Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Haagu (MMKS) odbio je žalbu Ratka Mladića na rješenje kojim mu je ranije odbijen sedmodnevni dopust kako bi posjetio grob bliskog člana porodice.
Mladić je 20. novembra podnio žalbu u kojoj je tražio da se ranije donesena odluka u kojoj mu je odbijen zahtjev za privremeno puštanje na slobodu od sedam dana preispita i da Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove odobri njegov zahtjev.
Ratni zločinac je u žalbi naveo da je “odluka od 11. novembra 2025. očigledno nerazumna i da sadrži jasne greške u obrazloženju koje predstavljaju nepravdu jer navedeni rizici dovode do pogrešnog činjeničnog zaključka s obzirom na to da su Republika Srbija i RS dale garancije koje u vrijeme donošenja odluke nisu bile dostupne”. Mladić je dodao da su “zanemareni dokazi koji bili predočeni, a koji uključuju izvještaje o ograničenoj samostalnoj pokretljivosti, što utiče na procjenu rizika od bjekstva”.
“Cijeneći da sam u odluci od 11. novembra navela da je Mladić tražio i očekivao da će dobiti garancije vlasti Srbije i RS, te da nisam smatrala potrebnim čekati takve garancije jer one ne bi uticale na moju procjenu. Državne garancije same po sebi nisu odlučujuće u postupcima privremenog puštanja na slobodu”, navela je predsjednica MMKS-a Gatti Santana.
Ona je navela da su njegov status bjegunca prije hapšenja te odluka Pretresnog vijeća Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Žalbenog vijeća da mu ne odobre privremeno puštanje, uključujući posljednju odluku iz 2019. godine, bili relevantni za njenu procjenu zahtjeva u skladu s ustaljenom sudskom praksom.
“Mladić nije uspio pravdati ponovno razmatranje odluke od 11. novembra 2025., iz navedenih razloga odbijam zahtjev”, zaključila je Gatti Santana.
Ratko Mladić, vrhovni komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) u periodu rata u BiH, osuđen je na doživotni zatvor zbog najtežih ratnih zločina – uključujući genocid počinjen nad bošnjačkim stanovništvom u području Srebrenice u julu 1995. godine, kao i progone, istrebljenja, ubistva, deportacije i nehumana djela (prisilna premještanja) kao zločine protiv čovječnosti, te ubistva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja ratnih zakona i običaja.
Presuda i kazna doživotnog zatvora potvrđene su 8. juna 2021. godine od Apelacijskog vijeća Mehanizma Tribunala.
(radiosarajevo.ba)
BONUS VIDEO: Donosimo premijeru prve epizode serijala “Jedinstvo kroz vrijeme”, projekta koji bilježi autentična svjedočanstva ljudi zaslužnih za najblistavije stranice crveno-bijele historije.
BOSNU VIDEO:
