Mogao bi se netko, gledajući predstavu „Preko Veze“ sjetiti prijelomne scene mjuzikla Chicago iz 2002. godine, kada cijelokupna populacija ženskog zatvora gleda elegantan skok u prazno sitne mađarske Balerine blagih očiju i gipkog skoka u smrt uresenu aplauzom paralelnog svijeta pozornice. Nadodajmo, uz njenu pitomu prirodu da je bila nedužna, iako osuđena za umorstvo svog zaručnika kao i njena stvarna inspiracija Sabella Nitti, manje graciozna i nimalo scenična, samo jednako nespremna da se nosi sa zahtjevnim sjecištima ponude i potražnje razularenog velegrada, kojima se građanski oportunisti naoko uzdižu iz onog što je redoslijedno, skladno, sklono čekanju reda u pošti, apoteci, na blagajni, kod doktora. U svijetu nastalom koprodukcijm kazališta Kerempuh i nezavisnog kazalista Moruzgva, autorski tekst režisersa Ivana Lea Lema, dinamika između četiri lika balansira dramaturske strukture cabareta i stand-up komedije zavidnom neposrednočću i snagom. Ostaje možda željeti da su koreografija i burleskne numere na nivou koji prate vrsna glumalka rješenja.

Ana Begić je oživotvorenje sile i samouvjerenosti kao Ravnateljica Kazališta; prateći lik povučene šefice računovodstva od njenih početaka i kreativnih malverzacija do punokrvne zvijeri koja pod svaku cijenu želi preuzeti vodeće mjesto svog prethodnika, pratimo zapravo jednog od likova koji nikomu nisu zamjetni dok ne postanu oni koji kroje pravila igre. Činjenica da će se za Ravnateljičin uspjeh prekršiti zakon i pravila konkursa samo su podznaci njenog uspjeha. Kontekst karijere sa prekoveznim prefiksom jedan je od elemenata koji se sa i bez autoironije pravdaju prirodnom zaslugom i nužnošću. Zanimljivo je da lik Ravnateljice predstavlja seksualno i obiteljski neostvarenu žensku osobu srednjih godina, koja uprkos pomanjkanju iskustva niti u jednom trenutku nije prikazana kao žrtva neispunjenih ljubavnih očekivanja je poprilično ugodna promjena. Doduše, Mila Elegović kao prva Splićanka-gradonačelnica Zagreba iskupljuje tu senzibilnu žensku stranu, onu zaslijepljenu ljubavlju a samo ponekad i teškim drogama. No, viktimizacija je ovdje ostavljena po strani i niti jedan od likova se ne libi govoriti o svojim iskustvima, izuzevši time rodnost kao predznak slabosti.

Ravnateljicina iskusnija mlada kolegica koju igra Ana Maras Harmander, Glumica jakih dubrovačkih korijena, u svojim ispovijesti, osim što je simbol zlatne mladeži sumnjivog sjaja, ponajviše otvara pitanje prostitucije u glumačkim ali i poslovnim krugovima. Za nju je ovaj put napretka putem vezivanja, od kćerke ministra zdravstva do monodrame lika iz Životinjske farme (lajtmotiv kojem treba zapljeskati) niz tjelesnih transakcija opravdan sjajem, dok bijeda dolazi tek na kraju balade.

Poglavlje hrvatske majke-kršćanke i braniteljice tradicionalnih, otvoreno homofobnih i ponekad nacionalističkih nazora podijeljeno je između Gradonačelnice (Elegović) i sinjske kraljice, Čistačice koju otresito, poluurbano i vjerno igra Linda Begović. Negdje u nazivu outsoursane firme Gradonačelnice „U ime octa“ krije se neki mračan ključ, neka nit koja teče suprotno gravitacionoj sili dok je spora karma ne prekorene u ponor.

Kao dramsko oružje u različitim crnohumornim slojevima ističe se jezik tj. sinjski, splitski i dubrovački dijalekt koji dodatno naglašava kako persone kojima pripada tako i metaforu društvene sveprisutnosti.

Kerempuhov satirični predznak svakako je prijemtiv za tematiku Veza, ali ne treba zanemariti vrstan iskorak koji Moruzgva nastavlja činiti od svojih početaka. Osnovana pod umjetničkim vodstvom glumice Ecije Ojdanić, Moruzgva se kao rijetko koje nezavisno (ili državno) kazalište može pohvaliti naslovima u kojima uvijek, ili gotovo uvijek, ima mjesta za ženske likove koji odudaraju od ustaljenih normi ili su kreirane po satiričnom ključu – za infamiranje stereotipa. Tako su i bihaćkoj publici već bila predstavljena ostvarenja poput Harema, Gole u Kavezu ili Bobocke. Posljednji naslov, takodjer režisersko ostvarenje Lema sa Ecijom Ojdanić u naslovnoj ulozi, jedno je od najnagrađivanijih ostvarenja kazališta Moruzgva, i prvo dramsko ostvarenje koje je u fokus stavilo često zaboravljen Krležin ženski lik. Sinoć su se, međutim, u ništa manje pomamnim raljama na rubu pameti borile ne jedna nego četiri vrsne glumice hrvatskih kazališnih scena. Red političkog cirkusa, red narkomanije u istom, red seksa, red patrijarhalnih predrasuda – Veze su tu da rašire nezavidnu lepezu pukotina društvene dinamike opstanka.

Preko Veze je, uprkos socijalnim stanovima, tajnim računima, garažama punih automobila, antidepresivima bez recepta i ušmrkavanja droga za dobro jutro optimističnija od onoga što nas u većini slučajeva čeka. Karmička pravda dovodi, svaka na svoj način, šarmatne i snalažljive junakinje do trenutka sloma u kojem ponajbolja replika itekako ima smisla: Nisi slučajno tamo gdje te život stavi.

Nakon prijave građevinskog zahvata betoniranja obale rijeke Une u bihaćkom naselju Pritoka, Služba za inspekcijske poslove Grada Bihaća izašla je na teren i utvrdila da se radi o nelegalnom i nezakonitom zahvatu bez pribavljenih akata za građenje na zemljištu k.č. 1032/1 k.o. Pritoka.

S tim u vezi sačinjen je službeni zapisnik, vlasniku zemljišta naložena je obustava daljih radova i postavljena inspekcijska traka čime se gradilište smatra zatvorenim. Nakon navedenih radnji slijedi i izdavanje Rješenja o uklanjanju nelegalne građevine, a eventualna povreda inspekcijske trake prouzročit će i krivičnu odgovornost za vlasnika.

– Bespravni građevinski zahvati i betoniranje obala rijeke Une, osim što štete okolišu, narušavaju prirodu i vizuelni ambijent zbog kojeg se grad Bihać svrstava u red ekoloških i turističkih destinacija. Sve češćim utvrđivanjem obala nedozvoljenim materijalima narušava se autentičnost prostora i ugrožava turistički potencijal grada Bihaća. S tim u vezi Gradska građevinska inspekcija će u narednom periodu provoditi intenzivne aktivnosti vezano za popis i izdavanja rješenja za ukljanjanje nelegalnih građevina i zahvata, s naglasnom na područja uz rijeku Unu. Mole se svi građani i ekološke organizacije da nadležnoj Službi za inspekcijske poslove prijave svaki slučaj potencijalne nelegalne gradnje, a naročito devastacije obala Une.

(Grad BIHAĆ)

Foto: Ilustracija

U Poljoprivrednom zavodu USK-a kažu kako toplotni stres i suša pogotovo smanjuju prinos ako se javljaju u periodu nalijevanja zrna, klasanja i oprašivanja.

Iznimno visoke temperature ovih julskih dana nepovoljno utiču na rast i razvoj biljnih kultura, posebno ratarskih među kojima je najugroženiji kukuruz.

Zbog gubitka vode, urod će sigurno podbaciti i nastupit će velike štete. U kojem procentu, još je rano prognozirati ali će prinosi zasigurno biti umanjeni, tvrde agronomi. Da bi se usjevi donekle zaštitili, poljoprivrednicima preporučuju da ih u kasnim večernjim satima navodnjavaju cisternama što se posebno preporučuje za kukuruz.

(RTVUSK.ba)

Trenutno je aktivno 11 slučajeva zaraze u USK.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo USK, testirano je 113 uzoraka i rezultati su pokazali da nema pozitivnih slučajeva.

U istom periodu izliječeno je pet pacijenata.

Četiri pacijenta su hospitalizirana i nalaze se na Infektivnom odjelu, dok jedan pacijent diše uz podršku respiratora.

Dana 26.06.2021. godine u Živinicama je održano Državno prvenstvo u kik boksu u najtvrđoj disciplini K-1 na kojem je učešće uzelo 230 takmičara iz cijele BiH.

Klub borilačkih sportova FAVORIT BH iz Bihaća su predstavljali Ajla Vojić, Almir Mujagić, Ahmed Karabegović i Baldar Kurjaković, saznaje portal “Biscani.net”.

Kako portal “Biscani.net” saznaje, neprikosnovena Ajla je 12. put osvojila Državno prvenstvo i nikad u karijeri nije izgubila meč na šampionatu BiH što je na ponos cijelom kolektivu i gradu sa Une.

Almir Mujagić je u uzrastu juniora proglašen za najboljeg borca u BiH, a pobrao je i simpatije publike u sportskoj dvorani u Živinicama nokautiravši u polufinalnom meču svog protivnika nakon svega 30 sekundi borbe.

Ahmed Karabegović i Baldar Kurjaković su imali svoj debitantski nastup u K-1 disciplini, a obzirom na njihovo neiskustvo, u klubu su zadovoljni osvojenom srebrenom medaljom Baldara i brozanom Ahmeda.

(Biscani.net)