Osnovni sud u Banjoj Luci odbacio je 27. novembra prijedlog Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine da Milorad Dodik bude izbrisan iz registra kao predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Kako je istekao rok za prijem žalbi na ovu odluku, za Vijesti.ba iz ove institucije otkrivaju je li istih uopće i bilo.

Kako su naveli iz suda, CIK je zaprimio Rješenje dana 01.12.2025. godine, a rok za žalbu je osam dana od dana prijema rješenja.

“Izvršenom provjerom u službene evidencije – Registar političkih organizacija, utvrdili smo da nije zaprimljena žalba do danas 16.12.2025. godine do 15:00 časova. Rok za žalbu je bio do 09.12.2025. godine, ali je sud sačekao sa odgovorom iz razloga čekanja na podneske – žalba koji su poslati putem poštanskog emitera”, objasnili su za Vijesti.ba.

Podsjetimo, u obrazloženju odbijanja odluke da Dodik bude izbrisan iz registra kao predsjednik SNSD-a, Osnovni sud u Banja Luci je ranije naveo kako “Zakonom o vanparničnom postupku ni Zakonom o političkim organizacijama niti bilo kojim drugim zakonom nije određeno da sud koji vodi registar političkih organizacija po službenoj dužnosti pokreće postupak za brisanje lica ovlaštenog za zastupanje političke organizacije iz registra”.

Međutim, kako je dilemu o tome da li Dodik i dalje može biti predsjednik SNSD-a za Oslobođenje ranije objasnio pravni ekspert Nedim Ademović, to bi trebalo biti zabranjeno.

“Po meni, ne gleda se da li određena stranka in concreto prima novac ili ne iz nekog budžeta, već da li je predviđeno da prima novac. SNSD jeste zakonom predviđen da prima novac iz budžeta, a činjenica da je odlukom OHR-a SNSD trenutno isključen iz finansiranja, ne čini ovu situaciju drugačiju”, mišljenja je Ademović.

Od “nema ovlaštenja” do pravnog postupka

U augustu je Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno Dodika osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja proglasivši ga krivim da je počinio krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, što bi, kako je Sud BiH ranije naveo u upozorenju Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH podrazumijevalo i pravne posljedice, odnosno da Dodik ne može obnašati dužnost ni predsjednika stranke.

Kako je Sud BiH bio izričit, CIK je u oktobru poslao prijedlog Osnovnom sudu u Banjoj Luci da pokrene vanparnični postupak radi upisa promjene u registar političkih organizacija, odnosno, da se Dodik izbriše kao predsjednik SNSD-a, tj. konkretno da mu se zabrani političko djelovanje upotpunosti.

Međutim, banjalučki sud je naglasio da nema ovlaštenje tumačiti “trenutni pravni položaj i pravnu situaciju”, odnosno, ogradio se kako “ne može samoinicijativno mijenjati upis u registru političkih organizacija”, ali i da “nije zaprimio nikakav zahtjev za promjene od strane nadležnih institucija entiteta RS, odnosno Bosne i Hercegovine, a niti od strane stranke ili njenog predstavnika koji je ovlašten za zastupanje”.

CIK “prebacio lopticu”

Ipak, kasnije je Osnovni sud u Banjoj Luci vratio podnesak CIK-u “radi ispravke i dopune”, tražeći da CIK jasno precizira da li je njihov podnesak zaista “prijedlog” vanparničnog postupka za promjenu podataka u registru političkih organizacija.

Tako je CIK sada ponovno “prebacio lopticu” u dvorište Osnovnog suda u Banjaluci.

E. Šahbazović

(Vijesti.ba)