Mojtaba Hamenei je izabran za novog vrhovnog vođu Irana, a na toj poziciji je naslijedio svog oca ajatolaha Alija Hameneija, ubijenog u napadima Izraela i SAD-a na Teheran u prvom danu rata. Ovaj izbor je svojevrsna poruka ovim državama – Iran se sigurno neće predavati.
56-godišnji Hamenei je bio i favorit za izbor, a Vijeće eksperata je odluku donijelo nakon nekoliko dana deliberacija, čak i pod pritiskom izraelskih prijetnji da će članovi i bilo koji budući vrhovni vođa biti predmet njihovih napada.
Zanimljivo je da je njegov otac u više navrata odbacio mogućnost da ga neko od njegova četiri sina naslijedi, s posebnim fokusom upravo na Mojtaba.
U prethodne tri godine, Hamenei je izričito rekao da “naslijeđivanje vlasti nije po pravilima islama” (2023. godine), a zatim i intervenirao kada se ime njegovog najstarijeg sina spomenulo u diskusijama o narednom vrhovnom vođi (2024. godine).
Međutim, očigledno je da su dva napada SAD-a i Izraela, sredinom prethodne godine i početkom ove, značajno promijenile situaciju.
Trump traži “bezuslovnu predaju”, ali je od Mojtaba Hameneija sigurno neće dobiti
Predsjednik SAD-a Donald Trump je u više navrata kao kraj rata u Iranu zamislio “bezuslovnu” predaju, ali je Vijeće eksperata ovakvim izborom poslalo poruku da od toga nema ništa.
Naravno, nijedna druga osoba koja bi bila izabrana na ovu poziciju vjerovatno ne bi prihvatila takav ishod rata, odnosno odbrane od napada Irana i SAD-a, ali izbor sina ubijenog vrhovnog vođe šalje i simboličnu poruku otpora protiv ovakvih poteza ove dvije države.
Izbor nosi posebnu simboliku kada se uzme u obzir da Trump, premijer Izraela Benjamin Netanyahu i drugi akteri ovog rata izričito traže promjenu vlasti u Iranu.
Vijeće eksperata, izborom Hameneija, šalje i poruku da se njihov stav neće promijeniti i da će Teheran nastaviti s istom politikom u budućnosti.
Za Iran, odnosno za strukturu koja vlada od 1979. godine, ovo je bilo posebno važno, jer su primjeri drugih država u regiji, s posebnim akcentom na Irak, koji su se povinovali željama SAD-a (samim tim i Izraela) pokazali da to neće voditi u stabilnu budućnost države.
Jednostavnije rečeno, slijepo praćenje američkih i izraelskih zahtjeva u regiji ne nosi stabilnost, već potpuno suprotno, zbog čega je izbor Hameneija signal da Teheran ostaje pri svome.
Trump i Netanyahu su odigrali karte koje su imali, ali su ih precijenili
Očekivanja od napada koji je pokrenut 28. februara bila su da će on oživjeti proteste koji su krenuli krajem prethodne godine u Iranu, ali je ta procjena bila pogrešna u svojoj premisi.
Prije svega, protesti u Iranu su pokrenuti zbog nezadovoljstva ekonomskom situacijom, a što je adresirao i ajatolah Hamenei.
Naravno, bilo je protesta i u svrhu rušenja vlasti u Teheranu, ali je to očigledno bila manjina među onima koji su se okupljali na ulicama iranskih gradova.
Zbog pogrešne procjene da su ovi protesti vođeni protiv vlasti i načina odlučivanja i vođenja države, Izrael i SAD su krenuli u napad koji je trebao biti “rallying cry” (poziv na akciju, engl.) demonstrantima.
Umjesto toga, njihov napad je izazvao “rally around the flag” (okupljanje oko zastave, engl.) efekat, zbog čega je i klericima u Vijeću eksperata, a očigledno i većem dijelu iranskog stanovništva, imenovanje Mojtaba Hameneija bilo sasvim prihvatljivo.
Kako će on djelovati i da li će pratiti principe koje je uspostavio njegov otac, u kontekstu stava da Iran ne treba graditi nuklearnu bombu, je nemoguće predvidjeti.
Analitičari ga nazivaju osobom s nešto “tvrđim” stavovima, a ne treba zanemariti da su mu u američko-izraelskim napadima ubijeni supruga, roditelji i jedan od njegovih sinova, što bi moglo uticati na njegove buduće odluke.
Ipak, sve je to u domenu špekulacija, a za njegove prve poteze i indikacije o budućem djelovanju morat ćemo sačekati barem nekoliko mjeseci.
