IAKO starenje doživljavamo kao spor i postupan proces, znanstvena istraživanja pokazuju da to nije uvijek slučaj. Štoviše, studija iz 2024. godine o molekularnim promjenama povezanim sa starenjem otkrila je da ljudi prolaze kroz dva razdoblja naglog ubrzanja starenja: jedno u prosječnoj dobi od 44 godine, a drugo oko 60. godine, piše ScienceAlert.
Dva nagla skoka u starenju
Genetičar Michael Snyder sa Sveučilišta Stanford objasnio je u kolovozu 2024., kada je istraživanje objavljeno, da se u tijelu događaju dramatične promjene. “Ne mijenjamo se samo postupno s vremenom, događaju se i neke doista dramatične promjene. Pokazalo se da su srednje četrdesete, kao i rane šezdesete, razdoblje dramatičnih promjena. To vrijedi bez obzira na to koju vrstu molekula promatramo”, rekao je Snyder.
Starenje je složen proces povezan s povećanim rizikom od raznih bolesti. Snyder i njegovi kolege istraživali su biologiju starenja kako bi stekli dublje razumijevanje promjena koje se događaju, s ciljem boljeg ublažavanja i liječenja takvih stanja.
Sveobuhvatna analiza tjelesnih promjena
Znanstvenici su pratili skupinu od 108 odraslih osoba koje su tijekom nekoliko godina redovito donirale biološke uzorke. Istraživači su primijetili da se kod nekih bolesti, poput Alzheimerove i kardiovaskularnih bolesti, rizik ne povećava postupno s vremenom, već naglo raste nakon određene dobi. Stoga su odlučili detaljnije proučiti biomarkere starenja kako bi utvrdili povezane promjene.
Koristeći uzorke, tim je pratio različite vrste biomolekula, uključujući RNA, proteine, lipide te mikrobiom iz crijeva, kože, nosa i usne šupljine, što je ukupno činilo 135.239 bioloških značajki. Svaki je sudionik u prosjeku predao 47 uzoraka tijekom 626 dana, a prikupljeno je više od 246 milijardi podataka koje su istraživači zatim analizirali tražeći obrasce promjena.
Nekoliko ranijih studija također je utvrdilo nelinearne promjene u molekulama povezanim sa starenjem kod štakora i ljudi, dok su istraživanja na vinskim mušicama, miševima i zebrastim ribicama ukazala na postupan proces starenja kod tih vrsta.
Što se događa u 40-ima i 60-ima?
Snyder i njegov tim primijetili su izrazitu promjenu u obilju mnogih molekula u ljudskom tijelu u dvije različite faze. Oko 81 posto svih proučavanih molekula pokazalo je promjene tijekom jedne ili obje te faze. Promjene su dosegle vrhunac sredinom 40-ih, a zatim ponovno početkom 60-ih, s nešto drugačijim profilima.
Vrhunac sredinom 40-ih pokazao je promjene u molekulama povezanim s metabolizmom lipida, kofeina i alkohola, kao i s kardiovaskularnim bolestima te disfunkcijama kože i mišića. Vrhunac početkom 60-ih bio je povezan s metabolizmom ugljikohidrata i kofeina, kardiovaskularnim bolestima, kožom i mišićima, regulacijom imuniteta i funkcijom bubrega.
Menopauza nije jedini faktor
Prvi vrhunac, sredinom 40-ih, vrijeme je kada žene obično ulaze u menopauzu ili perimenopauzu, no istraživači su isključili taj faktor kao glavni uzrok jer su i muškarci u istoj dobi doživjeli značajne molekularne promjene.
“To sugerira da, iako menopauza ili perimenopauza mogu doprinijeti promjenama uočenim kod žena u srednjim četrdesetima, vjerojatno postoje i drugi, značajniji čimbenici koji utječu na te promjene u oba spola. Utvrđivanje i proučavanje tih čimbenika trebao bi biti prioritet za buduća istraživanja”, objasnio je Xiaotao Shen, prvi autor studije i bivši istraživač sa Stanforda.
Istraživači napominju da je uzorak ispitanika bio relativno malen te da su testirali ograničene biološke uzorke od osoba u dobi između 25 i 70 godina. Buduća istraživanja mogla bi detaljnije istražiti ovaj fenomen na širem rasponu ispitanika kako bi se bolje razumjelo kako se ljudsko tijelo mijenja s vremenom. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Aging.
