Šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH, za Oslobođenje govori o zahtjevu Vlade USK-a, te najavama zatvaranja granica

Vlada USK-a je zatražila izmještanje Bire u roku od 30 dana. Postoji li neka alternativa i šta je rješenje za apele koji stižu iz Krajine?

– Kao prvo, razumijem u potpunosti pritisak USK-a i njihovog lokalnog stanovništva, jer su se oni morali baviti ovim velikim brojem migranta više od godinu. U isto vrijeme, vjerujem da je Bira dio rješenja koje imamo, budući da zbog nje migranti ne kampuju vani, nego su unutar određenog centra. Ovi migranti koje imate sada po centru Bihaća, to su oni koji su u privatnim centrima smješteni, a oni koji su u Biri, oni ostaju unutra.

Logistička operacija

Što se tiče izmještanja iz Bire, to teoretski može biti opcija. Postoje dvije ili tri prepreke. Nemamo, ustvari, alternativnu lokaciju koja bi mogla da se iskoristi u roku od 30 dana. Kao drugo, kada bi bila lokacija, ona se mora isfinansirati i uspostaviti. Iznajmljivanje Bire je finansirala EU. Bilo bi jako teško objasniti Uniji da je, nakon što smo investirali toliko novca u Biru, moramo izmjestiti i uložiti novac u neku treću lokaciju. Nadalje, premještanje 1.800 migranta bi bila velika logistička operacija. Svi imamo ograničena sredstva, a istovremeno imamo nove migrante koji dolaze. Mislim da u ovom trenutku ne bi trebao biti prioritet prebacivanje migranta s jedne na drugu lokaciju. Možda bismo trebali identificirati neki drugi smještajni kapacitet za migrante, koji neće biti u USK-u, ali ovo što traže iz Vlade USK-a nam neće u potpunosti riješiti problem.

Kada će biti završena elektrifikacija u Borićima, s obzirom na to da tamo ima još mjesta za migrante? Jesu li problem dozvole za rad?

– To je jedna tužna priča o Borićima. Mi smo jako naporno radili da ih opremimo i da možemo smjestiti 580 ljudi unutra. Bili smo spremni u decembru, a sada je april i, nažalost, tokom cijele zime nismo mogli da ih koristimo u punom kapacitetu zbog nedostatka struje. Radovi jesu počeli i nadamo se da će konekcija struje biti završena za nekoliko sedmica. Povećali jesmo kapacitet, ali treba nam struje, iako manje nego prije kada nam je trebala za grijanje.

Sada već nije hladno. Zaista, ne razumijem zašto nam je toliko vremena trebalo da dobijemo sve te dozvole. Možda je to i praktično, a možda je i politički. Nažalost, imali smo rješenje za porodice sa djecom u decembru, ali smo morali čekati više od četiri mjeseca.

Vlasti naše zemlje ne žele da BiH postane sabirni centar migranata, pa su posljednjih dana sve češće najave iz Vijeća ministara BiH da će biti zatvorene istočne granice naše zemlje ukoliko Hrvatska nastavi blokirati protok migranata ka EU. Kako gledate na ove najave?

– Čitav koncept zatvaranja granice je samo teoretski. Kao što ste vidjeli, zemlje koje su moćne, poput SAD-a, ne mogu zatvoriti granice, tako da se one ne mogu hermetički zatvoriti. To nije realna opcija, naravno, može se pojačati granična kontrola, ali zatvaranje granice je samo fantazija.

Otvorena ruta

Ne znam koliko je, ustvari, zaista prihvatljivo da se ta granica i počne zatvarati, jer vi ćete ljude spriječiti da uđu iz Crne Gore u BiH prvi ili drugi dan, treći dan oni će ponovo pokušati. Kontrola granice jeste važna, ali to je samo ograničen odgovor. Zatvaranje hrvatske granice bi imalo uticaja na dva načina. Kao prvo, imat ćemo više migranata u BiH. Prošle godine je 25.000 ljudi ušlo u BiH, ali nikada nismo imali više od njih 4.500 u zemlji. Dakle, oni su prolazili u Hrvatsku. Srednjoročno rješenje će biti da će se smanjiti broj migranata koji će ulaziti u BiH, jer oni ovdje ulaze samo iz jednog razloga, a to je zato što shvataju da je ovo otvorena ruta prema Sloveniji i Italiji.

Oslobođenje