U jamu Hrastova glavica bačene su tijela ubijenih logoraša iz Keratemra i Omarske.

Na lokalitetu jame Hrastova glavica, nadomak Sanskog Mosta, danas je obilježena 30. godišnjica zločina koji je ovdje počinjen.

Nakon što su prošli torture u koncentracionim logorima Keraterm i Omarska, 124 logoraša su ubijena i bačena u prirodnu jamu dubine oko 20 metara.

Na osnovu informacija preživjelih, otkrivena je grobnica na Hrastovoj glavici krajem 1998. godine.

Odgovorni za ove teške zločine još uvijek nisu procesuirani, te je i na današnjem obilježavanju naglašena i važnost mira i prihvatanje istine, kao jedini način napretka i bolje budućnosti.

Do sada je pronađeno 2.325 prijedorskih žrtava iz posljednjeg rata. Ubijeni Bošnjaci i Hrvati pronađeni su na više od 450 lokaliteta, od toga 98 masovnih grobnica.

(rtvusk.ba)

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo USK u protekla 24 sata testirano je 149 uzoraka, od čega je 74 pozitivno.

Najviše novozaraženih je u Bihaću, 26 slučajeva, potom u Sanskom Mostu 12, Cazinu 11, dok je u Bosanskoj Krupi i Ključu otkriveno po 10 novih slučajeva. Velika Kladuša bilježi tri nova slučaja, a Bužim i Bosanski Petrovac po jedan. U istom periodu izliječene su 34 osobe

Na Infektivnom odjelu smješten je jedan covid pacijent.

U USK koronavirus je trenutno prisutan kod 377 stanovnika, te kod pet migranata.

(rtvusk.ba)

Da će bh. dijaspora imati veliki utjecaj na rezultate narednih Općih izbora već je odavno jasno.

Nakon što je CIK BiH objavio službene brojke bh. državljana koji imaju pravo glasanja na izborima, sada je poznato i iz kojih gradova je najviše prijavljenih za glasanje na oktobarskim izborima izvan Bosne i Hercegovini.

Za glasanje izvan BiH najviše je prijavljenih sa područja Prijedora (3783). Potom slijede Banja Luka (2273), Cazin (2260), Sanski Most (2031), Novi Grad Sarajevo (1874), Ilidža (1760), Jajce (1634), Bijeljina (1393), Srebrenica (1387), Bihać (1328), Gradiška (1324). Pogledajte popis.

Nakon 1201 dana opsade, 5. augusta 1995. godine deblokiran je tadašnji Bihaćki okrug.

S četvrtog na peti august, 1995. godine, u tri sata ujutro, pripadnici 5. Korpusa A RBIH krenuli su u probijanje obruča na dijelu hrvatske teritorije, odakle su stacionirane jake snage srpskog agresora, svakodnevno granatirale građane Bihaća.

Bio je to žestok prodor pripadnika 5. Korpusa s bosanskohercegovačke strane koji će u naredna dva dana osloboditi okupirana rubna hrvatska sela. Tog 5. augusta u jutarnjim satima u Grabovcu, na cesti Rakovica – Plitvička jezera, spojili su se s Hrvatskom vojskom.

Dan kasnije dogodio se, sada već historijski susret ratnih vojskovođa Hrvatske vojske i 5. Korpusa Armije RBIH nakon čega su se povukli na državnu granicu, a potom oslobodile znatan dio bh. teritorija od paravojske tadašnje samozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, odnosno snaga Fikreta Abdića. Borba tog petog augustovskog dana u svim vojnim analima ostat će zabilježena kao dan kada je u bihaćki okrug stigla sloboda. Svega ovog, s ponosom se prisjećaju brojni učesnici akcija, borci i komandatni.

(rtvusk.ba)

Hrvatskoj od 1991. niko nije ništa poklonio i sve plaćeno s dvostruko višim cijenama s kamatama, rekao je.

Na današnji dan, prije 27 godina, hrvatska vojska je na području tadašnje takozvane “Republike Srpske Krajine” počela operaciju “Oluja”.

U Kninu na svečanom prijemu ratnih zapovjednika povodom godišnjice “Oluje” obratio se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

– Bilo je u ovih nepunih 30 godina izvinjenja, puno ali, puno nismo znali. Prošlo je dovoljno vremena da s odmakom kažemo da je bilo vrlo malo loših i jako puno dobrih i veličanstvenih stvari – rekao je Milanović.

“Ljudi umiru dva puta”

Dodao je da ljudi umiru dva puta.

– Prvi put kad umru, a drugi put kad ih se zaboravi. Vi ćete živjeti dugo. Naš put je bio ispravan i krvav. Hvala onima koji su ovdje, onima koji nisu ovdje i onima koji su došli – kazao je.

Strah i jeza pred praznoćom, kaže Milanović, kada te nema i sve ovo što se radi je otpor zaboravu, otpor relativiziranju.

– O tome trebamo govoriti i sutra na proslavi i na sinjskoj Alci. Hrvatska je bila od prvog dana u jako teškoj poziciji. Neki koji su u tome sudjelovali danas ih nema, Hrvatskoj ništa nije poklonjeno. Hrvatskoj od 1991. niko nije ništa poklonio i sve plaćeno s dvostruko višim cijenama s kamatama. Nismo bijesni i ne mrzimo nikoga. Da, naša zemlja je bila ili na pragu sankcija, pod embargom. Strahovala je Hrvatska od sankcija. Ovo kada govorim ne govorim kao frustrirani predsjednik jedne male zemlje. Naš put je bio pravedan – nastavlja Milanović.

“Put je bio ispravan i civiliziran

Dotakao se i toga da ih se sumnjiči da su htjeli raskomadati BiH.

– Bihać nikad ne bi bio deblokiran da nije bilo naše vojske. Bosanski Srbi ne bi nikada položili oružje da ih vojska nije slomila. 30 godina kasnije mi se i dalje moramo objašnjavati i ispričavati. Ne, draga gospodo. Naš je put bio ispravan, civiliziran, i, kao u svakom ratu, bio je krvav – kazao je Milanović.

Kaže da Hrvatska 1995. nije imala izbora.

– Hrvatska nikoga nije protjerala, nije željela, ili ja barem s punim povjerenjem govorim da većina to nije željela. I dalje ću imati otvorene oči i biti otvoren za drugo mišljenje i drugu stranu, ali što se nas tiče, ovako stvari stoje. Svako je dobrodošao u Hrvatsku, svako ko je spreman živjeti pod civiliziranim pravilima modernog svijeta – zaključio je.

(Avaz.ba)

Aerodrom Bihać raspisao je javni poziv vlasnicima zemlje koja se nalazi na površini gdje će se graditi pista. Prvi je to korak, za dugo čekanu isplatu vlasnicima zemlje na kojoj bi za oko četiri godine trebao biti izgrađen aerodrom.

Muhamed Memagić na Golubićkom polju ima zemlju do koje, kaže, ionako, zbog gradnje aerodroma ne može doći, zbog čega se raduje javnom pozivu kako bi tim sredstvima obnovio porodičnu kuću.

„Do nje se nije moglo ni prići otkako je zagrađeno zbog aerodroma tako da mogu reći nije mi ni žao što će je oteti jer je ne obrađujem“, priča Muhamed.

„I tako mi leži džaba, dadnem ljudima da obrađuju, ne dobijem ni kutiju cigara. Bolje mi je onda da dadnem za aerodrom. Imam dvije kćeri i sina, dat ću njima nešto i sebi nešto ostaviti“, kaže mještanin Golubića Halid Kadić.

S druge strane, oni koji su zemlju obrađivali, smatraju da su ovim projektom oštećeni.

„Nama kojima oduzimaju zemlju neka daju posao, jer od čega ćemo živjeti. Kaže: Dobit ćeš pare. Pa, dat ću pare da me ne diraju. Sa svojih deset prsta kupio sam tu zemlju, a onaj što je naslijedio moli Boga da mu se izuzme da nešto dobije“, kaže mještanin Golubića Nermin Memagić.

Pet miliona maraka za ovu namjenu se nalazi na posebnom računu Vlade Federacije. A za 15 dana će 170 suvlasnika parcela neophodnih za gradnju aerodroma biti pozvano na potpisivanje sporazuma, nakon čega u roku trideset dana slijedi isplata.

„Procjena je urađena na 1.050 strana. Koncipiran je iznos po metru kvadratnom 17,92 KM, uz obavezu javnog preduzeća da plati sve predviđene takse“, ističe Anel Hadžić, direktor JP Aerodrom Bihać.

U Upravi poduzeća naglašavaju da je ovo državni, statreški projekt i da bi, ukoliko sve bude išlo po planu, za četiri godine prvi avioni mogli sletjeti i na ovaj aerodrom.

„Dobili smo sve preporuke i način kako da se to izvede, s obzirom na teren, izvršena su sva ispitivanja G1 misije gdje je tlo pokazalo da može izdržat teret 80 tona. To znači da može sletjeti referentni avion boing 737 700“, navodi Hadžić.

Procjenjuje se da će izgradnja ovog aerodroma koštati oko 100 miliona maraka.

(Radio Bihać)

Rukovodstvo Aero kluba Bihać reagovalo je na izjave rukovodstva Aero kluba Željava koje su objavljene ranije na portalu Klix.ba, a kako kažu oni su prvi aero klub koji su uspostavili na sportskom aerodromu Golubić granični prijelaz.

Pismo Aero kluba Bihać prenosimo u potpunosti:

“U članku je Predsjednik AK Željava Dževad Mešić izjavio da avioni iz Evrope često stižu u Bihać, te da trenutno slijeću na sportski aerodrom u „Golubiću“, kao i da je to uglavnom generalna i ultralaka avijacija koja slijeće na sportski aerodrom Golubić dok se ne riješi status Željave!?

Gore navedena izjava predsjednika AK Željava netačna, neistinita i zlonamjerna obzirom da je opće poznata činjenica zrakoplovi iz zemalja Evropske unije i regiona slijeću i koriste uslugu graničnog prijelaza na sportskom aerodromu „Golubić“ desetak i više godina unazad, a ne trenutno dok se ne riješi status Željave kako to u svojoj izjavi kaže Mešić.

U cilju objektivnog i istinitog informisanja javnosti moramo kazati da Aero klub „Bihać“ kao Operator sportskog aerodroma „Golubić“ godinama unazad uspostavlja privremeni graničini prijelaz na sportskom aerodromu „Golubić“, te da je Aero klub „Bihać“ prvi aero klub u Bosni i Hercegovini koji je na matičnom aerodromu u Bihaću uspostavio privremeni granični prijelaz, i na tu činjenicu smo izuzetno ponosni.

Osim toga, vjerujem da ste kao medij upoznati sa činjenicom da se na prostoru sadašnjeg sportskog aerodroma „Golubić“ gradi Međunarodni aerodrom „Bihać“, tako da smo duboko uvjereni da će na naš aerodrom i ubuduće slijetati avioni iz zemalja Evropske unije i regina, a vjerujemo i sa udaljenih destinacija, a ne kako to u svojoj izjavi kaže Mešić, dok se ne riješi status Željave.
Istini za volju, činjenica je da na sportski aerodrom „Golubić“ tokom ljetnih mjeseci sleti dvadeset do trideset zrakoplova koji koriste uslugu graničnog prijelaza, ali za komunikaciju sa Graničnom policijom BiH, proceduru najave i prihvata samih zrakoplova na aerodrom, kao i dolazak turista u grad Bihać zračnim putem, odgovorna je isključivo rukovodeća struktura Aero kluba „Bihać“.
AK „Željava“ participira u dijelu kada turisti (piloti i putnici) trebaju transfer sa sportskog aerodroma „Golubić“ do hotela u gradu Bihaću, i taj segment njihove aeroklupske i/ili turističke djelatnosti im ne sporimo, ali nećemo više dozvoliti da za radi vlastite promociju u javni prostor plasiraju poluinformacije i dezinformacije koje štete interesima i ugledu Aero kluba „Bihać”, stoji u pismu Aero kluba Bihać.

(Klix.ba)

U organizaciji Savjeta Mjesne zajednice Vrsta i podršku Gradske uprave Bihaća sinoć je u istoimenoj bihaćkoj mjesnoj zajednici održana manifestacija posvećena herojima odbrambeno-oslobodilačkog rata.

I ove godine upriličena je posjeta šehidskom turbetu narodnog heroja Adila Bešića mezarluzcima poginulih boraca dobitnika najvećeg ratnog priznanja značke Zlatni Lijljani, te spomen sobi, a prigodnim obraćanjima o značaju obilježavanja datuma iz odbrambeno-oslobodilačkog rata govorili su Ibro Rekić, predsjednik Savjeta MZ Vrsta, Elmedin Mehadžić, šef Odsjeka za mjesne i vjerske zajednice i Samir Jašaragić, ministar za boračka pitanja u Vladi USK-a.

U MZ Vrsta svoje živote za odbranu BiH položilo je 47 boraca, od kojih su četiri poginula borca dobitnici najvećeg ratnog priznanja značke Zlatni Liljan.

U Federalnom ministarstvu prostornog uređenja sa predstavnicima kantonalnih i lokalnih vlasti iz Unsko-sanskog kantona potpisani su ugovori za sufinanciranje projekata koje su po javnom pozivu kandidirali niži nivoi vlasti.

Podržani su projekti iz oblasti sanaciju šteta nastalih uslijed poplava i klizišta, utopljavanje javnih objekata i zaštitu nacionalnih spomenika u ukupnom iznosu od 723.724,70 KM.

Grad Bihać je potpisao dva ugovora u ukupnoj vrijednosti 135.000,00 KM i to za projekte “Sanacija klizišta u naselju Rekići MZ Vrsta faza 2“ i “Tekuće održavanje konzervatorsko restauratorski radovi – hitna sanacija objekta “Građevina – Zgrada” građevinskog ureda u Bihaću“.

Realizacija ugovora planirana je u slijedećih 12 mjeseci. U ime Federalnog ministarstva ugovore potpisao je ministar Josip Martić a Grada Bihaća, Vildana Zulić pomoćnik gradonačelnika Šuhreta Fazlića.