Studenti koji upišu ekonomski fakultet u praksi imaju nisko predznanje o pravu koje im je itekako potrebno kada se jednom uključe u proces rada. Upravo njima namijenjen je novi udžbenik „Poslovno pravo“ autora Albina Muslića, profesora prava na Univerzitetu u Bihaću, koje je juče promovirano u Gradskoj galeriji.
Prema riječima promotora, knjiga „Poslovno pravo“, uz studente, trebalo bi biti nezaobilazno štivo za menadžere i direktore privrednih subjekata ali i ostale upravljačke strukture ustanova i institucija. Riječ je o sintezi pravnih instituta a u funkciji studiranja na ekonomskom fakultetu, koji obuhvata opći dio poslovnog prava i statusni dio, odnosno – privredna društva, ističe Muslić.
Džanan je u proteklom mjesecu odigrao nekoliko odličnih partija, a Breogan je vodio do pobjeda nad Valensijom i Fuanlebradom.
Bh. košarkaški reprezentativac iz Breogana Džanan Musa proglašen je za najboljeg igrača španske Endesa lige u mjesecu decembru.
Musa je u proteklom mjesecu odigrao nekoliko odličnih partija, a Breogan je vodio do pobjeda nad Valensijom i Fuanlebradom.
Sjajni Džanan Musa je u decembru u prosjeku imao 27.3 poena, 7 skokova i 5.3 asistencije po utakmici, te valorizaciju od čak 34 u prosjeku.
Danas je na svojim društvenim mrežama podijelu fotografiju s MVP trofejom, uz poruku:
– Kako opisati ovaj trofej? On nije samo za jednog čovjeka. On je za kulturu, navijače i ekipu Breogana. Hvala vam svima na podršci. Čeka nas još posla. Volim vas, Džanan – napisao je Musa
Zdravstveni radnici Unsko sanskog kantona i dalje su bez zarađene decembarske plate jer na jučerašnjoj redovnoj sjednici Skupštine Kantona nisu usvojeni Budžet USK za 2022. godinu i Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja. Ovakav ishod izazvao je razočarenje svih budžetskih korisnika, naročito zdravstvenih radnika koji su očekivali usvajanje ovih materijala, i isplatu decembarske plate. Razočarani su i nezadovoljni zaposleni u ZU Dom zdravlja Velika Kladuša.
Predsjednik Skupštine Osnovne organizacije Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u ZU Dom zdravlja Velika Kladuša Sinhad Golubović ističe da je neusvajanje Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja, i Budžeta USK za 2022. godinu potvrda da se političke igre igraju preko leđa uposlenih u javnom zdravstvu i drugih budžetskih korisnika.
Golubović ponavlja da zaposleni u javnom zdravstvu ostaju pri odluci da će stupiti u generalni štrajk, ukoliko ne dođe do usvajanja ovih finansijskih dokumenata na, kako je istakao, vanrednoj sjednici Skupštine Kantona.
Danas je u Bihaću održan radni sastanak predstavnika Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine, Koordinacionog tijela i Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi problematike odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora sa predstavnicima Radne grupe za praćenje aktivnosti izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na području općine Dvor u Republici Hrvatskoj, imenovane od Vlade USK. Na sastanku su prezentirane informacije o učinjenom po ovom pitanju od strane Koordinacionog tijela za praćenje stanja i aktivnosti u vezi problematike odlaganja radioktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora i Ekspertnog tima o trenutnom stanju, te dogovorene dalje aktivnosti.
Sastanak je organizovalo Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Vlade USK koje kordinira ove aktivnosti a ministar Adnan Alagić, kao i premijer Mustafa Ružnić, istakli su i ovom prigodom da će Krajina u partnerstvu s gradovima Pounja ostati dosljedni u borbi protiv odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore.
U predstojećem periodu, prijedložili su predstavnici državnog ekspertnog tima, značajnu ulogu u ovom procesu mora imati Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću a Vlada USK će podržati projekat kadrovskog usavršavanja i opremanja za potrebe naučnog istraživanja uticaja na okoliš.
Svake godine se iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine izdvaja novac za kantone, pa se ta praska nastavlja i u ovoj godini. Naime, premijer FBiH Fadil Novalić je najavio da će u 2022. godini ukupan transfer prema kantonima iznositi 200 miliona, čime im se pruža prilika da povise naknade određenim kategorijama stanovništva, naprimjer porodiljama.
Ipak, uprkos izdvajanjima iz budžeta iz većine kantona se može čuti kako nemaju novca za povećanje naknada. Zbog svega, u kantonima smo zatražili objašnjenje koliko su proteklih godina dobili novca iz budžeta FBiH, u šta su ih utrošili i da li su za utrošeno morali podnijeti izvještaje Federalnoj vladi.
Za zdravstvo 2,5 miliona KM u USK
– U 2019. godini Vlada FBiH doznačila je Unsko-sanskom kantonu 4.000.000 KM miliona finansijske pomoći utvrđene za potrebe zdravstva i uspostavljanje povoljnog stanja sigurnosti u USK, na osnovu zaključka Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Novac je raspoređen na sektor zdravstva i unutrašnjih poslova, preciznije 2,5 miliona za zdravstvo i 1,5 za sigurnost, odnosno MUP-u USK.
Novac za zdravstva preraspoređen je Kantonalnoj bolnici u Bihaću i domovima zdravlja angažiranim u pružanju pomoći migrantskoj populaciji. Od sredstava za oblast sigurnosti, 1.197.799,53 KM je i danas na računu Vlade USK rezervisano za potrebe MUP. Detaljan izvještaj proslijeđen je Ministarstvu finansija Federacije – rekao nam je Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona.
U 2020. i 2021. godini Federalno ministarstvo finansija isplatilo je USK podršku od po 23,903,093 KM na ime pomoći kantonima u sanaciji posljedica nastalih usljed pandemije koronavirusa.
– Radi se o sredstvima koja su raspoređena na sve kantone. Novac iz 2020. godine odnosi se na kreditni aranžman (RFI instrument brzog finansiranja) BiH i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Ovaj novac će vraćati svi nivoi vlasti nakon određenog grace perioda. Novac za 2021. godinu nije dio kreditnog aranžmana države BiH i MMF-a. To su sredstva države BiH koja su povučena na osnovu kvote koje BiH ima kod MMF-a. Ni FBiH niti kantoni u ovom slučaju ne snose troškove. Naime, 23 miliona iz 2020. su također opravdana kod Federalnog ministarstva finansija dok se 23 miliona iz 2021. godine u potpunosti prenose u budžet za 2022. – objašnjava Ružnić.
Goražde dobilo 2020. godine 4,1 miliona KM
Upitali smo da li je Vlada FBiH tražila povratnu informaciju, izvještaj u šta je kanton utrošio novac.
– Vlada Unsko-sanskog kantona je tražila od Vlade Federacije BiH preciziranje namjene ovih sredstava. Nakon što smo dobili upute, urađeni su i dostavljeni izvještaji o utrošku – kazao je Ružnić.
Premijerka Bosansko-podrinjskog kantona Goraže Aida Obuća nam je navela koliko je ovaj kanton dobio novca iz budžeta FBiH od 2017. godine do danas.
– Iz Budžeta FBiH doznačavana su sredstva BPK Goražde, te je 2017. godine doznačeno 2.440.000,00 KM, u 2018. godini 2.000.000,00 KM, u 2019. godini 3.000.000,00 KM, u 2020. godini 4.152.192,00 KM, a u 2021. godini 4.152.192,00 KM. Vlada Federacije BiH je svojom odlukom odredila da se u 2020. godini sredstva doznačavaju za sanaciju posljedica nastalih proglašenjem pandemije COVID-19, a u 2021. godini za provođenje strukturalnih reformi i prevazilaženje socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih posljedica pandemije COVID-19, te za infrastrukturne projekte – navodi Obuća i dodaje:
– U toku 2020. i 2021. godine je u skladu sa odlukama Vlada Federacije BiH, prije doznačavanja sredstava, zaključivan odgovarajući ugovor o dodjeli kojim se BPK Goražde obavezao dostaviti izvještaj o namjenskom utrošku sredstava. Bosansko-podrinjski kanton Goražde, naravno, pravovremeno dostavlja izvještaje o namjenskom utrošku sredstava.
Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirnes Bašić kaže da je ZDK 2020. i 2021. godine dobio po 31.878.226,00 KM, dakle ukupno oko 63,7 miliona KM podrške iz budžeta FBiH iz RFI aranžmana brze finansijske pomoći sa MMF-om.
Novac je otišao za plaće, naknade, materijalne troškove
– Odlukom Vlade FBiH, novac je dodijeljen na ime pomoći u sanaciji posljedica nastalih usljed proglašenja pandemije koronavirusa. To su, prema odluci Vlade FBiH, 2020. godine bili izdaci nastali izvršenjem kantonalnih budžeta, kako redovni troškovi korisnika – plaće i naknade, materijalni troškovi i slično, kao i pomoć iz budžeta prema privrednicima i stanovništvu. Prošle godine podrška je bila namijenjena za provođenje strukturalnih reformi i prevazilaženje socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih posljedica pandemije, kao i infrastrukturne projekte – navodi Bašić.
Kaže kako je Vlada ZDK protekle dvije godine realizirala niz programa i projekata sanacije posljedica pandemije koronavirusa u svim oblastima.
– Zahvaljujući sredstvima iz budžeta ZDK, a u značajnoj mjeri i navedenoj finansijskoj podršci Vlade FBiH, uspjeli smo realizirati važne projekte jačanja, prije svega, sektora zdravstva, koji je najsnažnije osjetio udar pandemije, ali i programe podrške i pomoći privredi, poljoprivredi i boračkoj zaštiti – govori Bašić.
Zarađenu decembarsku plaću zdravstvenim radnicima uskratilo je 15 skupštinskih poslanika, koji nisu podržali Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja, ali ni Budžet USK za 2022. godinu.
Na jučerašnjoj održanoj redovnoj sjednici nisu usvojena dva najvažnija financijska dokumenta, Budžet USK i Financijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja USK. Podražalo ih je tek 15 zastupnika, čime su se obistinile ranije najave da materijali neće proći na Skupštini.
Razočarenje je to za budžetske korisnike, ali prije svega za zdravstvene radnike koji su očekivali da će zastupnici usvojiti budžet ZZO-a, nakon čega bi dobili decembarske plate, te se započelo s implementacijom novih kolektivnih ugovora za zaposlene u javnom zdravstvu.
Najviše novozaraženih je evidentirano u Bihaću, ukupno 150.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo USK u protekla 24 sata testiran je 901 uzorak, a zaraza koronavirusom evidentirana je kod 310 osoba.
U Bihaću je evidentirano 150 novozaraženih osoba, u Cazinu 62, Velikoj Kladuši 49, u Sanskom Mostu 16, Bužimu 13. Bosanska Krupa i Ključ bilježe po četiri nova slučaja
Preminule su dvije muške osobe, starije životne dobi, iz Bihaća i Cazina.
Na COVID odjelima hospitaliziran je 56 pacijenata, od kojih je devet na intenzivnoj njezi.
DF USK-a osuđuje i smatra neprihvatljivim politiziranje oko usvajanja budžeta USK-a. Ovakav čin dovodi do ugrožavanja egzistencije nasih građana koji se i tako nalaze u teskoj financijskoj situaciji. Političke razmirice i prepucavanja se moraju ostaviti po strani i raditi za dobrobit građana.
Kao i prethodne godine, DF USK-a smatra da usvajanje budžeta Kantona ne smije biti dovedeno u pitanje. Politička stranka koja nema kapacitet da vodi procese treba odgovorno odustati od istih, dok političke stranke koje su i same bile u situaciji da vode te procese trebaju odgovorno, zbog opšteg interesa građana i funkcionisanja Kantona podržati budžet bez obzira što nije po njihovoj mjeri.
Ovo je jedinstveni stav DF-a USK-a i takav je bio i prošle godine kada nismo tražili ništa zauzvrat, te je i to jedan od razloga zašto nemamo svoga predstavnika, izabranog zvaničnika, u Skupštini USK-a.
Menadžment Aerodroma Bihać u fazi je rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i eksproprijacije zemljišta. Radi se o obimnom poslu jer je ostalo više od stotinu privatnih vlasnika zemljišta koje je potrebno otkupiti. U tu svrhu namijenjeno je pet miliona maraka.
Vlada Federacije i Grad Bihać te menadžment preduzeća zagovornici su ideje da se ne zavisi od velikih investitora, da se radi s novcem kojim raspolažu, te da se u prvoj fazi napravi manji aerodrom. Radi se o poletno-sletnoj pisti dužine 1.500 metara na koju bi mogli sletjeti avioni kapaciteta do 85 putnika. Međutim, da bi se gradilo, prvo mora biti završena eksproprijacija koja bi trebala biti gotova do proljeća. Za to je predviđeno pet miliona maraka, koje je osigurala Vlada Federacije.
„Uporedo s tim rješavamo i status kompletiranja zahtjeva za urbanističku saglasnost koja je krucijalna za izvođenje radova na ovom lokalitetu i neka su nastojanja da mi to možemo završiti do sredine ljeta kako bismo mogli uvesti i prve izvođače na nastavku izgradnje ovog velikog infrastrukturnog i kapitalnog projekta za Unsko-sanski kanton“, kaže Anel Hadžić, direktor JP Aerodrom Bihać.
Iako se radi o važnom projektu za cijelu regiju, finanijske injekcije ubrizgava samo Vlada Federacije, kaže direktor Hadžić. I gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić (POMAK) slaže se da se radi o projektu u koji bi svi morali biti uključeni: „Da bi se uključili investitori, u taj projekt mora da bude uključena Bosna i Hercegovina, mora da bude Federacija, mora da bude kanton. Tu su veliki novci, pojedini investitori traže određene garancije koje Grad ne može davati, ali kad mi krenemo s ovim, mi već imamo načete te neke pregovore, doveli smo ih – ne mogu reći do kraja – ali prilično smo ih ozbiljno uradili“
Za sada su investiranju najbliži ulagači iz Turske. Međutim, čekaju okončanje prve faze izgradnje aerodroma. Od glavnog projekta se, odnosno piste dužine 2.400 metara, ne odustaje, samo bi se radilo u drugoj fazi, rekli su nam sagovornici. Kao dokaz navode i da je trenutna testna pista građena za avione veće nosivosti i kapaciteta, ali i da će tako biti urađena i ona od 1.500 metara.
