Prelaskom neotvorenog graničnog prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske prilikom odlaska u Banja Luku Andrej Plenković poslao je lošu poruku građanima obje zemlje, rekao je u razgovoru za Vijesti.ba Davor Gjenero, politolog i nezavisni politički konsultant i analitičar iz Hrvatske.

“Velim, poruka nije dobra – da za građane ne važi što i za nosioce vlasti”, kazao je Gjenero, dodavši:

“Međutim, ključni problem je ako je granični prijelaz napravljen, da se ne otvori. Za Plenkovića je bolje da je barem u posljednji trenutak izbjegao potencijalno svečano otvaranje prijelaza, jer bi to bilo ‘selo'”.

Velika greška hrvatske politike i diplomatije

Smatra i da je još veća greška Plenkovića, odnosno hrvatske politike i diplomatije, što je dozvolio da se u Banjoj Luci u četvrtak, barem i na kratko, vidi sa Miloradom Dodik, sudskom presudom smijenjenim predsjednikom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska radi nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.

“U tom protokolu biti s Dodikom?! Da je Plenković našao vrijeme za tu privatnu osobu u Bosni i Hercegovini?! Slanje pogrešne poruke i Bosni i Hercegovini, ali i međunarodnoj zajednici u BiH“, kazao je Gjenero, analiziravši:

“Uporedio bih ovaj slučaj sa skandalom kojeg je 2019. godine izazvao bivši ambasador Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan del Vechio kada je prisustvovao proslavi neustavnog dana manjeg entiteta”.

I pored toga, ne vjeruje da zvanični Zagreb, kako to navodi opozicija u RS-u, “blisko sarađuje s Dodikom”.

“Dodik je ovdje odigrao ono što je htio. Dodik je jučer Plenkoviću podmetnut. Bez obzira, očekivati je da se bolje snađe u tako neugodnoj situaciji”, smatra Gjenero, obrazloživši:

“Ne vjerujem da postoje duboke veze i povezanost, ali je ovo nedopustiv propust za Hrvatsku i njenu diplomatiju”.

Čović drži Plenkovićevu većinu

Na osnovu toga, postoji mogućnost zaključka da je Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH i dugogodišnji koalicioni partner i kako sam kaže veliki prijatelj Dodika, bivšeg lidera RS “podmetnuo Plenkoviću”.

“Ne mogu tvrditi da je baš tako, ali sam uvjeren da ljudi u Sarajevu ne vide jednu stvar. To je da je politička moć Čovića veća u odnosu na službeni Zagreb, nego li Zagreba u odnosu na njega. Nelogično, ali je tako”, govorio je Gjenero, pojasnivši:

“Kontrolira dio zastupnika u Saboru Hrvatske i time drži Plenkovićevu većinu. Isto tako, politika HDZ BiH se financira neovisno o Zagrebu i na osnovu te dvije poluge nemate mogućnost da iz Zagreba kontrolirate politiku HDZ BiH, kao što je bilo ranije. I to traje tako godinama. Sjetite se, i kada je Zoran Milanović bio premijer, bio je servilan prema Čoviću”.

O Čovićevom obraćanju Dodiku sa “dragi, predsjedniče”, rekao je:

“Dodik je, nažalost, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a za osobu koja se zalaže za legalističku vlast mora biti privatna osoba. U zemlji vladavine prava ne smije se zanemarivati sudska presuda”.

Čović i HDZ BiH Dodika i njegov SNSD drže u vlasti iz “političkih razloga”, kaže. O sumnjama da su među njima i “druge veze”, ističe, “nema dokaze”.

“Ukoliko pokušate pragmatično razumjeti, Čović želi naglasiti da je pouzdan koalicijski partner i ne raskida politička partnerstva. Nadam se da je među njima samo politika. Ako je nešto više od toga, onda je opasno za Hrvate u Bosni i Hercegovini, ali i BiH kao jedinstvenu državu“, poručio je Gjenero.

Važniji Wasingtonski od Daytonskog sporazuma

Na pitanje, vraća li Čović usluge Dodiku za sve učestalije forsiranje priče o trećem entitetu, kako iz Mostara tako i Banja Luke, rekao je:

“Priča o trećem entitetu među nepristojnim ljudima je tzv. ‘Herceg-Bosna’. Ona je definitivno završila i dobro je da je završila Washingtonskim sporazumom. Racionalna politika Hrvatske, ali i Hrvata u BiH trebala bi biti da je Washingtonski sporazum trajniji i važniji od Daytonskog. Hoću reći, moguće je da ne bude entiteta, ali nije moguć treći entitet. Bosnu i Hercegovinu moguće je organizirati kao federalnu državu, da se Federacija prošiti na cijeli teritorij države, ali nije moguća konfederacija koja bi podrazumijevala treći entitet”.

Gjenero tvrdi i da gotovo iza svake krize u Bosni i Hercegovini, ali i napetostima i razlikama u stavovima đu Bošnjaka i Hrvata u entitetu Federacija BiH stoji “Bezbednosno-informativna agencija Srbije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić te utjecaj Srbije i Rusije”.

“Osvrnemo li se samo na nedavne prijevremene izbore u RS vidite taj rukopis. Dodikov kandidat Siniša Karan je izabran za predsjednika entiteta u sumnjivoj proceduri. Prevagu je donio kontingent glasova u Podrinju koje je Vučić delegirao. Bez izborne prevare u Laktašima i dvije, tri općine uz Drinu pobijedio bi Branko Blanuša iz Srpske demokratske zajednice (SDS). Pitanje je što bi zapravo bila razlika, osim što jer Blanuša obrazovaniji čovjek“, zaključio je Gjenero.

Razgovarao: Bakir Tiro
(Vijesti.ba)

Osnovni sud u Banjoj Luci odbacio je 27. novembra prijedlog Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine da Milorad Dodik bude izbrisan iz registra kao predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Kako je istekao rok za prijem žalbi na ovu odluku, za Vijesti.ba iz ove institucije otkrivaju je li istih uopće i bilo.

Kako su naveli iz suda, CIK je zaprimio Rješenje dana 01.12.2025. godine, a rok za žalbu je osam dana od dana prijema rješenja.

“Izvršenom provjerom u službene evidencije – Registar političkih organizacija, utvrdili smo da nije zaprimljena žalba do danas 16.12.2025. godine do 15:00 časova. Rok za žalbu je bio do 09.12.2025. godine, ali je sud sačekao sa odgovorom iz razloga čekanja na podneske – žalba koji su poslati putem poštanskog emitera”, objasnili su za Vijesti.ba.

Podsjetimo, u obrazloženju odbijanja odluke da Dodik bude izbrisan iz registra kao predsjednik SNSD-a, Osnovni sud u Banja Luci je ranije naveo kako “Zakonom o vanparničnom postupku ni Zakonom o političkim organizacijama niti bilo kojim drugim zakonom nije određeno da sud koji vodi registar političkih organizacija po službenoj dužnosti pokreće postupak za brisanje lica ovlaštenog za zastupanje političke organizacije iz registra”.

Međutim, kako je dilemu o tome da li Dodik i dalje može biti predsjednik SNSD-a za Oslobođenje ranije objasnio pravni ekspert Nedim Ademović, to bi trebalo biti zabranjeno.

“Po meni, ne gleda se da li određena stranka in concreto prima novac ili ne iz nekog budžeta, već da li je predviđeno da prima novac. SNSD jeste zakonom predviđen da prima novac iz budžeta, a činjenica da je odlukom OHR-a SNSD trenutno isključen iz finansiranja, ne čini ovu situaciju drugačiju”, mišljenja je Ademović.

Od “nema ovlaštenja” do pravnog postupka

U augustu je Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno Dodika osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja proglasivši ga krivim da je počinio krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, što bi, kako je Sud BiH ranije naveo u upozorenju Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH podrazumijevalo i pravne posljedice, odnosno da Dodik ne može obnašati dužnost ni predsjednika stranke.

Kako je Sud BiH bio izričit, CIK je u oktobru poslao prijedlog Osnovnom sudu u Banjoj Luci da pokrene vanparnični postupak radi upisa promjene u registar političkih organizacija, odnosno, da se Dodik izbriše kao predsjednik SNSD-a, tj. konkretno da mu se zabrani političko djelovanje upotpunosti.

Međutim, banjalučki sud je naglasio da nema ovlaštenje tumačiti “trenutni pravni položaj i pravnu situaciju”, odnosno, ogradio se kako “ne može samoinicijativno mijenjati upis u registru političkih organizacija”, ali i da “nije zaprimio nikakav zahtjev za promjene od strane nadležnih institucija entiteta RS, odnosno Bosne i Hercegovine, a niti od strane stranke ili njenog predstavnika koji je ovlašten za zastupanje”.

CIK “prebacio lopticu”

Ipak, kasnije je Osnovni sud u Banjoj Luci vratio podnesak CIK-u “radi ispravke i dopune”, tražeći da CIK jasno precizira da li je njihov podnesak zaista “prijedlog” vanparničnog postupka za promjenu podataka u registru političkih organizacija.

Tako je CIK sada ponovno “prebacio lopticu” u dvorište Osnovnog suda u Banjaluci.

E. Šahbazović

(Vijesti.ba)