon i opali Fatu dok Mujo gleda sa ulice. Kaze Mujo:

– “A jeste bogami Fato u pravu je Suljo, vise ne pijemo kafu na balkonu.”

VIC: Dogovor
U rovu bila dva pe.d.e.ra na straži, i gledaju kako da odrade posao. Kaže ovaj:

– “Jarane znaš šta ćemo, ti se drekni i pitaj ima li vode.”

Dreknu se ovaj drugi i upita ima li vode a svi ćute ko zaliveni. Niko naravno neće da da vode i odoše oni iza linija po vodu, a ustvari da odrade ono što su htjeli.

Svanulo jutro vratiše se oni u rov, pored njihovog mjesta sjedi starac zamalo dehidriro. Upitaše ga oni:

– “Dedo bolan, što nisi tražio vode.”

A on će njima:
– “Ma sinoć je jedan tražio pa su ga je.b.ali cijelu noc.”

VIC: Bazen
Krenuo Suljo na bazen, i stigao do ulaza kad vidi Muju. Pita ga:

– “Gdje ćes ti Mujo?”

Kaže Mujo:
– “Ma idem kuci istjerali me s bazena!”

Ovaj se sad čudi:
– “Što te istjeraše?”

Mujo: – “Pišao sam u bazen i odmah me izbaciše!”

– “Pa šta?”, kaže Suljo pa nastavi: “Svi pišaju u bazen, ne kontam što tebe izbaciše?”

Mujo: – “Jest to jarane, al’ sam ja piš’o sa skakaonice!”

Prizor s Hvara hit je u regiji, ljudi su u čudu zbog onog što je tip montirao na svog Porschea

Popularna Facebook stranica koja budnim okom prati zbivanja u Dalmaciji i svakodnevno nas uveseljava prizorima s mora, danas je izazvala lavinu reakcija jednom fotkom.


Neobičan prizor slikan je na Hvaru, a jedan detalj ukrao je svu pozornost!


“Bolje kampirati u Porscheu, nego s busom u hotel” jedan je od boljih zaključaka koje smo imali prilike vidjeti u komentarima!

Podijelite vijest sa prijateljima!



(index.hr)

Tip je davao izjavu za HRT, svu pozornost je ukrao detalj na njegovoj majici

Ovo je kralj krokodila!

Inače, riječ je o Viktoru Gotovcu, šefu zagrebačkog SDP-a.

I kralju krokodila.

“Kad jedan krokodil nije dovoljan.”


Podijelite vijest sa prijateljima!

(index.hr)

Na Hrastovoj glavici obilježena godišnjica ubistva 124 logoraša

U jamu Hrastova glavica bačene su tijela ubijenih logoraša iz Keratemra i Omarske.

Na lokalitetu jame Hrastova glavica, nadomak Sanskog Mosta, danas je obilježena 30. godišnjica zločina koji je ovdje počinjen.

Nakon što su prošli torture u koncentracionim logorima Keraterm i Omarska, 124 logoraša su ubijena i bačena u prirodnu jamu dubine oko 20 metara.

Na osnovu informacija preživjelih, otkrivena je grobnica na Hrastovoj glavici krajem 1998. godine.

Odgovorni za ove teške zločine još uvijek nisu procesuirani, te je i na današnjem obilježavanju naglašena i važnost mira i prihvatanje istine, kao jedini način napretka i bolje budućnosti.

Do sada je pronađeno 2.325 prijedorskih žrtava iz posljednjeg rata. Ubijeni Bošnjaci i Hrvati pronađeni su na više od 450 lokaliteta, od toga 98 masovnih grobnica.

(rtvusk.ba)

U USK nagli porast zaraženih koronavirusom

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo USK u protekla 24 sata testirano je 149 uzoraka, od čega je 74 pozitivno.

Najviše novozaraženih je u Bihaću, 26 slučajeva, potom u Sanskom Mostu 12, Cazinu 11, dok je u Bosanskoj Krupi i Ključu otkriveno po 10 novih slučajeva. Velika Kladuša bilježi tri nova slučaja, a Bužim i Bosanski Petrovac po jedan. U istom periodu izliječene su 34 osobe

Na Infektivnom odjelu smješten je jedan covid pacijent.

U USK koronavirus je trenutno prisutan kod 377 stanovnika, te kod pet migranata.

(rtvusk.ba)

Objavljeni podaci: Evo iz kojeg grada je najviše prijavljenih za glasanje izvan BiH

Da će bh. dijaspora imati veliki utjecaj na rezultate narednih Općih izbora već je odavno jasno.

Nakon što je CIK BiH objavio službene brojke bh. državljana koji imaju pravo glasanja na izborima, sada je poznato i iz kojih gradova je najviše prijavljenih za glasanje na oktobarskim izborima izvan Bosne i Hercegovini.

Za glasanje izvan BiH najviše je prijavljenih sa područja Prijedora (3783). Potom slijede Banja Luka (2273), Cazin (2260), Sanski Most (2031), Novi Grad Sarajevo (1874), Ilidža (1760), Jajce (1634), Bijeljina (1393), Srebrenica (1387), Bihać (1328), Gradiška (1324). Pogledajte popis.

Sjećanje: Peti august- Dan kad je u USK stigla sloboda

Nakon 1201 dana opsade, 5. augusta 1995. godine deblokiran je tadašnji Bihaćki okrug.

S četvrtog na peti august, 1995. godine, u tri sata ujutro, pripadnici 5. Korpusa A RBIH krenuli su u probijanje obruča na dijelu hrvatske teritorije, odakle su stacionirane jake snage srpskog agresora, svakodnevno granatirale građane Bihaća.

Bio je to žestok prodor pripadnika 5. Korpusa s bosanskohercegovačke strane koji će u naredna dva dana osloboditi okupirana rubna hrvatska sela. Tog 5. augusta u jutarnjim satima u Grabovcu, na cesti Rakovica – Plitvička jezera, spojili su se s Hrvatskom vojskom.

Dan kasnije dogodio se, sada već historijski susret ratnih vojskovođa Hrvatske vojske i 5. Korpusa Armije RBIH nakon čega su se povukli na državnu granicu, a potom oslobodile znatan dio bh. teritorija od paravojske tadašnje samozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, odnosno snaga Fikreta Abdića. Borba tog petog augustovskog dana u svim vojnim analima ostat će zabilježena kao dan kada je u bihaćki okrug stigla sloboda. Svega ovog, s ponosom se prisjećaju brojni učesnici akcija, borci i komandatni.

(rtvusk.ba)

Milanović: Sumnjiče nas da smo htjeli raskomadati BiH, a Bihać nikad ne bi bio deblokiran bez nas

Hrvatskoj od 1991. niko nije ništa poklonio i sve plaćeno s dvostruko višim cijenama s kamatama, rekao je.

Na današnji dan, prije 27 godina, hrvatska vojska je na području tadašnje takozvane “Republike Srpske Krajine” počela operaciju “Oluja”.

U Kninu na svečanom prijemu ratnih zapovjednika povodom godišnjice “Oluje” obratio se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

– Bilo je u ovih nepunih 30 godina izvinjenja, puno ali, puno nismo znali. Prošlo je dovoljno vremena da s odmakom kažemo da je bilo vrlo malo loših i jako puno dobrih i veličanstvenih stvari – rekao je Milanović.

“Ljudi umiru dva puta”

Dodao je da ljudi umiru dva puta.

– Prvi put kad umru, a drugi put kad ih se zaboravi. Vi ćete živjeti dugo. Naš put je bio ispravan i krvav. Hvala onima koji su ovdje, onima koji nisu ovdje i onima koji su došli – kazao je.

Strah i jeza pred praznoćom, kaže Milanović, kada te nema i sve ovo što se radi je otpor zaboravu, otpor relativiziranju.

– O tome trebamo govoriti i sutra na proslavi i na sinjskoj Alci. Hrvatska je bila od prvog dana u jako teškoj poziciji. Neki koji su u tome sudjelovali danas ih nema, Hrvatskoj ništa nije poklonjeno. Hrvatskoj od 1991. niko nije ništa poklonio i sve plaćeno s dvostruko višim cijenama s kamatama. Nismo bijesni i ne mrzimo nikoga. Da, naša zemlja je bila ili na pragu sankcija, pod embargom. Strahovala je Hrvatska od sankcija. Ovo kada govorim ne govorim kao frustrirani predsjednik jedne male zemlje. Naš put je bio pravedan – nastavlja Milanović.

“Put je bio ispravan i civiliziran

Dotakao se i toga da ih se sumnjiči da su htjeli raskomadati BiH.

– Bihać nikad ne bi bio deblokiran da nije bilo naše vojske. Bosanski Srbi ne bi nikada položili oružje da ih vojska nije slomila. 30 godina kasnije mi se i dalje moramo objašnjavati i ispričavati. Ne, draga gospodo. Naš je put bio ispravan, civiliziran, i, kao u svakom ratu, bio je krvav – kazao je Milanović.

Kaže da Hrvatska 1995. nije imala izbora.

– Hrvatska nikoga nije protjerala, nije željela, ili ja barem s punim povjerenjem govorim da većina to nije željela. I dalje ću imati otvorene oči i biti otvoren za drugo mišljenje i drugu stranu, ali što se nas tiče, ovako stvari stoje. Svako je dobrodošao u Hrvatsku, svako ko je spreman živjeti pod civiliziranim pravilima modernog svijeta – zaključio je.

(Avaz.ba)

Prvi avioni bi na aerodrom u Bihaću mogli slijetati za četiri godine

Aerodrom Bihać raspisao je javni poziv vlasnicima zemlje koja se nalazi na površini gdje će se graditi pista. Prvi je to korak, za dugo čekanu isplatu vlasnicima zemlje na kojoj bi za oko četiri godine trebao biti izgrađen aerodrom.

Muhamed Memagić na Golubićkom polju ima zemlju do koje, kaže, ionako, zbog gradnje aerodroma ne može doći, zbog čega se raduje javnom pozivu kako bi tim sredstvima obnovio porodičnu kuću.

„Do nje se nije moglo ni prići otkako je zagrađeno zbog aerodroma tako da mogu reći nije mi ni žao što će je oteti jer je ne obrađujem“, priča Muhamed.

„I tako mi leži džaba, dadnem ljudima da obrađuju, ne dobijem ni kutiju cigara. Bolje mi je onda da dadnem za aerodrom. Imam dvije kćeri i sina, dat ću njima nešto i sebi nešto ostaviti“, kaže mještanin Golubića Halid Kadić.

S druge strane, oni koji su zemlju obrađivali, smatraju da su ovim projektom oštećeni.

„Nama kojima oduzimaju zemlju neka daju posao, jer od čega ćemo živjeti. Kaže: Dobit ćeš pare. Pa, dat ću pare da me ne diraju. Sa svojih deset prsta kupio sam tu zemlju, a onaj što je naslijedio moli Boga da mu se izuzme da nešto dobije“, kaže mještanin Golubića Nermin Memagić.

Pet miliona maraka za ovu namjenu se nalazi na posebnom računu Vlade Federacije. A za 15 dana će 170 suvlasnika parcela neophodnih za gradnju aerodroma biti pozvano na potpisivanje sporazuma, nakon čega u roku trideset dana slijedi isplata.

„Procjena je urađena na 1.050 strana. Koncipiran je iznos po metru kvadratnom 17,92 KM, uz obavezu javnog preduzeća da plati sve predviđene takse“, ističe Anel Hadžić, direktor JP Aerodrom Bihać.

U Upravi poduzeća naglašavaju da je ovo državni, statreški projekt i da bi, ukoliko sve bude išlo po planu, za četiri godine prvi avioni mogli sletjeti i na ovaj aerodrom.

„Dobili smo sve preporuke i način kako da se to izvede, s obzirom na teren, izvršena su sva ispitivanja G1 misije gdje je tlo pokazalo da može izdržat teret 80 tona. To znači da može sletjeti referentni avion boing 737 700“, navodi Hadžić.

Procjenjuje se da će izgradnja ovog aerodroma koštati oko 100 miliona maraka.

(Radio Bihać)

Aero kluba Bihać reagovao na tvrdnje AK Željava

Rukovodstvo Aero kluba Bihać reagovalo je na izjave rukovodstva Aero kluba Željava koje su objavljene ranije na portalu Klix.ba, a kako kažu oni su prvi aero klub koji su uspostavili na sportskom aerodromu Golubić granični prijelaz.

Pismo Aero kluba Bihać prenosimo u potpunosti:

“U članku je Predsjednik AK Željava Dževad Mešić izjavio da avioni iz Evrope često stižu u Bihać, te da trenutno slijeću na sportski aerodrom u „Golubiću“, kao i da je to uglavnom generalna i ultralaka avijacija koja slijeće na sportski aerodrom Golubić dok se ne riješi status Željave!?

Gore navedena izjava predsjednika AK Željava netačna, neistinita i zlonamjerna obzirom da je opće poznata činjenica zrakoplovi iz zemalja Evropske unije i regiona slijeću i koriste uslugu graničnog prijelaza na sportskom aerodromu „Golubić“ desetak i više godina unazad, a ne trenutno dok se ne riješi status Željave kako to u svojoj izjavi kaže Mešić.

U cilju objektivnog i istinitog informisanja javnosti moramo kazati da Aero klub „Bihać“ kao Operator sportskog aerodroma „Golubić“ godinama unazad uspostavlja privremeni graničini prijelaz na sportskom aerodromu „Golubić“, te da je Aero klub „Bihać“ prvi aero klub u Bosni i Hercegovini koji je na matičnom aerodromu u Bihaću uspostavio privremeni granični prijelaz, i na tu činjenicu smo izuzetno ponosni.

Osim toga, vjerujem da ste kao medij upoznati sa činjenicom da se na prostoru sadašnjeg sportskog aerodroma „Golubić“ gradi Međunarodni aerodrom „Bihać“, tako da smo duboko uvjereni da će na naš aerodrom i ubuduće slijetati avioni iz zemalja Evropske unije i regina, a vjerujemo i sa udaljenih destinacija, a ne kako to u svojoj izjavi kaže Mešić, dok se ne riješi status Željave.
Istini za volju, činjenica je da na sportski aerodrom „Golubić“ tokom ljetnih mjeseci sleti dvadeset do trideset zrakoplova koji koriste uslugu graničnog prijelaza, ali za komunikaciju sa Graničnom policijom BiH, proceduru najave i prihvata samih zrakoplova na aerodrom, kao i dolazak turista u grad Bihać zračnim putem, odgovorna je isključivo rukovodeća struktura Aero kluba „Bihać“.
AK „Željava“ participira u dijelu kada turisti (piloti i putnici) trebaju transfer sa sportskog aerodroma „Golubić“ do hotela u gradu Bihaću, i taj segment njihove aeroklupske i/ili turističke djelatnosti im ne sporimo, ali nećemo više dozvoliti da za radi vlastite promociju u javni prostor plasiraju poluinformacije i dezinformacije koje štete interesima i ugledu Aero kluba „Bihać”, stoji u pismu Aero kluba Bihać.

(Klix.ba)