Međunarodne humanitarne organizacije pozvale su nadležne da hitno iznađu rješenje za, kako su naveli, 900 migranata iz kampa Lipa kod Bihaća.
Poziv su uputili Međunarodna organizacija za migracije (IOM), UNHCR, UNICEF, Save the Children, Danish Refugee Council i Medecins du Monde.
“Potpisane humanitarne organizacije pozivaju na hitno iznalaženje rješenje za najmanje 900 migranata, izbjeglica i tražilaca azila koji su više od 24 sata držani u teškim humanitarnim uslovima i neizvjesnosti na lokaciji Lipa. Humanitarne organizacije pozivaju državne, entitetske i lokalne vlasti u Bosni i Hercegovini da se pokrenu s mrtve tačke i pridržavaju principa sadržanih u Međunarodnom pravu o ljudskim pravima, ratifikovanim konvencijama, kao i nacionalnim pravnim okvirima, te osiguraju sigurnost i zaštitu osoba koje su izložene riziku”, istakli su.
Upozorili su da se, kako su naveli, 900 migranata, izbjeglica i tražilaca azila sedam posljednjih dana nalazi u nemilosti na lokaciji bivšeg kampa Lipa. Podsjetili su da su sinoć ukrcani u 20 autobusa za koje se, kako su naglasili, očekivalo da će ih odvesti do odgovarajuće privremene prihvatne ustanove, odabrane od predstavnika vlasti.
“Međutim, autobusi nikada nisu napustili lokaciju kampa, nakon zastoja u procesima donošenja odluka na različitim nivoima vlasti i protesta lokalnog stanovništva. Teško stanje u kojem se nalaze migranati, izbjeglice i tražioci azila produbljuje se iz dana u dan”, ukazali su.
Kako su saopćili, nedostatak sigurnih i odgovarajućih alternativa za šatorski kamp Lipa, rezultiralo je zatvaranjem ovog kampa kojem su nedostajali najosnovniji uslovi za smještaj tokom zime.
“Nakon zatvaranja uslijedio je požar velikih razmjera koji je uništio veći dio kampa. Srećom, izbjegnute su ljudske žrtve. Stotine ljudi provele su sedmicu na otvorenom na lokaciji Lipa, uz minimalnu humanitarnu pomoć, a bili su izloženi niskim temperaturama i nisu imali pristup osnovnim objektima”, podsjetili su.
Također su napomenuli da su migranti u nedostatku iznalaženja bilo kakvog rješenja iskrcani iz autobusa i vraćeni na mjesto Lipa – izloženi niskim temperaturama, na lokaciji na kojoj gotovo da se nemaju gdje smjestiti.
“Prisiljavanje ljudi da ponovo ostanu na otvorenom u ovim uslovima ne može biti prihvatljivo rješenje. Nedostatak hitne akcije od odgovornih vlasti rizikuje mogućnost ozbiljnih posljedica po ljudsku sigurnost i živote”, dodali su.
Ocijenili su da je stanovništvo Bosne i Hercegovine pokazalo solidarnost s migrantima, izbjeglicama i tražiocima azila u posljednje tri godine i pružilo neophodnu podršku osobama u potrebi.
“Međutim, trenutni nedostatak konsenzusa među vlastima i negativna retorika potiče dodatnu ksenofobiju i stigmatizaciju migranata, izbjeglica i tražilaca azila u Bosni i Hercegovini. Vlasti se moraju ponašati odgovorno i obezbijediti sigurnost, kako za lokalno stanovništvo, tako i za migrante i tražioce azila. Potrebne su brze akcije da bi se okončale posljedice prouzrokovane bezizlaznim putem na kojem se trenutno nalaze migranti, izbjeglice i tražioci azila”, mišljenja su.
Potcrtali su da se, kako su naveli, zaštita, sigurnost i hitna humanitarna pomoć moraju pružiti osobama u potrebi, što prije.
“Potpisane humanitarne organizacije i dalje pružaju humanitarnu pomoć za ublažavanje patnji ljudi i opet naglašavju svoju spremnost da podrže napore vlasti da pruže pomoć na siguran i dostojanstven način”, saopćili su iz humanitarnih organizacija IOM, UNHCR, UNICEF, Save the Children, Danish Refugee Council i Medecins du Monde.
U međuvremenu, građani Bihaća su se večeras okupili ispred bivše tvornice Bira jer ne žele da se migranti iz kampa Lipa premjeste ne ovu lokaciju.
Podsjećamo, 500 migranata koji su iz kampa Lipa kod Bihaća trebali biti premješteni na novu lokaciju su ipak ostali na ovom mjestu. Autobusi kojima su već jučer trebali biti transportovani su prazni napustili Bihać. Tako da će oni noć provesti pod vedrim nebom.
Prijedlog ministra Cikotića je bio da budu premješteni na Bradinu, mjesto na sjeveru Općine Konjic. Nakon što su se mještani Bradine jučer usprotivili premještanju migranata u blizini njihovih domova, to se nije ni desilo. Kantonalna i lokalna vlast tvrde da do jučer nisu znali da će migranti biti smješteni na ovu lokaciju.
Zbog protivljenja vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a posebno načelnika Konjica i mještana Bradine, migranti iz kampa Lipa najvjerovatnije će ka Bihaću, odnosno kampu Bira.
“Vijeće ministara će imati vanrednu sjednicu i mislim da će do 9 sati usvojiti određene zaključke oko upravljanja migrantskom krizom. Vjerujem da će potvrditi ranije odluke, posebno onu koja se odnosi na kamp Bira, koji je procijenjen kao najbolji smještaj dok se Lipa ne pripremi kao trajni kamp pa će se onda Bira zatvoriti”, kazao je Cikotić za BHT.
Cikotić nije isključio mogućnost da USK neće ustupiti Biru za migrante, ali prije ili kasnije ako ne realizuju odluke Vijeća ministara, biće u prilici da svi na svom nivou odgovaraju za ono što su uradili ili nisu uradili.
“Ja se nadam da bi u interesu svih institucija BiH i po građane Bihaća i USK kao i BiH bilo najbolje da se svi vratimo planiranim aktivnostima i donešenim odlukama kako bi imali kompletnu kontrolu nad situacijom. Nadam se da će Bira biti najbolji odgovor premijera kantona USK”, kazao je ministar.
Novi potres probudio je mnoge građane. Kako su kazali iz Seizmološke službe, prvi je potres bio 4.7 Richtera, a onaj kasniji 4.8. Onda se osjetio još jedan, taj je imao 3.9 Richtera.
“Naknadni potresi, 30.12.2020. u 6:15 (M 4.7), 6:26 (M 4.8) i 6:29 (M3.9)”, objavila je Seizmološka služba na Twitteru.
Seizmologinja: Prvi je bio 4.7, a drugi 4.8 Richtera
Voditeljica Seizmološke službe za Hrvatski radio kazala je da je epicentar bio kod Petrinje.
Potres u 6, 15 bio je magnitude 4,7, onaj nešto kasnije 4,8 s epicentrom na području Petrinje, rekla je Ines Ivančić, voditeljica Seizmološke službe za Hrvatski radio.
Potvrdila da će se tlo i dalje tresti. „Hoće, trest će se duže vrijeme, potres u utorak bio je razoran i iza njega će s velikom sigurnošću uslijediti veliki niz potresa, među kojima će, sasvim sigurno, biti jačih“, kazala je.
Neusporedivo je slabiji od jučerašnjeg 6,2 ili onog u ponedjeljak, no evidentno je probudio mnoge građane. Objava EMSC-a na Twitteru ima u manje od 10 minuta skupila je 400-tinjak lajkova. Svoje dojmove potresa prijavljuju građani iz mnogih krajeva, osobito područja oko epicentra te iz Zagreba. Pema svjedočanstvu jednog korisnika Twittera, u Sisku je bilo ovako: “Nije bilo strašno kao jučer. Umalo nisam ni ustao iz kreveta, a jučer sam vrištao”. Na Twitteru ima prijava iz primjerice Banja Luke, no i iz Slovenije. Mnogi su potvrdili zemljotres iz Bosne i Hercegovine, ali i Slovenije.
Nova trešnja uskoro se osjetila i oko 6.27.
OKO 6:15 SATI novi je potres zatresao Hrvatsku, ali i Bosnu i Hercegovinu!
Potres se prilično osjetio ali još se čekaju detaljniji podaci.
U 6:27 sati osjeti se još jedan potres.
Nakon jučerašnjeg potresa od 6.2 Richtera u Petrinji u Hrvatskoj, osjetilo se više slabijih potresa. U jučerašnjem potresu od 6.2 Richtera poginulo je sedam osoba. Materijalna šteta je ogromna, u Petrinji gotovo da nema građevine koja nije oštećena.
25 miliona KM za JP “Aerodom Bihać” na ime kapitalnih transfera u 2021.
Aerodrom je simbol volje za promjenu odnosa države prema Krajini.
25 miliona KM za JP “Aerodom Bihać” na ime kapitalnih transfera javnim preduzećima po osnovu unaprjeđenja avio prometa Federacije BiH.
Zastupnici su na današnjoj 17-oj redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacija BiH izglasali spomenuti transfer, koji će se naći u Budžetu FBiH za 2021.
Hvala gradonačelniku Bihaća Šuhretu Fazliću i ministru Šemsudinu Dediću, te premijeru Fadilu Novaliću, koji su shvatili i prihvatili naše inicijative i angažiranost.
Hvala medijima koji su afirmirali i promovirali javno mišljenje u vezi značaja Aerodroma, pa su zastupnici prvi puta, bez obzira na o/poziciju i različite političke stranke, bili jedinstveni i saglasni da isti treba biti strateški projekat Vlade FBiH.
Aerodrom je simbol volje za promjenu odnosa države prema Krajini.
Zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Hamdija Abdić je na današnjoj sjednici u Sarajevu govorio o migrantskoj krizi s naglaskom na stanje u Unsko-sanskom kantonu.
– Migranti nakon zatvaranja kampa Lipa lutaju šumama, selima, livadama… Određeni broj migranata prebacuje se u Kanton Sarajevo. Posljednjih dana optužuje se za ovo stanje ministar sigurnosti Selmo Cikotić. Mora se znati da je kompletno Vijeće ministara BiH odgovorno za situaciju u Krajini. Čini mi se daje problem nastao na komunikaciji USK – Ministarstvo sigurnosti. Bio sam svojevremeno inicijator da se finansijski pomogne USK. Dodijeljena su četiri miliona KM, a prema mojim informacijama novac nije iskorišten na najbolji način – govori Abdić.
Osvrnuo se na izlaganje Sabine Ćudić (Naša stranka) u dijelu u kojem ona govori o (ne)isplativosti izgradnje aerodroma u Bihaću.
– Što se tiče iznosa od 137 miliona KM koliko bi trebalo za izgradnju aerodroma u Bihaću, koliko znam jedan dio bi osigurala Vlada FBiH, a ostalo bi koncesionar. Izgradnja aerodroma u Bihaću bio bi veliki podstrek za razvoj turizma u ovom dijelu BiH. Krajina i Bihać zaslužuju aerodrom – ističe Abdić.
Mario Mikulić (HDZBiH) pohvalio je Prijedlog budžeta za 2021. godinu.
– Prijedloženi dokument je izuzetno kvalitetan. Zadržali smo stavku od 25 miliona KM za prvo stambeno zbrinjavanje mladih. Zatim, 50 miliona KM za zapošljavanje i samozapošljavanje. Moramo realno sagledati situaciju u FBiH – rekao je Mikulić.
Stanovnici konjičkog mjesta Bradina večeras su poručili da im nije prihvatljivo da se veliki broj migranata smjesti u kasarnu za koju tvrde da se nalazi u blizini njihovih domova. Upozorili su da se kasarna nalazi u blizini škole i crkve.
Potcrtali su da su u toku dana saznali da vlast želi premjestiti migrante iz bihaćkog kampa Lipa u njihovo mjesto. Okupljanjem su izrazili javni protest planovima nadležnih.
Jedan od mještana je izjavio da je za dolazak migranata saznao danas u 13 sati. Kako je kazao, saosjeća se s migrantima, ali strahuje da bi oni, kako je naglasio, prevladili jer su mala lokalna zajednica.
“Imamo loša iskustva iz susjedne Općine Hadžići gdje oni rade jako loše stvari. To se ovdje ne može desiti ni pod koju cijenu”, poručio je.
Tvrdi da nisu ni riješeni imovinsko-pravni odnosi zemljišta na kojem je napravljena kasarna. Očekuje da će imati punu podršku načelnika Općine Konjica Osmana Ćatića za kojeg je naveo da je i on “zaprepašten” ovakvom odlukom.
Nastavnik Ramo Spiljak tvrdi da se u blizini kasarne, gdje su migranti planiraju smjestiti, nalazi osnovna škola. Prema njegovim riječima, škola je 30 metara udaljena od kasarne.
Prenio je zabrinutost direktorice škole Munevere Tinjak za sigurnost učenika. Istakao je da školu pohađa 50 đaka i da su građani odmah prepoznali da postoji mogućnost sigurnosne i humanitarne katastrofe.
Mještani su naveli blizinu škole samo kao jedan od razloga zašto ne žele otvaranje prihvatnog centr za migrantea u njihovom mjestu. Ukazali su i da bi oni dijelili isto dvorište s crkvom.
U više navrata su ponovili da neće dozvoliti smještanje velikog broja migranata. Ima i onih koji su spremni da prihvate manji broj ljudi, ali su pozvali nadležne da migrante rasporede i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Podsjećamo, danas je veliki broj migranata iz kampa Lipa trebao biti prebačen na Bradinu. Da će Bradina biti mjesto gdje bi trebali biti zbrinuti nadleženi su objavili tek danas. Do tada se nije znalo gdje će biti smješteni. Kantonalna i općinska vlast tvrdi da nije bila informisana o ovom planu.
Prvobitno su trebali biti premješteni u prostorije bivše tvornice Bira, ali su se tome usprotvili građani Bihaća i lokalna vlast.
U svečanom salonu gradske Vijećnice u Sarajevu 22. decembra održana je svečana Akademija povodom 28. godišnjice od osnivanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualac .
Na akademiji su dodijeljena priznanja VKBI laureatima, koje je na prijedlog predsjednika Vijeća, odredio Upravni odbor Vijeća.
U ime Vlade Unsko-sanskog kantona zahvalnicu VKBI primio je Mustafa Ružnić, premijer USK.
– Vlada Unsko-sanskog kantona finansijski podržava značajan projekat Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca – izradu enciklopedijskog višetomnog Rječnika bosanskog jezika autora prof.dr. Dževada Jahića , kaže premijer USK.
Podršku ovom značajnom projektu delegirala je zastupnica u Skupštini USK Ilda Alibegović.
– Identitet, lična karta jednog naroda je njegov jezik, njegova država i njegova historija. Dževad Jahić je veliki čovjek, veliki naučnik, jezičar, uradio je na tom planu velike projekte, a ovaj je sigurno najobimniji i najznačajnijiji.
Iz tog razloga sam ponosna što je realizirana moja inicijativa da USK podrži veliki projekat profesora Jahića.
Uz pomoć i podršku premijera, Vlade USK i Skupštine USK uspjela sam usmjeriti 20 hiljada KM za dalje finansiranje enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika autora profesora Jahića, ističe zastupnica Alibegović.
Pripadnici Oružanih snaga su također ovdje i oni su obustavili isporuku klupa iz jednog kamiona koji je prethodno prošao do kasarne i čekaju dalje instrukcije
Blizu 200 mještana je blokirali krug oko kasarne na Bradini. Razlog; dobili su informaciju da će dio migranata iz Bihaća biti smješten na Bradini.
“Ispred kasarne u Bradini okupili su se mještani ovog sela kao i susjednih sela i blokirali su put do kasarne. Oni su se okupili u velikoj grupi, a put je blokiran jednim džipom. Naime, kako su kazali imaju informaciju da bi migranti iz Bihaća trebalo da budu smješteni u kasarni u Bradini. Pripadnici Oružanih snaga su također ovdje i oni su obustavili isporuku klupa iz jednog kamiona koji je prethodno prošao do kasarne i čekaju dalje instrukcije. Jedan bager je bio počeo vršiti pripremanje terena ali je i on obustavio radove. Kako nezvanično saznajemo ti radovi su trebali da budu namijenjeni za uređenje terena za smještaj kontejnera. Dva kontejnera se nalaze na kamionu i prema izjavama vozača u njima bi trebala da bude smještena ambulanta. Okuplja se sve veći broj građana, ali sve je mirno i nema problema. Predsjednik Mjesne zajednice Bradina Mujo Avdibegović je kazao da mještane zabrinjava to što se kasarna nalazi u neposrednoj blizini škole. U Bradini se osim mještana i pripadnika Oružanih snaga nalaze i pripadnici Policijske stanice Konjic kao i predstavnici Općine Konjic”, izvjestila je novinarka Radija Konjic.
Građani se okupili nakon što s iz medija saznali da migrante planiraju prebaciti i smjestiti na Bradinu
U 17 sati u zgradi Općine Konjic bit će održan sastanak nadležnih koji će razgovarati o trenutnom stanju kada je riječ o smještaju migranata u kasarnu u Bradini.
“Mještani su to čuli putem medija i sami su se organizovali i blokirali krug kasarne. Mogu reći da imovinsko-pravni odnosi kasarne nisu riješeni i nalazi se u dvorištu osnovne škole, nalazi se uz cestu naseljenog mjesta i samim tim stanovnici Mjesne zajednice Bradina se protive tome da na ovakav način se postupa prema tom lokalitetu i da migranti s područja Bihaća budu tu smješteni”, kazao je Osman Ćatić, načelnik Konjica za Klix.ba.
Ćatić je istakao da niko ne bježi od toga da snosi jedan dio tereta migrantske krize, ali smatra da treba biti raspoređeno na cijeloj teritoriji BIH i svaka općina treba biti uključena. Načelnik Konjica naglašava da objekat bivše kasarne nije zatvorenog niti poluotvorenog tipa.
Podsjećamo, danas se pojavila vijest da je jedanaest autobusa s migrantima krenulo s lokacije kampa Lipa kod Bihaća. Istina je da su migranti ukrcani u autobuse, ali još uvijek nema zvanične potvrde da autobusi idu prema Bradini.
Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić je kazao da će migranti privremeno biti smješteni na Bradini dok se ne napravi prihvatni centar na Lipi. S druge strane ministar finansija Bevanda je kazao da takva odluka nije donesena na Vijeću ministara BiH.
Vlada HNK je također poručila da se transport migranata vrši bez njihovog znanja.
Slike s lica mjesta: Migranti su ušli u autobuse FOTO: Fokus.ba
(fokus.ba)
Evropska unija sada spočitava bh. vlastima da novac koji su dobili za upravljanje migrantskom krizom nisu iskoristili u prave svrhe
PIŠU: A. OMEROVIĆ/B. MRKIĆ-RADEVIĆ
Ono što se mjesecima najavljuje dogodilo se: u BiH se odvija prava humanitarna katastrofa nakon raspuštanja kampa Lipa u Bihaću. Kako drugačije nazvati činjenicu da hiljade ljudi spava na otvorenom, nema dovoljno hrane, odjeće ni mjesta kako bi se zaštitili od hladnoće, piše Žurnal.info.
Uslovi u kampovima ni ranije nisu bili idealni, poznato je, ali su pružali barem nekakvu zaštitu. U njima nije bilo dovoljno hrane, tople vode, a ponegdje se pitka voda nalazila tek u izuzetno prljavim toaletima. Novinarka i aktivistica Vanja Stokić u Krajini je boravila i proteklih dana, ali i mnogo ranije:
– I prije zatvaranja kampa sretali smo ljudi koji su nam se žalili da su uslovi u kampu loši. Nalazili smo ih kako spremaju ručak, kuhaju neke čorbe od tunjevine, jer jednostavno hrane u kampu nije bilo dovoljno.
Vanja svjedoči da su ljudi nakon zatvaranja kampa potpuno zbunjeni i dezorijentisani jer ne znaju šta se dešava i gdje da idu:
– Od mene kao novinarke traže informacije o tome da li sada mogu ići u Bihać, da li će granice biti otvorene. Niko im se, dakle, nije obratio da ih obavijesti šta će se dalje sa njima dešavati. Rečeno im je: “Danas se Lipa zatvara, pokupite svoje stvari”. Dobili su nešto hrane, vreću za spavanje i izašli su vani – opisuje kako je izgledao izlazak iz Lipe.
Dobar dio njih bio je zbunjen i uplašen, grupisali su se na livadi a neki od njih su odlazili u šumu. Pitali su da li sada mogu ići u Bihać:
– Kao da su očekivali da neko dođe po njih, uopšte nisu znali šta će se dalje događati.
Ovi ljudi, ali i stanovnici Krajine i BiH, žrtve su prebacivanja odgovornosti, u kojoj podjednako učestvuju međunarodne i domaće institucije. Iako bi za njih najbolje rješenje bilo otvaranje granica, taj humani potez Evropske unije, sasvim je izvjesno, neće doći tako brzo.
Odmah nakon zatvaranja Lipe, IOM je napustio kamp:
– Kad smo dolazili pred Lipu, u vrijeme zatvaranja, vidjeli smo konvoj vozila IOM-a i Crvenog krsta kako napuštaju kamp. Povukli su se i digli ruke – kaže Vanja Stokić.
LICEMJERJE EU
Evropska unija sada spočitava bh. vlastima da novac koji su dobili za upravljanje migrantskom krizom nisu iskoristili u prave svrhe.
Evropska unija jeste dala novac a time i prebacila odgovornost, na IOM i UN agencije i njihove partnere, smatra novinarka i aktivistica Nidžara Ahmetašević. To se desilo 2018. i uradili su to jer nisu imali povjerenja u ovdašnje vlasti:
– Prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, što se sada dešava, je besmisleno i uvredljivo za građane BiH ali i ljude u pokretu. To smo već vidjeli duž Balkanske rute, od Turske, preko Grčke i drugih zemalja i dešava se od 2016. kada je EU zatvorila granice kreirajući time katastrofu koja ne prestaje. Tačnije, sve samo postaje gore.
Nasilje na granicama je gurnuto unutar Balkana, kaže naša sagovornica, a vlastima u tim zemljama je data bezuslovna podrška samo ako drže granice zatvorene:
– Naravno da je BiH tu idealna jer nema vlasti, nema institucija, nema vladavine zakona i, iskreno, vjerujem da se EU nadala da će ljudi u jednom trenutku zaglaviti u zemljama kao što je BiH ili Srbija, i da će im vlasti u tim zemljama, koje imaju podršku EU decenijama, pomoći da održe zatvorene granice i “čiste ruke”. Jer, sada EU jednostavno govori – “oni” su krivi. Ko god “oni” da su. Nažalost, građani i građanke u BiH, usljed nedostatka informacija generalno, isključeni od ostatka svijeta, su pristali da budu dio te igre koja se u suštini zove – natjeraj siromašne da mrze siromašne.
Za nju je porazna i šutnja bh, javnosti, jer ne samo da nemamo institucija države, vladavinu zakona, nego ni intelektualce i nevladin sektor:
– Ta tišina sa kojom prate (ako uopće prate), je bolnija od buke koju oni koji propagiraju mržnju prave. Ovim što se dešava na Balkanu su UN i IOM još jednom dokazali da ili ne treba da postoje, ili trebaju ozbiljno da se mijenjaju. Nisu to naučili u BiH početkom 90-ih, pa sumnjam i da će sada.
LICEMJERNO OPTUŽIVANJE
Kada je kolega sa DW prije tačno godinu dana pitao ko je normalan mogao očekivati da bi Bosna i Hercegovina, u današnjem obliku, mogla riješiti problem koji u zadnje tri nije mogla riješiti Evropska unija, savršeno je opisao licemjerstvo Europske unije prema migrantskoj krizi. Migranti u Bosnu i Hercegovinu nisu pali s neba, već su vjerovatno u BiH došli baš iz članica EU – Grčke ili Bugarske – što traje još od 2016. godine.
Bez obzira na to, Evropska unija ni tada a ni sada, nema funkcionalan sistem provjere i dodjele azila na svojim vanjskim granicama a najbolji primjer je upravo Hrvatska.
„Taj veliki izbjeglički val krenuo je prije više od četiri godine, 2016-te je sklopljen taj deal između Turske i Europske unije i sad bi BiH trebala rješavati problem. Mnogi prebacuju BiH da je ta zemlja zakazala ali čini mi se da nije tako – da je ovdje zapravo zakazala, i to duboko zakazala, Europska unija“, kazao je novinar DW Srećko Matić za hrvatsku televiziju prije tačno godinu dana i naveo da je „licemjerno prebacivati sada odgovornost na BiH, vladu u Sarajevu ili nekakvom kantonu tamo u Bosni. Licemjerno je i kritizirati hrvatsku policiju zato što tuče migrante, naravno ljudska prava treba poštivati i treba osuditi svaku vrstu nasilja pa i od strane policije. Licemjerno je zato što i u Šengenu ima jako puno zemalja koje profitiraju zbog tih brutalnosti i rigoroznih kontrola baš na granici sa BiH“.
Prije godinu dana problem je bio improvizirani kamp Vučjak, danas je problem ponovo improvizirani kamp Lipa u Bihaću. U suštini, ništa se nije promijenilo za migrante koji su zaglavili u BiH. Nije se promijenila ni situacija sa lokalnim vlastima i stanovništvom u Bihaću, nije se promijenio ni odnos državne vlasti a ni Europske unije u BiH. Licemjeran odnos prema migrantima i problemima sa kojima se susreću je samo intenziviran.
Nedavno su iz delegacije EU izrazili žaljenje što vlasti Bosne i Hercegovine nisu uspjele realizirati preseljenje migranata u Biru „koja je prethodno ispražnjena i ostaje neiskorištena uprkos kontinuiranom finansiranju od Evropske unije“.
„Neuspjeh vlasti Unsko-sanskog kantona da djeluju pokreće pitanja u kontekstu vladavine prava i direktno doprinosi humanitarnoj i sigurnosnoj krizi“, naveli su iz delegacije EU naglašavajući još jednom da je Evropska unija u više navrata izražavala zabrinutost povodom situacije po pitanju migracija i pojavi humanitarne krize u zemlji.
Moglo bi se isto prigovoriti i Evropskoj uniji. Neuspjeh EU da djeluju kada je u pitanju migrantska kriza prvenstveno na njihovoj vanjskoj granici – granici Hrvatske sa BiH, a na kraju i u Grčkoj pokreće pitanja u kontekstu vladavine prava i direktno doprinosi humanitarnoj i sigurnosnoj krizi u Evropi. Naročito iz razloga što do sada nismo mogli vidjeti ozbiljnu reakciju Evropske unije na sva kršenja, ne samo ljudskih prava migranata, već i direktna kršenja evropskih zakona od strane Hrvatske. Šutjeli su na bezbrojne izvještaje nevladinih organizacija, medija ali i svjedočenja migranata koji su pretrpjeli nasilje na granicama EU. Umjesto adekvatne reakcije, Evropska unija nastavila je izdašno finansirati hrvatsku policiju pravdajući to jačanjem vanjske granice.
Iz delegacije Evropske unije pak tvrde da su izdašno finasirali i sve resorne vlasti u BiH „u iznalaženju, definisanju i pregovorima o mogućim rješenjima“.
„Evropska unija je nadalje pružila značajnu finansijsku i tehničku podršku Bosni i Hercegovini za bolje upravljanje migracijama i azilom kao i pomoć građanima u suočavanju sa ovom izazovnom situacijom. Nedavno je Evropska komisija usvojila paket pomoći od dodatnih 25 miliona eura sredstava za podršku Bosni i Hercegovini u upravljanju migracijama. Evropska unija i njeni partneri nastavljaju pomagati i ublažavati uslove u kojima borave izbjeglice i migranti van smještaja“, naveli su iz delegacije EU u BiH.
ZATAŠKAVANJE DOKAZA
Polovinom ove godine novinari Guardiana dobili su na uvid internu e-mail prepisku Evropske komisije, a koja otkriva da su dužnosnici u Bruxellesu, u strahu od negativnih reakcija, odlučili ne razotkriti nedostatak posvećenosti Hrvatske mehanizmu nadzora finansiranom evropskim novcem. Jedan od uslova da bi dobili novac za “jačanje hrvatskih granica” bila je i uspostava nadzornog mehanizma za osiguravanje humanog postupanja prema migrantima. Taj mehanizam trebao je poslužiti kao osigurač da su “sve mjere na vanjskim granicama EU-a proporcionalne i potpuno usklađene s temeljnim pravima i zakonima EU-a o azilu”.
Guardian je u izvještaju s razlogom optužio upravo dužnosnike Evropske unije za ‘nečuveno zataškavanje’ dokaza o neuspjehu hrvatske Vlade u nadzoru policije, višekratno optužene za pljačkanje, zlostavljanje i ponižavanje migranata na svojim granicama.
Šef misije IOM-a u BiH Peter Van der Auweraert nagovijestio je zbog čega ga brinu najnovija dešavanja u kampu Lipa u Bihaću – “to će vjerojatno natjerati ljude da se približe granici. ”
Kada migranti krenu prema granici EU imat će toplu odjeću, vreće za spavanje, pribor za hranu i higijenu koju im je podijelio IOM. Šta će se dešavati s njima na granici Evropske unije, kako će se prema njima njima odnositi policija, čini se da nikome nije bitno.
Ana Ivanović okačila je na Twitteru sliku sa Bastijanom Švajnštajgerom i fanovima uputila prazničnu čestitku, piše “Žena.blic.rs”.
Fotografija, kao i svaka druga njihova, odiše srećom i zaljubljenošću, a komentari koji ispod pljušte u potpunom su neskladu sa ljubavi i srećom koja izbija sa slike.
We already set up our tree. Who else is Christmas ready?
Da Ana lista komentare na Tviteru ispod svoje slike, teško da bi mogla da ostane potpuno ravnodušna na silne kritike koje je prikupila.
Od vulgarnih komentara na račun “muža Nijemca, jer joj je valja Srbin”, preko opaski da je “već zaboravila kad je “njen Božić”, pa do onih koji se pitaju ima li Ana uopšte para kad joj je jelka “tako jadna”, došlo se i do savjeta da “opere zavjese”.
U sve su komentatori zagledali samo da ne vide dva široka osmeha na zaljubljenim licima, objavio je portal Novi.ba
jelka prosječnog građanina sa primanjima do 300€ vs jelka ane ivanović sa primanjima do 300000€ pic.twitter.com/etZitwLWL1
VIC DANA: Zrakoplovstvo
Razgovaraju mali Ivica i Perica. Perica se hvali:
– “Moj tata je skinuo avion u ratu.”
Kaže njemu Ivica:
– “Nije to ništa, moj tata je skinuo pilota s moje starije sestre.” VIC DANA: Mujo vodi ljubav sa ljubavnicom, a zatim u sobu ulazi njen muž…
Mujo strastveno vodi ljubav sa ljubavnicom, a onda u stan uleti njen muž kao od brda odvaljen.
Hvata nesretnika za nogu i vrat, iznosi ga na terasu i baca sa 14. sprata. Mujo, dok pada razmišlja:
„Konju jedan, što ti je to trebalo, imaš super ženu, djecu, kola, platu…”
Ulicom prolazi traktor i vuče prikolicu sa sijenom i Mujo pada na sijeno, ustaje, otresa sijeno sa sebe i kaže:
„Eh, što ga i ja serem kad se uplašim“! VIC DANA: Lokalni poziv
Pita Tuđman đavola:
Jel mogu da pozovem Zagreb samo na minut i vidim kako stoje stvari u mojoj zemlji? Zanima me kada ćemo u Evropu.
– Može – odgovori đavo.
Završi Tuđman razgovor a đavo mu kaže – Ovaj poziv košta milion dolara.
– Nema problema. Reče Tuđman i plati.
Čuje to Sadam pa i on upita:
– Mogu li i ja da nazovem Bagdad? Ovi moji imaju probleme, pa me zanima kako ih rešavaju.
– Može, ali će te to koštati 2 miliona dolara. – Kaže đavo.
Sadam završi razgovor i plati.
– To je sve čuo Milošević pa upita đavola: – A jel mogu ja da nazovem Beograd? Zanima me da li su sačuvali Kosovo, da li se popravio standard i mnogo toga još.
– Može. – Reče đavo.
Kad je završio razgovor Milošević upita: – Koliko treba da platim?
– Ništa. – Odgovori đavo.
– Kako ništa. Ova dvojica su platili po milion i dva, a ja ništa.
– Kad zoveš iz jednog pakla u drugi, računa se kao lokalni poziv.
VIC DANA: Kaže zet punici …
Kaže zet punici:
– Vi tako dobro izgledate…
– Bili bi idealan model za nekog kineskog slikara.
Punica,sva ushićena,upita:
– A zašto baš kineskog?
Zet:
-Pa, oni vole slikati zmajeve VIC DANA: Djed i 18-godišnji unuk
Djedu je 18 godišnji unuk koji stalno sjedi pred kompjuterom počeo pošteno ići na živce pa mu priđe i reče:
– “Kad sam bio tvojih godina, išao sam s prijateljima u Trst, upali smo u prvi bordel, sve im pojeli, sve popili, istorbali sve ku*ve, konobaru popišali šank i otišli bez plaćanja!”
Malomu se ideja jako dopala. Vrati se za dva tjedna sav modar i pre.(t) učen, zavijene glave pa ga deda upita:
– “Kog si vraga radio?”
– “Tja, isto kao ti, išao sam s prijateljima u Trst, upali smo u prvi bordel, sve im pojeli, sve
popili, istorbali sve ku*ve, konobaru popišali šank i kad smo htjeli otići bez plaćanja došli su iz stražnje sobe tri gorile i sredili nas!”
– “Pa dobro, s kim si to išao u Trst?”, upita deda.
– “S nekakvim autoprijevoznikom,” odgovori mladac, “a ti?”
– “S Partizanima!” VIC: Došao Ciga u crkvu
Dosao Cigo u crkvu traziti od popa milostinju, hrane malo za sebe i sina. U crkvu udje samo otac. Zovne Cigo popa i ovaj dodje.
– “Sto je sine, sto zelis od mene?”, rece pop.
– “Daj gazada hrane, cu umrem od gladi sin i ja”, odgovoara Cigo.
– “Ako se pravilno prekrizis, dobijes slanine i kruha.”, zatrazi pop.
– “U ime Oca, Duha svetog, Amen.”, nabrzinu rece Cigo.
– “Nevalja ti to, sine moj. Ajde ponovo. Ako dobro to napravis, dobijes i sira.”, rece pop.
– “U ime Oca, Duha svetog, Amen.”, opet ce Cigo.
– “Ma nevalja, sinko. Ajde ponovo, polako. Ako sada ne pogrijesis, dobijes i sunku, cijelu.”, rece pop.
– “U ime Oca, Duha svetog, Amen.”, polako ce Cigo.
– “Pa gdje ti je pobogu Sin?”, ljuto ce pop.
– “Aaa, eno ga pred vratima ceka s vrecom gazda.”, brzo ce Cigo. VIC DANA: Slikanje
Zadnji dan skole i slikanje. Uciteljica nagovara decu da kupe slike.
– Deco kupite slike za 15 godina ce te reci:
– Ovo je Nemanja on je doktor, ovo je Jovana ona je balerina.
A tihi glas iz daljine dobacuje:
– A ovo je uciteljica ona je mrtva. VIC DANA: Poljubi tetu
Izašla mama sa sinom napolje u šetnju i usput sretne svoju jako lepu i zgodnu prijateljicu..
Kaže Mama sinu:
– “Sine, poljubi tetu”.
– Ne mama !!
– Čuješ šta ti kažem, poljubi tetu odma. Ne budi nepristojan!
– MAMA, rekao sam NE !
– A zašto je nećeš poljubiti ,kaži?
– Zato što je tata juče pokušao isto i dobio šamar! VIC DANA: Mujo i Haso kod psihijatra
Otišli Mujo i Haso kod psihijatra. Prvi ulazi Haso.
– Je li, Haso, je l’ vidiš nešto čudno na meni? – pita psihijatar.
– Vidim da nemate uši.
– Šta ti meni bre, nemam uši?! Marš napolje!
Izaš’o Haso u hodnik i kaže Muji:
– Mujo, ako te pita vidiš li nešto čudno na njemu, nikako ne govori da nema uši!
Uđe Mujo, a psihijatar ga pita:
– Je li, Mujo, je l’ vidiš nešto čudno na meni?
– Vidim. Nosite kontaktna sočiva.
– Odlično! Kako si primetio?
– Prosto. Da imate uši, nosili biste naočare!
