Smail Dervišević: Mislim da se stanje u Kantonalnoj bolnici popravilo

bisce.ba
13
Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću još uvijek se oporavlja od požara koji je prije četiri godine uzrokovao milionske štete na objektima ove najznačajnije zadravstvene ustanove u Unsko-sanskom kantonu. Dok prvi čovjek kantonalne bolnice govori da čini sve da se obnova Bolnice što prije završi, premijer USK-a Huseina Rošića često u medijima izjavljuje da izvršna kantonalna vlast nije zadovoljna dinamikom obnove i stanjem u Bolnici. Tim povodom jedan lokalni portal napravio je intervju sa Smailom Derviševićem, direktorom Kantonalne bolnice.

Prije gotovo dvije godine preuzeli ste Bolnicu koju su potresali brojni problemi. Njena obnova je tekla sporo, račun je bio blokiran zbog dugova prema dobavljačima, plaće uposlenicima su kasnile. Gledajući generalno, da li se stanje nakon dvije godine Vašega mandata popravilo? 

Prim. dr. Smail Dervišević:  Budući da sam bio dio prethodnog  menedžmenta Bolnice svakako da mogu ocijeniti kakvo je stanje bilo ranije, a šta se promijenilo u ovoj Ustanovi mojim dolaskom na funkciju  direktora. Bolnica je imala probleme različite prirode. Preuzimajući dužnosti  direktora prvo što sam učinio bila je  deblokada računa koja je riješena pozajmicom od Zavoda zdravstvenog osiguranja USK-a, nakon čega je omogućen normalan rad Bolnice. Potom je slijedila obnova dijelova Bolnice uništenih požarom ali i svakodnevno nastojanje da pacijentima osiguramo što bolje liječenje. Generalno gledajući mislim da se stanje u KB “Dr. Irfan Ljubijankić” u znatnoj mjeri popravilo.

Neprestano se u medijima povlači pitanje oko obnove operacionih sala, zar je zaista moguće da toliko vremene treba da se one obnove? 

Prim. dr. Smail Dervišević:  Za prethodne dvije godine prioriteti su nam  bili poslovi koji su se najneposrednije odnosili na pacijente, što znači da su započeti radovi na obnovi operacionih sala i intenzivnoj njezi. Međutim, nosilac projekta prve faze obnove operacionih sala i intenzvne njege je Uprava grada Bihaća. Na računu Uprave grada je bilo 445.000 KM. Gradska uprava je odredila izvođača i nadzor radova koji je iz Prostornog građenja grada Bihaća.  Mi smo samo korisnici usluga. Građevinski radovi planirani projektom, a čiji je, dakle, nosilac Uprava grada, trebali su biti završeni u martu 2016. Međutim, to se ni do danas nije desilo. Ne mogu reći da nismo pokušavali riješiti problem. Inicirali smo čak osam sastanaka koji su završavali dogovorima  koji se kasnije nisu ispoštovali. Poslali smo brojne dopise u kojima smo zahtijevali da nam objasne zašto se ne poštuje dinamika obnove, međutim na neke nismo dobili niti odgovor. U međuvremenu sam zamolio premijera da se više uključi u rješavanje problema sa gradskom Upravom jer su nama u ovom trenutku ruke vezane. Drugu fazu radova, koju će finansirati Bolnica, ne možemo ni početi, niti raspisati natječaj za izbor najpovoljnijeg izvođača dok se ne riješi prva faza. Novčana sredstava za tu fazu imamo, radi se o  vrijednosti od jednog miliona KM, ali sve stoji dok se ne okonča prva faza. Rješenje problema je kod gradske Uprave, izvođača i nadzora radova i bilo bi dobro da isto pitanje postavite i njima. Osobno smatram da je ovakav pristup Gradske uprave Bihaća vrlo neozbiljan i prije svega neodgovoran.

S obzirom da je u javnosti bilo nezadovoljstva dinamikom obnove Bolnice, ne uključujući obnove sala, možete li nam precizno navesti šta ste sve u protekle dvije godine mandata uradili kako bi Bolnica što prije ponovo počela raditi u punom kapacitetu? 

Prim. dr. Smail Dervišević:  Od početka preuzimanja dužnosti direktora Bolnice u potpunosti je zaminjena stolarija na  Foči, zgradi koja je stradala u požaru, kao i stolarija u bolesničkim sobama  na zgradi Kasindol. Projekat je bio vrijedan oko 400.000 KM. Također, zamijenili smo u potpunosti stolariju na odjelu Neurologije, izvršli obnovu sanitarnih čvorova na Rodilištu, Internom odjelu, Kardiologiji i počeli rekonstrukciju na Ginekologiji. Nakon četiri godine odjel Neurologije smo smjestili u adekvatan prostor, a Fizijatriju vratili u prostor u kojem je bila prije požara. U potpunosti su obnovljeni i opremljeni savremenom medicinskom opremom odjeli Pedijatrije, Hirurgije I i II, Urologije i Dječije hirurgije. U saradnji sa UNDP završene su sve pripreme za izgradnju energetsko-ekomskog bloka. Nismo zanemarili ni dijelove Bolnice koji nisu direktno vezani za usluge pacijentima ali imaju svoju funkciju u normalnom funkcioniranju Ustanove. Uspjeli smo obnoviti glavni ulaz Bolnice, portirnicu, zgradu tehničke službe te ogradu uz Ulicu Ivana Franje Jukića. Ugrađen je video nadzor te alarmni sistem. Izgrađen je novi parking u krugu Bolnice i izvršene pripreme za njegovo asvaltiranje. U posljednje projekte koje sam naveo  uložili smo vrlo malo novčanih sredstva, a radove je izvodila Tehnička služba  Kantonalne bolnice. Spomenutim poslovima smo uz minimalna  sredstva,  ali uz veliki entuzijazam uposlenika uspjeli mnogo. Javnost o ovim aktivnostima obaviještavamo preko službene  i facebook stranice Kantonalne bolnice.

Osim implementiranih projekata koje ste naveli, da li je bilo još aktivnosti u protekle dvije godine koje su u značajnoj mjeri uticale na normalizaciju stanja u Bolnici? 

Prim. dr. Smail Dervišević:  U mom dosadašnjem  mandatu je nastavljena implementacija Austrijskog kredita. Što znači da je u najvećem broju stavljena u funkciju najsavremenija medicinska oprema na Očnom odjelu te odjelima Hirurgija, Urologija, Ginekologija, Anesteziologija, Gastroenterologija, Otorinolaringologija i Radiologija. Osim toga, implementiran je bolnički informacioni sistem. Pored medicinske opreme koja je došla posredstvom ovog kredita, uspjeli smo nabaviti za Očni odjel aparat najnovije generacije za ugradnju mekih leća, te savremeni mamograf čime smo osigurali kvalitenu dijagnostiku obljenja dojke. U saradnji sa Kantonalnom upravom Civilne zaštite  dobili smo kardiomobil. Uspjeli smo da osiguramo novčana  sredstva potrebna za kupovinu aparata za odvajanje krvne plazme namijenjenog  Odjelu transfuziologije. Trenutno je u toku natječaj za najpovoljnijeg ponuđača.  Također smo osigurali novčana sredstava za nabavku savremenog aparata za ultrazvuk srca. U ovom slučaju u toku je priprema natječaja za najpovoljnijeg ponuđača.

Da li ste osim ovih značajnih projekata i radova imali još neke aktivnosti koje nismo do sada spomenuli? 

Prim. dr. Smail Dervišević:  U cilju finanansijskih  ušteda izgradili smo i opremili postrojenje za uništavanje medicinskog otpada. Vrijednost projekta je oko 250.000 KM a smatramo da ćemo na ovaj način uštediti gotovo 200.000 KM godišnje. Želio bih napomenuti da je ovo jedino postrojenje takve vrste u Kantonu. Sve medicinske ustanove na prostoru USK-a, a ima ih oko 160, su obavezne da svoj medicinski otpad uništavaju na zakonom reguliran način. Oni su to do sada radili u  postrojenjima ovakvog tipa u drugim dijelovim Federacije. Aktiviranjem našeg postrojenja, zdravstvene ustanove  će dobiti uslugu uništavanja medicinskog otpada u Bolnici i to povoljnije nego negdje drugo.

Doktore Derviševiću, svjedoci smo da ste  u 2017. godini Vaša Ustanova, a i Vi lično dobili određena priznanja za rad, pa ako možete da nešto kažete o tome? 

Prim. dr. Smail Dervišević:  Da su naši napori prepoznati u sredini u kojoj djelujemo svjedoči i činjenica da je Bolnica za svoj dosadašnji rad dobila ove godine najveće priznanje grada Bihaća, Povelju 26. februar. Pored toga Udruženje ratnih vojnih invalida paraplegičara dodijelilo  mi je priznanje Krajiško srce za osobni angažman oko liječenja ove kategorije pacijenata. Moram priznati da mi je priznanje Krajiško srce kao bivšem pripadniku Armije R BiH posebno dragocjeno.  Naravno oba priznanja su  poticaj da, ne samo ja nego i svi uposlenici Bolnice  nastave dalje raditi kao što su do sada.

Budući da postoji mogućnost prerastanja Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u ustanovu naučno-nastavnog tipa šta se u vezi s tim uradilo? 

Prim. dr. Smail Dervišević:  Bolnica ima odličnu saradnju sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu što potvrđuje potpisivanje memoranduma o saradnji. Ovo je prvi put da je Bolnica potpisala ovakav dokument. Osim toga, potpisali smo memorandume o saradnji  sa više visokoškolskih ustanova sa područja USK-a.

Ne možemo a da ne spomenemo slučaj Balaban koji je duže vrijeme potresao medijski prostor Kantona. Možete li objasniti okolnosti njenog angažmana? 

Prim. dr. Smail Dervišević:  Prije dolaska dr. Balaban na odjel Patologije, Bolnica je  imala jednog specijalistu patologa i liječnika na specijalizaciji u KC Tuzla. U nastojanju da kadrovski ojačamo ovaj Odjel, prije godinu dana još je jedna liječnica došla na Patologiju. Problemi su nastali odlaskom specijaliste patologa u penziju.  Uslijedilo je intezivno traženje liječnika. Obavljali smo razgovore sa drugim zdravstvnim ustanovama, ali nismo uspjeli  pronaći patologa jer su specijalisti patolozi deficitaran kadar kako u BiH tako i u regionu. U razgovorima smo došli do informacije da bi dr. Balaban napustila svoj dotadašnji posao u Prijedoru i prešla u našu Ustanovu. Procedura oko njenog prijema u Kantonalnu bolnicu “Dr. Irfan Ljubijankić” je bila je kao i kod drugih liječnika. Dakle, u potpunosti smo ispoštovali sve zakonske procedure. Kada su počeli prvi medijski natpisi, u vezi dr. Balaban, bio sam jasan, za sve nezakonite radnje postoji Tužilaštvo. Kao direktor Kantonalne bolnice obavezan sam poštovati zakon i tada sam dao izjave za neke medijske kuće da stojim iza svakog uposlenika Bolnice dok god on svoj posao radi pošteno, korektno i profesionalno te da ukoliko postoje bilo kakve sumnje na nečije greške ili propuste u radu  one se moraju prijaviti Tužilaštvu. Sa dr. Balaban je raskinut ugovor  prije nekoliko mjeseci. U međuvremu smo potpisali ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa Institutom za patologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Dr. Derviševiću kolika su bila dugovanja u trenutku Vašeg preuzimanja dužnosti direktora, a kolika su danas? 

Prim. dr. Smail Dervišević:  Kada sam preuzeo fukciju direktora Bolnice bili smo dužni preko 8,5 miliona KM dobavljačima, a ukupan dug je bio preko 12, 5 miliona KM. Pored toga, zatekao sam blokirane račune od strane dobavljača. Tada je postojala prijetnja da uposlenici ne dobiju plaću. Rješenje problema smo vidjeli u pozajmici Zavoda zdravstvenog osiguranja USK od 1, 8 miliona KM što je odobrila Vlada.  Na taj način smo deblokirali račune. Današnji dug dobavljačima je manji za oko 400.000 KM, nego prije dvije godine. Prema tome, od kada sam ja došao na mjesto direktora, uspjeli smo smanjiti obaveze prema dobavljačima, ali i  vršiti redovno snabdijevanje Kantonalne bolnice, te redovno isplaćivati plaće, tople obroke i regres za prošlu godinu. Ovo je rezultat maksimalne štedljivosti na mjestima gdje se to može, a da se ne ugrozi kvalitetno liječenje pacijenata.

Kako vidite rješenje finansijske situacije u Bolnici? 

Prim. dr. Smail Dervišević:  Mislim da je trenutno jedini izlaz u kreditnom zaduženju pa u tom pravcu vršimo razgovore sa Vladom kantona. Slične probleme je imala Bolnica u Zenici i riješila ih je na isti način. Da bismo mogli servisirati kredit potrebno je da nam Zavod zdravstvenog osiguranja USK plati one usluge koje radimo u mnogo većem obimu, nego sto je ugovoreno sa Zavodom, a ovdje  mislim na MRI i CT jer napravimo preko 1,2 miliona KM usluga godišnje više nego što je dogovoreno sa Zavodom. Osim toga, potrebno je da  Vlada pronađe način finansiranja liječenja neosiguranih lica jer je zbog liječenja ove kategorije bolesnika Bolnica godišnje u gubitku oko 300.000 KM. Iz ova dva spomenuta segmenta imali bismo 1,5 miliona KM ušteda pa bi od ovih sredstava mogli servisirati kredit o kojem govorim. Da bismo poslovali na mjesečnom i godišnjem nivou bez gubitka samo tražimo da nam se plate usluge tercijarnog nivoa koju trenutno radimo, a nisu finansirane od strane Zavoda. Razlog zbog čega je to tako je u činjenici da još uvijek nije usvojen Zakon o kantonalnoj bolnici. Na taj način Bolnica ne bi imala finansijskih problema.