Home Blog Page 953

PRIZNAO SAM ŽENI DA SAM SPAVAO SA NJENOM SESTROM, A ONDA SAM UJUTRO NAŠAO OVU PORUKU: Srce mi je stalo, kako da mi oprosti?

Muž je priznao ženi da ju je prevario sa njenom rođenom sestrom, te da će njih dvoje odseliti u drugi grad da žive skupa.

Ali ovo ženino pismo nije očekivao.

Kakav preokret.

Dragi,

Nadam se da si uživao dok si spavao sa mojom sestrom. Ne znam da li sam ti rekla, dali moja sestra Karla se rodila kao Karl, kao muško. Uživajte.

VIC DANA: Zrakoplovstvo
Razgovaraju mali Ivica i Perica. Perica se hvali:

– “Moj tata je skinuo avion u ratu.”

Kaže njemu Ivica:

– “Nije to ništa, moj tata je skinuo pilota s moje starije sestre.”

VIC DANA: Mujo vodi ljubav sa ljubavnicom, a zatim u sobu ulazi njen muž…
Mujo strastveno vodi ljubav sa ljubavnicom, a onda u stan uleti njen muž kao od brda odvaljen.

Hvata nesretnika za nogu i vrat, iznosi ga na terasu i baca sa 14. sprata. Mujo, dok pada razmišlja:

„Konju jedan, što ti je to trebalo, imaš super ženu, djecu, kola, platu…”

Ulicom prolazi traktor i vuče prikolicu sa sijenom i Mujo pada na sijeno, ustaje, otresa sijeno sa sebe i kaže:

„Eh, što ga i ja serem kad se uplašim“!

VIC DANA: Lokalni poziv
Pita Tuđman đavola:
Jel mogu da pozovem Zagreb samo na minut i vidim kako stoje stvari u mojoj zemlji? Zanima me kada ćemo u Evropu.

– Može – odgovori đavo.

Završi Tuđman razgovor a đavo mu kaže – Ovaj poziv košta milion dolara.
– Nema problema. Reče Tuđman i plati.

Čuje to Sadam pa i on upita:
– Mogu li i ja da nazovem Bagdad? Ovi moji imaju probleme, pa me zanima kako ih rešavaju.

– Može, ali će te to koštati 2 miliona dolara. – Kaže đavo.

Sadam završi razgovor i plati.
– To je sve čuo Milošević pa upita đavola: – A jel mogu ja da nazovem Beograd? Zanima me da li su sačuvali Kosovo, da li se popravio standard i mnogo toga još.
– Može. – Reče đavo.

Kad je završio razgovor Milošević upita: – Koliko treba da platim?
– Ništa. – Odgovori đavo.
– Kako ništa. Ova dvojica su platili po milion i dva, a ja ništa.

– Kad zoveš iz jednog pakla u drugi, računa se kao lokalni poziv.

VIC DANA: Kaže zet punici …
Kaže zet punici:
– Vi tako dobro izgledate…

– Bili bi idealan model za nekog kineskog slikara.
Punica,sva ushićena,upita:
– A zašto baš kineskog?

Zet:
-Pa, oni vole slikati zmajeve

VIC DANA: Djed i 18-godišnji unuk
Djedu je 18 godišnji unuk koji stalno sjedi pred kompjuterom počeo pošteno ići na živce pa mu priđe i reče:

– “Kad sam bio tvojih godina, išao sam s prijateljima u Trst, upali smo u prvi bordel, sve im pojeli, sve popili, istorbali sve ku*ve, konobaru popišali šank i otišli bez plaćanja!”

Malomu se ideja jako dopala. Vrati se za dva tjedna sav modar i pre.(t) učen, zavijene glave pa ga deda upita:

– “Kog si vraga radio?”

– “Tja, isto kao ti, išao sam s prijateljima u Trst, upali smo u prvi bordel, sve im pojeli, sve
popili, istorbali sve ku*ve, konobaru popišali šank i kad smo htjeli otići bez plaćanja došli su iz stražnje sobe tri gorile i sredili nas!”

– “Pa dobro, s kim si to išao u Trst?”, upita deda.

– “S nekakvim autoprijevoznikom,” odgovori mladac, “a ti?”

– “S Partizanima!”

VIC: Došao Ciga u crkvu
Dosao Cigo u crkvu traziti od popa milostinju, hrane malo za sebe i sina. U crkvu udje samo otac. Zovne Cigo popa i ovaj dodje.
– “Sto je sine, sto zelis od mene?”, rece pop.

– “Daj gazada hrane, cu umrem od gladi sin i ja”, odgovoara Cigo.
– “Ako se pravilno prekrizis, dobijes slanine i kruha.”, zatrazi pop.

– “U ime Oca, Duha svetog, Amen.”, nabrzinu rece Cigo.
– “Nevalja ti to, sine moj. Ajde ponovo. Ako dobro to napravis, dobijes i sira.”, rece pop.

– “U ime Oca, Duha svetog, Amen.”, opet ce Cigo.
– “Ma nevalja, sinko. Ajde ponovo, polako. Ako sada ne pogrijesis, dobijes i sunku, cijelu.”, rece pop.

– “U ime Oca, Duha svetog, Amen.”, polako ce Cigo.

– “Pa gdje ti je pobogu Sin?”, ljuto ce pop.
– “Aaa, eno ga pred vratima ceka s vrecom gazda.”, brzo ce Cigo.

VIC DANA: Slikanje
Zadnji dan skole i slikanje. Uciteljica nagovara decu da kupe slike.

– Deco kupite slike za 15 godina ce te reci:
– Ovo je Nemanja on je doktor, ovo je Jovana ona je balerina.

A tihi glas iz daljine dobacuje:
– A ovo je uciteljica ona je mrtva.

VIC DANA: Poljubi tetu
Izašla mama sa sinom napolje u šetnju i usput sretne svoju jako lepu i zgodnu prijateljicu..

Kaže Mama sinu:
– “Sine, poljubi tetu”.

– Ne mama !!
– Čuješ šta ti kažem, poljubi tetu odma. Ne budi nepristojan!
– MAMA, rekao sam NE !

– A zašto je nećeš poljubiti ,kaži?
– Zato što je tata juče pokušao isto i dobio šamar!

VIC DANA: Mujo i Haso kod psihijatra

Otišli Mujo i Haso kod psihijatra. Prvi ulazi Haso.
– Je li, Haso, je l’ vidiš nešto čudno na meni? – pita psihijatar.

– Vidim da nemate uši.
– Šta ti meni bre, nemam uši?! Marš napolje!

Izaš’o Haso u hodnik i kaže Muji:
– Mujo, ako te pita vidiš li nešto čudno na njemu, nikako ne govori da nema uši!

Uđe Mujo, a psihijatar ga pita:
– Je li, Mujo, je l’ vidiš nešto čudno na meni?

– Vidim. Nosite kontaktna sočiva.
– Odlično! Kako si primetio?

– Prosto. Da imate uši, nosili biste naočare!

Zatvaranje migrantskih kampova uvećava krizu: “Mi moramo preći granicu”

Smještaja u kojem se on i hiljade drugih ljudi u pokretu mogu skloniti od snijega i hladnoće u BiH je sve manje

Zatvaranje kampova u Bosni i Hercegovini stvara još veću humanitarnu krizu i lošije uslove za migrante i izbjeglice zbog koje su prisiljeni da se sami izbore za smještaj i hranu, objašnjavaju sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Mahbobullah Rasooli iz Afganistana je u kampu u Blažuju proveo pet dana, nakon čega je autobusom krenuo za Bihać – na hrvatsku granicu, ali je zaustavljen na ulazu u Unsko-sanski kanton na punktu u Ključu. On kaže da su mu na putu kroz Bosnu i Hercegovinu pomogli brojni ljudi, ali da od vlasti nije dobio nikakvu pomoć. Zbog nedostatka novca put uglavnom prelazi pješke.

“Mi nemamo drugu šansu, mi moramo preći granicu”, govori ovaj dvadesetpetogodišnjak.

Njegov put do Bosne i Hercegovine uključivao je između ostalih Iran, Tursku i Crnu Goru. On kaže da je svjedočio smrtima drugih migranata na putu.

Policija u Iranu oduzela mu je novac i mobitel i sve dokumente, među kojima se nalazio pasoš i studentska akreditacija koje su, kako navodi, pred njegovim očima bačene u vatru. On sa roditeljima danas komunicira putem drugog telefona, ali im ne govori sve teškoće kroz koje prolazi.

“Ne želim da vide kako živim, jer bi to moglo stvoriti problem za moju mamu, ne želim da ona pati zbog toga”, kaže Rasooli.

Rasooliju, studentu francuskog jezika koji govori i engleski, perzijski i turski, prvi veliki snijeg u BiH donosi još veću neizvjesnost i za njegov cilj – Francusku, gdje želi nastaviti studije francuskog jezika ali i upisati pravni fakultet.

Smještaja u kojem se on i hiljade drugih ljudi u pokretu mogu skloniti od snijega i hladnoće u BiH je sve manje. U srijedu je više od hiljadu migranata moralo napustiti kamp “Lipa” nadomak Bihaća jer nije bio uslovan za boravak zimi. Veliki šatori u kome su boravili nakon toga su zapaljeni pa je izgorio i privremeni smještaj dok domaće vlasti nisu obezbijedile drugi u kojima bi migranti mogli provesti zimu.

Direktor Danskog vijeća za izbjeglice smatra da je na terenu sve teža situacija i da su ljudi u pokretu bezvoljni. Neki, kaže on, postaju i nasilni zbog životnih uslova, ali i međusobne netrpeljivosti u vezi sa zemljom porijekla.

“Suočit ćemo se sa humanitarnom katastrofom, osim ako državne vlasti ne stvore uslove potrebne za dodatni smještaj. Više nego ikad ranije imamo ljude na ulicama, u napuštenim objektima, u šatorskim naseljima koja sami kreiraju u šumama i na planinama”, navodi Nicola Bay za BIRN BiH, dodajući da migranti uglavnom nisu nasilni, nego da su izmučeni, gladni i promrzli.

On kaže kako se “situacija u vezi sa migrantima dramatično promijenila tokom 2020. godine”, te da su neki od razloga koronavirus, nedostatak smještaja u prihvatnim centrima i neadekvatan odgovor državnih vlasti.

Dok vlasti u Republici Srpskoj potpuno odbijaju uspostavljanje kampova za migrante u ovom entitetu, jedan od svega nekoliko kampova koji su napravljeni u Federaciji potpuno je uništen u požaru. Šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH Peter van der Auweraert potvrdio je kako je gotovo cjelokupna infrastruktura kampa izgorila i na Twitteru napisao: “Katastrofa za katastrofom u kampu ‘Lipa’ u blizini Bihaća”.

Iz privremenog kampa se u srijedu ujutro povukao IOM, nakon čega je izbio požar u šatorima gdje su bili smješteni migranti. Dan su proveli na okolnim livadama i u šumama, bez ideje i plana gdje dalje. Ostali su bez smještaja, hrane, vode, zdravstvene i bilo kakve druge pomoći i zaštite po šumama i na visoravni gdje se temperature u zimskom periodu spuštaju ispod nule i gdje se dugo zadržava snijeg. Pokušaj jedne grupe da dođe do Bihaća zaustavila je policija. Na ulazu u grad su policijski punktovi, kao i patrole, koje sve migrante upućuje nazad prema kampu “Lipa”, gdje nemaju ništa.

Majed iz Bangladeša je sedam puta bezuspješno pokušavao doći do zapadnoevropskih zemalja i uvijek bi ga vratila hrvatska policija. Sada je, kaže, ostao bez smještaja i nema gdje da ode.

“Ovdje nemamo nikakvu sigurnost. Vlasti Bosne i Hercegovine nam nisu ponudile nikakvu pomoć. Ne želimo ovdje ostati. Vjerujte mi, mnogo je ljudi ovdje iz Bangladeša, i niko ne želi ostati. Svi žele otići što prije iz BiH, koja im je samo na ruti. Ovdje ima jako mnogo problema i ne želimo ostati. Osjetimo i da ljudi u BiH ne vole migrante i da smo nepoželjni”, govori Majed.

Tokom noći, brojni migranti su po mraku lutali šumom u potrazi za zaklonom. Khan iz Pakistana u proteklim mjesecima je bio smješten u kampu “Lipa” i sada nema gdje da ode.

Završio je arhitektonski fakultet i želja mu je da nastavi školovanje i potom da radi u inostranstvu. Nakon ranijih poteškoća prilikom pokušaja prelaska granice i nakon dramatičnog dana, zapitao se da li je vrijedilo.

“Pokajao sam se što sam krenuo, nisam očekivao da će biti ovoliko problema, ali sada ne mogu nazad”, govori za BIRN BiH dok, s kesom u ruci, s grupom prijatelja traži mjesto gdje će prespavati.

“Hladno je, ali nekako ćemo izdržati noć pa ćemo sutra vidjeti šta dalje”, govori Khan.

Ljudima u pokretu osim smještaja ograničeno je i kretanje. Vlasti Unsko-sanskog kantona u septembru ove godine zabranile su ulazak i kretanje migrantima i izbjeglicama u ovom kantonu, što je dovelo do kršenja međunarodnih konvencija, o čemu je BIRN BiH pisao ranije. Uprkos tome, takva praksa je nastavljena. U vrijeme kada je novinarka BIRN-a BiH posjetile Ključ, policija je i dalje na puktu zaustavljala autobuse i provjeravala ima li u njima migranata.

Izdavanje privatnog smještaja također je zabranjeno.

OSOBE U POKRETU, PROMRZLE I GLADNE NALAZE SE NA ULICI

Migrantima ne ostaje puno mogućnosti da se sklone od hladnoće. Zatvaranje kampova kao što je bio slučaj sa “Birom” i “Vučjakom” kod Bihaća dovodi do još većeg problema jer se osobe u pokretu, promrzle i gladne nalaze na ulicama, a punkt u Ključu ne može primiti sve migrante, kaže za BIRN BiH Sanela Klepić, terenska koordinatorica mobilnog tima Crveni križ Ključ.

Zatvaranje kampa “Lipa” ona vidi kao “još većom humanitarnom katastrofom usred zime”.

“Mi imamo sada podatke da je negdje oko 3.000 ljudi trenutno u kantonu van kampova. Neki mali procenat možda je u nekim hostelima, hotelima, privatnim kućama, snašli su se na neki način. Ostali svi ljudi su u napuštenim objektima, fabrikama, halama, snalaze se na sve moguće načine”, kaže ona i dodaje kako broj možda zvuči velik, ali kako ona smatra da nije toliki da se oni ne mogu smjestiti u organizovane kampove.

Vlasti u BiH odbijaju takvo rješenje iako za njega postoji finansiranje Evropske unije.

“Ja imam osjećaj da vlada sada misli da sve što budu gori i gori pokazat će da rade bolje, i onda se stvara kontraefekat i nema rješenja ili kao da ne znaju šta da rade, samo su napravili neku blokadu, samo zatvaraj i tjeraj, a stvarno prave gore”, smatra Klepić.

Lokalne vlasti u Bihaću tražile su da se kampovi izgrade i u drugim gradovima dok su građani pozivali EU da ljude u pokretu puste preko granica.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona kažu kako se obim posla policajaca znatno povećao, ali kako su “svi sigurnosni problemi koji se odnose na prisustvo migranata na području USK-a u direktnoj vezi sa brojem migranata, kao i humanitarnom aspektu njihovog zbrinjavanja odnosno smještaju i prehrani”.

LOŠIJA ORGANIZACIJA SMJEŠTAJA ZA MIGRANTE U BIH

Bay objašnjava kako se situacija u BiH razlikuje od one u drugim državama po tome što vlasti nikada nisu uspostavile odgovarajući sistem prihvatanja s dovoljnim kapacitetom, zbog čega su, kako kaže, ostavljali hiljade migranata da se sami snalaze na ulicama i napuštenim objektima.

“Nije prihvatljivo da ljudi, uključujući porodice i maloljetnike bez pratnje ostanu bez adekvatnog prihvatnog mjesta, hrane, čiste vode za piće i odgovarajuće zdravstvene zaštite. Kao što je rečeno, krajnje je vrijeme da BiH kao država identificira lokacije za prihvatne centre – počevši od ponovnog otvaranja ‘Bire’ u Unsko-sanskom kantonu”, istakao je Bay.

Uprkos sve lošijim uslovima u kojima se nalaze, policija u Bihaću i Sarajevu nije zabilježila povećan broj krivičnih djela koja su počinili migranti tokom 2020. godine. Iz MUP-a Unsko-sanskog kantona su za BIRN BiH naveli da su od januara do novembra zabilježili 70 krivičnih djela koja su počinili migranti dok je taj broj u 2019. godini iznosio 205. Također su naveli značajan broj prekršaja koji se odnosi na migrante.

U Tuzli se broj prekršaja smanjio, ali se povećao broj krivičnih djela između samih migranata od kojih “jedan manji dio se odnosi na napade prema građanima od strane migranata”.

Klepić navodi da bez obzira na sve oštrije poruke na društvenim mrežama, pomoć od ljudi i organizacija u Ključu ne jenjava. Dodaje da nije sigurna u pomoć i razumijevanje u ostatku BiH. Kaže kako je u tri godine koliko radi ovaj posao, upoznala doktore, učitelje, profesore, aktiviste, ljude koji su krenuli u potragu za boljim životom.

“To su najčešće najstariji sinovi i oni kreću jer oni zauzimaju ulogu te odgovorne osobe u porodici jer njihov ni otac ni braća ne mogu da zarade dovoljno, pokušavaju da odu u Evropu i čisto da zarade novac za svoju porodicu. I njima se često dešava da oni ustvari ne kažu u kakvoj su situaciju, oni kažu: ‘Da moja mama zna gdje ja spavam ona bi umrla, njoj bi srce stalo’”, kaže ona.

(fokus.ba)

Šuhret Fazlić: Najlakše je izdati saopćenje

Od Federalne uprave CZ zatraženi šatori koji će ponovo biti postavljeni na Lipi.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić izjavio je za Avaz da gradske vlasti planiraju postaviti šatore na Lipi i učiniti sve što je u njihovoj moći da se migrantima koji su se vratili na ovaj lokalitet omoguće barem minimalni uvjeti smještaja.

– Migranti su vraćeni u kamp Lipa, gdje je ostao jedan šator koji je služio kao COVID izolatorij, ima nešto od kontejnera, a nešto i oni prave sami sebi. Jutros je Crveni križ podijelio hranu, mi ćemo nastaviti da dostavljamo hranu a sad tražim načina, poslao sam zahtjev Civilnoj zaštiti FBiH da mi daju šatore da postavimo to gore. Mi smo to imali ranije, ali smo ih skinuli kad je IOM došao. Migranti su gore, ko hoće u game – ide u game, ko hoće ide na autobus, a ostali su gore i pokušavamo da pomognemo. Još uvijek čekamo da se u ovu situaciju uključi onaj ko treba da se uključi – kaže Fazlić.

Policija ne dozvoljava ulazak migranata u naseljena mjesta, ali je to teško spriječiti u slučaju da odluče da uđu, jer ogroman je prostor kuda to mogu uraditi. Fazlić smatra da se drama nakon zatvaranja kampa na Lipi mogla izbjeći. – Čitava je priča u tome da niko nije sa nama htio razgovarati, nego su željeli da nas stave pred svršen čin. Niko ništa nije htio da poduzima nego samo saopštenja, kasnije naredbe i onda smo došli gdje smo došli. Šatori su se tokom radova mogli izmjestiti preko puta, gdje ima naše zemljište, da se sačuva kuhinja i ostalo. Ako nije bilo novaca za IOM mogli su tražiti, a ne to uraditi amaterski. Ljudi su postrojeni, rekli im da odlaze, zatvaraju i onda je to izazvalo revolt, a ko je to zapalio policija sad neka istražuje – dodaje Fazlić.

Ogroman teret, ali i odlučnost

Ljudi su postrojeni

Policija ne dozvoljava ulazak migranata u naseljena mjesta, ali je to teško spriječiti u slučaju da odluče da uđu, jer ogroman je prostor kuda to mogu uraditi. Fazlić smatra da se drama nakon zatvaranja kampa na Lipi mogla izbjeći.

– Cijela je priča u tome da niko nije sa nama htio razgovarati, nego su željeli da nas stave pred svršen čin. Niko ništa nije htio da poduzima nego samo saopštenja, kasnije naredbe i onda smo došli gdje smo došli. Šatori su se tokom radova mogli izmjestiti preko puta, gdje ima naše zemljište, da se sačuva kuhinja i ostalo. Ako nije bilo novaca za IOM mogli su tražiti, a ne to uraditi amaterski. Ljudi su postrojeni, rekli im da odlaze, zatvaraju i onda je to izazvalo revolt, a ko je to zapalio policija sad neka istražuje – dodaje Fazlić.

Bihać je i dalje pod ogromnim teretom migrantske krize, a posebno policijske snage koje su pojačale aktivnosti. Fazlić ponavlja kako ovaj grad nema nikakvu odgovornost za situaciju, jer su lokalne vlasti konstantno sarađivale, a spremne su i u ovom trenutku tražiti rješenje.

– Najlakše je izdati saopštenje. Sad su božićni praznici i oni izdaju saopštenje – treba tako i tako, a ne zanima ih šta bi za nas značilo da se sada 1.500 ljudi smjesti u Biru. To ne damo mi, Skupština, Gradsko vijeće, ne daju građani zato što to znači teško narušavanje sigurnosti ljudi oko Bire, jer nama 1.000 ljudi u Biri znači 2.000 oko nje. Ne pričamo napamet, jer smo to već prošli, a bojim se da ljudi koji donose odluke ne znaju kako to ide. Prekjuče smo spriječili kad su pokušali tri kombija da dovezu i ni po koju cijenu to nećemo dati. Građanima uporno ponavljam da ne smijemo dozvoliti da bude isprovocirani, a ako bi to neko pokušao na silu takvo je raspoloženje da bi se za sat vremena okupilo nekoliko hiljada ljudi. Ne zbog migranata već zbog odnosa spram Bihaća – ističe gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.

SDA Bihać poziva sve domaće i međunarodne institucije da donesu potrebne odluke u cilju rješavanja problema s migrantima

Na redakcijski mail portala “Biscani.net” je upravo pristiglo saopćenje GO SDA Bihać kojeg prenosimo u cijelosti:

– Nažalost, ali primjetno je politiziranje oko ovog problema od različitih nivoa vlasti u našoj zemlji. SDA Bihać će kao i do sada dati svoj doprinos na iznalaženju najboljeg, zakonski mogućeg, ali i provodivog rješenja.

Napominjemo da smo dali značajan doprinos oko ovog problema iniciranjem sjednica gradskog vijeća i dodjelom na korištenje 50 dunuma zemljišta u vlasništvu grada na lokaciji “Lipa” za formiranje privremenog prihvatnog centra za migrante i izmještanje migranata iz urbanih područja Grada Bihaća.

Nakon više od godinu dana od donošenja odluke danas imamo isti problem sa migrantima, te ovim putem pozivamo nadležne međunarodne i domaće institucije da kontejnere iz privremenog prihvatnog centra “Bira” koji je u privatnom vlasništvu i kojeg treba zatvoriti, premjeste na lokalitet privremenog prihvatnog centra “Lipa” kako bi se riješila moguća humanitarna katastrofa.

Pozivamo Vijeće ministara BiH da teret migrantske krize raspodjeli uspostavom novih privremenih prihvatnih centara za migrante na svim dijelovima BiH, a postojeće centre u privatnom vlasništvu zatvore.

U cjelokupnoj situaciji interesi građana Bihaća moraju biti prioritet.

GO SDA Bihać

Potpisani ugovori sa gradovima i općinama o dodjeli sredstava iz ekoloških naknada

U četvrtak 24.12.2020. godine u Vladi Unsko-sanskog kantona održano je zajedničko potpisivanje Ugovora o (su)financiranju projekata iz ekoloških naknada za 2020. godinu između Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša i predstavnika gradova i općina Unsko-sanskog kantona. Ugovori u ukupnom iznosu od 289.478 KM potpisani su za implementaciju projekata kojima su lokalne zajednice aplicirale po obavještenju za dodjelu ekoloških sredstava u 2020. godini. Potpisivanju Ugovora prethodila je procedura prijava gradova i općina shodno objavljenom Obavještenju za dodjelu sredstava u 2020. godini od strane Ministarstva, odnosno evaluacija pristiglih projektnih prijedloga.

U okviru navedenih sredstava i potpisanih Ugovora Grad Bihać će sufinancirati projekat primjene mjera energijske efikasnosti na JU Mješovita elektrotehnička i drvoprerađivačka srednja škola Bihać, te izvršiti nabavku kamiona za prikupljanje i odvoz krupnog otpada, Grad Cazin sufinancirat će projekt povećanja energijske efikasnosti Osnovne škole Cazin II i projekt Izgradnje glavnog i sekundarnog feklanog kolektora u PZ Ratkovac – faza 2, općine Bosanska Krupa XV fazu regulacije potoka Kalender, Bosanski Petrovac Izgradnju sekundarnih vodova kanalizacione mreže, općina Ključ Unapređenje energijske efikasnosti u kućama za nezbrinutu djecu LUKE, Sanski Most implementirat će provođenje mjera iz energetskog pregleda zgrade 2 općine Sanski Most, a općina Velika Kladuša izvršiti nabavku kanti za prikupljanje ambalažnog otpada.

Također, isti dan zajednički su potpisani ugovori sa neprofitnim organizacijama i privatnim preduzećima u vrijednosti 95.219 KM. Radi se o projektima iz oblasti jačanja ekološke kulture građana, implementaciji okolišno prihvatljivih mjera u poduzećima vezano za kvalitetu zraka, korištenju obnovljivih izvora energije i pročišćavanje otpadnih voda.

Ovo je bila prilika, da se ministar Adnan Alagić zahvali uspješnim aplikantima i poželi im uspješnu implementaciju projekata.

Održana prezentacija prvog biltena „Doživi zeleni kanton“

U organizaciji Ministartva privrede Unsko-sanskog kanton danas je održana prezentacija prvog biltena pod nazivom „Doživi zeleni kanton“, u kojem su prezentirani turistički potencijali gradova i općina Unsko-sanskog kantona.

Ovom prilikom predstavnicima općina i gradova koji su prisustvovali navedenoj prezentaciji uručeno je po stotinu primjeraka ovog biltena.

Potpisan Sporazum o sufinanciranju projekta „Solarna rasvjeta na području Nacionalnog parka Una“

Dana 24.12.2020. godine u Ministarstvu za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša između ovog Ministarstva i JP Nacionalni park Una d.o.o. Bihać potpisan je Sporazum o sufinanciranju projekta „Solarna rasvjeta na području Nacionalnog parka Una“.

Cilj projekta je osvjetljavanje područja od interesa za NP Una i njegovo stanovništvo koristeći obnovljive izvore energije i na taj način davanje doprinosa zaštiti životne sredine. Ukupna vrijednost projekta je 21.900,00 KM, od čega će Ministarstvo sufinancirati sa 20.000,00 KM.

U ime Ministarstva Sporazum je potpisao ministar Adnan Alagića, a u ime JP Nacionalni park Una d.o.o. Bihać direktor, Amarildo Mulić. Ovo je bila prilika da ministar Alagić izrazila zadovoljstvo što je podržan jedini Nacionalni park na području Federacije BiH, i to koji se nalazi upravo na području Unsko-sanskog kantona, odnosno grada Bihaća, te što je i to jedan vid podrške privrednom sektoru koji je najviše bio pogođen ekonomskim padom zbog pandemije izazvane koronavirusom.
Rok za implementaciju projekta je osam mjeseci.

Šiljdedić: Migranti noć provode pod vedrim nebom, nemaju gdje otići, borave unutar i oko kampa

Zbog velikog požara koji je danas gotovo u potpunosti uništio kamp Lipa kod Bihaća migranti će noć provesti pod vedrim nebom, kazao je portparol MUP-a USK Ale Šiljdedić.

On je dodao da je trenutno je nemoguće utvrditi da li su neki migranti krenuli putem Bihaća.

Šiljdedić je istakao kako migranti trenutno nemaju gdje otići, borave unutar i oko kampa, prenosi portal “Klix”.

“Možda je dio grupe krenuo prema Bihaću, to je sada nemoguće utvrditi jer borave na livadi i u šumarcima. Uglavnom, većina njih je tu. Više nemaju šatore, njih su zapalili. Noć će provesti pod vedrim nebom”, kratko je rekao Šiljdedić.

On kaže da je uviđaj završen prilikom čega je utvrđeno da su migranti zapalili šatore koji su u potpunosti izgorjeli kao i sva infrastruktura (kreveti). Takođe su oštećeni i kontejneri, a nije poznat identitet osobe koja je započela požar.

Za sutra je najavljen dodatni pad temperatura, ali i snijeg, međutim još uvijek nije utvrđeno gdje će migranti biti poslani kako bi se spriječile humanitarne, epidemiološke i druge posljedice u Unsko-sanskom kanton.

“Stvarno ne znam šta će se dogoditi, snijeg može stvoriti sigurnosni problem u budućnosti. Možda se to već sutra riješi nekim novim kampom, ali još uvijek nema nikakvih najava od nadležnih”, zaključio je on.

(face.ba)

Šef IOM-a: Požar u kampu Lipa izazvali migranti

Požar je izbio dok migranti, prema ranijoj odluci, napuštaju kamp koji ne zadovoljava zimske uvjete.

Iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini izrazili su žaljenje nakon što vlasti nisu uspjele iznaći privremeni smještaj za migrante iz kampa Lipa kod Bihaća na sjeverozapadu zemlje, dok taj kamp ne bude pripremljen za zimske uvijete.

Danas je zatvorena Lipa, objekat koji je bio uspostavljen kao privremena mjera, neuslovna za zimu. Time je oko 3.000 izbjeglica i migranata ostalo bez pristupa osnovnom skloništu i uslugama u zimskim uslovima, saopćeno je iz Delegacije EU-a.

Pozvali su vlasti da prevaziđu politička pitanja i ponovo otvore centar Bira u Bihaću kao privremeno rješenje. Također, pozvali su vlade da osiguraju dovoljne kapacitete za smještaj izbjeglica i migranata u zimskom periodu, uz napomenu da je Evropska komisija nedavno usvojila paket pomoći od dodatnih 25 miliona eura sredstava za podršku Bosni i Hercegovini u upravljanju migracijama, te da će EU i njeni partneri nastaviti pomagati i ublažavati uslove u kojima borave izbjeglice i migranti van smještaja.

Zastupnici odbili vratiti migrante u Biru

Zastupnici u Skupštini Unsko-sanskog kantona odbili su danas ranije privremeno vratiti migrante u Migracioni centar Bira u središtu Bihaća, nakon što je zbog adaptacije zatvoren kamp Lipa, pa se je stotine migranata u Bihaću od srijede našlo pod otvorenim nebom.

„Ne možemo prihvatiti povratak ilegalnih migranata u centar Bira zbog njegovog položaja i zbog već viđene narušene sigurnosne i zdravstveno – epidemiološke situacije građana i njihove imovine“, rekao je predsjedavajući Skupštine USK Razim Halkić.

„Žao mi je što se samo mi već mjesecima bavimo ovom kompleksnom situacijom, kao i što u ovom slučaju nemamo konkretnu saradnju s nadležnim državnim institucijama“.

Više od 1.000 migranata iz kampa Lipa kod Bihaća trebalo se danas preseliti u hale nekadašnje tvornice Bira, dok se kamp Lipa ne pripremi za zimske uvijete, ali je Kantonalna skupština USK odbila takav prijedlog.


Grupa migranata zapalila je tri šatora i kontejnere u kampun Lipa, rekao je šef IOM-a u BiH Peter van der Auweraert (Aida Hadžumusić/Al Jazeera)

Izrevoltirani, grupa migranata zapalila je danas nekoliko šatora i kontejnera i kampu Lipa, u znak protesta protiv situcije u kojoj su se našli

Šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini Peter van der Auweraert potvrdio je da su požar u kampu Lipa izazvali migranti.

“Katastrofa za katastrofom u kampu Lipa u blizini Bihaća. Koliko znamo, grupa bivših stanovnika zapalila je tri šatora i kontejnere nakon što je većina migranata napustila kamp”, objavio je šef IOM-a na svom nalogu na Twitteru.

Konstatovao je da, srećom, u požaru, koliko znaju, nema žrtava.

“Ali, kako god, katastrofa”, napisao je.

Kako je javila Aida Hadžumusić, reporterka Al Jazeere s lica mjesta, u kampu su gorjeli šatori, u trenucima kada ga napuštaju migranti.

Ministarstvo sigurnosti BiH pozvalo je da se provede hitna istraga i utvrde tačni uzroci požara kojim su dovedeni u opasnost životi više od hiljadu osoba koje su tu boravile, saopćeno je iz ministarstva.

Stanovništvo protiv smještaja u Biri

Kamp Lipa danas se zatvara, a migrantima koji su do sada boravili u njemu rečeno je samo da ga moraju napustiti, ali ne i gdje će biti smješteni.

Hadžimusić podsjeća da kamp Lipa nije pripremljen za zimske uvjete, zbog čega je naloženo njegovo privremeno zatvaranje, dok kamp ne dobije potrebnu infrastrukturu.

Dio lokalnog stanovništva također protestuje protiv migrantskog centra u gradu Bihaću, tražeći da migranti budu smješteni izvan naseljenih područja.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija potvrdio je u srijedu da najveći teret migrantske krize nose građani USK.

“BiH nosi prevelik teret migrantske krize, slažem se s građanima USK-a da je najveći teret na njima”, rekao je Tegeltija, prenijela je agencija Andolija.

Iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine u srijedu je saopćeno da su u intenzivnoj komunikaciji sa lokalnim i međunarodnim institucijama u cilju traženja rješenja za migrantsku krizu, prenijela je Fena.

Kako je naglašeno u saopćenju, Ministarstvo sigurnosti BiH duže vrijeme zajedno sa lokalnim vlastima, entitetima, ali i na državnom nivou traži trajnija i adekvatnija rješenja za smještaj migranata. Nažalost, zbog nepostojanja političke volje da se taj problem riješi jedinstveno za područje cijele države, stalnih opstrukcija i nerazumijevanja nadležnih za tu problematiku, odluka kojom je ‘Lipa’ proglašena privremenim prihvatnim centrom donesena je tek ove sedmice. Zbog zimskih uvjeta nije bilo moguće izvoditi radove na opremanju kampa za boravak tokom nadolazećeg hladnijeg perioda. Od lokalnih vlasti je odbijen zahtjev Ministarstva sigurnosti da se privremeno, dok se Lipa ne opremi sa kontejnerima i boljim uslovima za boravak, migranti smjeste u Biru.

„Time su iscrpljene sve mogućnosti Ministarstva sigurnosti BiH da u kratkom roku riješi ovu situaciju, s obzirom da država BiH na raspolaže vlastitom imovinom kojom bi adekvatno mogla odgovoriti na te humanitarne izazove, već se mora oslanjati na kapacitete i dobru volju nižih nivoa vlasti“.

Međunarodne organizacije za migracije tvrde da je zatvaranje kampa poraz za Bosnu i Hercegovinu i građane USK-a, jer će sada migranti, zbog nepostojanja aternative smještaj tražiti u napuštenim objektima.

IZVOR: AL JAZEERA

Neizvjesna noć: Dežurstvo ispred “Bire”, Bišćani ne žele migrante u centru grada

Danas su migranti zapalili kamp “Lipa” nadomak Bihaća, a onda su pokušali ući u grad, ali pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona nisu to dozvolili.

Građani Bihaća 80. dan stoje ispred kampa “Bira” i ukazuju na problem migranata koji je iz dana u da sve veći. Umjesto da uživaju u toplim domovima, sa termoskama čaja i kafe, promzrli, dežuraju i traže pravdu ispred „Bire“, gdje ih je zatekla i ekipa “Avaza”.

Danas su migranti zapalili kamp “Lipa” nadomak Bihaća, a onda su pokušali ući u grad. No, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona nisu to dozvolili.

Danonoćno dežuraju

Sej Ramić, jedan od okupljanjih građana koji danonoćno dežuraju ispred kampa “Bira”, kazao nam je da traže svoja prava, mir i sigurnost te da njihova borba traje već tri godine.

– Migranti su počinili 4.000 krivičnih djela, odnosno 70.000 ako se zna da je svaki ilegalni prelazak granice krivično djelo. Skupština grada je potvrdila danas odluku da se migranti ne vraćaju u „Biru“. Mi želimo mir, sigurnost, da nema krivičnih djela, da djeca mogu u školu, želimo da Bihać bude ono što je nekada bio, grad turizma. Poručujemo da Bihać neće biti parking i geto za migrante – kazao je, između ostalog Ramić.

(avaz.ba)