Vršnjačko nasilje u školama Unsko-sanskog kantona bilježi osjetan pad, no nadležni upozoravaju da borba protiv ovog problema nije završena i da slijedi dodatno jačanje preventivnih mjera.

Vlada Unsko-sanskog kantona razmatrala je Informaciju o stanju sigurnosti u oblasti vršnjačkog nasilja za 2025. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, te je uputila Skupštini kantona na dalje razmatranje. Podaci pokazuju značajno smanjenje broja incidenata, počinilaca i žrtava u odnosu na prethodnu godinu.

Prema izvještaju, policijske strukture su tokom 2025. godine evidentirale ukupno 55 slučajeva vršnjačkog nasilja, što predstavlja pad od 44 slučaja, odnosno 44,4 posto u odnosu na 2024. godinu. Istovremeno, zabilježeno je 68 počinilaca, što je za 45,2 posto manje nego godinu ranije, dok je broj žrtava smanjen na 52, odnosno za 46,9 posto.

Svi prijavljeni slučajevi su, kako je navedeno, rasvijetljeni, a policija je evidentirala i šest prekršaja koji se odnose na „propuštanje dužnog staranja“ od strane roditelja ili staratelja, za što su izrečeni odgovarajući prekršajni nalozi.

Ministar unutrašnjih poslova Adnan Habibija ističe da, uprkos pozitivnim trendovima, vršnjačko nasilje ostaje ozbiljan sigurnosni izazov.

„Naš cilj je jasan – škole moraju biti sigurno okruženje za djecu. Nastavit ćemo s operativnim aktivnostima, ali i dodatno ulagati u prevenciju kroz rad policije u zajednici i saradnju s obrazovnim institucijama, centrima za socijalni rad i pravosuđem“, poručio je Habibija.
On je naglasio da su upravo koordinirane aktivnosti više institucija ključne u suzbijanju ovog kompleksnog društvenog problema, posebno imajući u vidu da se radi o maloljetnim osobama.

Iz MUP-a najavljuju nastavak edukacije policijskih službenika, ali i šire društvene zajednice – roditelja, nastavnika i učenika – s ciljem dodatnog smanjenja nasilja i jačanja sigurnosti u školama širom kantona.
(USN)

Dok ostatak zemlje gradi autoputeve i jača transportne veze, Unsko-sanski kanton i dalje se bori s osnovnim pitanjem – kako uopće doći do tih puteva. Upravo ta neravnopravna pozicija bila je glavna tema konferencije o razvoju lokalnih zajednica održane u Bihaću, gdje su učesnici bez zadrške govorili o cijeni dugogodišnje izolacije.

Skup su organizirali gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić i Bihaćka građanska inicijativa, a već na početku poručeno je da Krajina više ne može čekati.

Organizatori su podsjetili da se o ovom problemu govori godinama, ali bez konkretnih pomaka, zbog čega posljedice postaju sve vidljivije – od slabije privrede do odlaska stanovništva.

Da problem nije samo lokalni, nego sistemski, upozorio je Admir Čavalić, ukazujući na neravnomjeran razvoj unutar Federacije

„Unsko-sanski kanton je jedan od apsolutno blokiranih kantona, kao i Tuzlanski kanton. Ako pogledate mapu autocesta i željezničkog saobraćaja, vidjet ćete da je sve koncentrisano u svega nekoliko kantona, dok većina nema adekvatnu povezanost“, rekao je Čaval
On upozorava da takvo stanje direktno pogađa i ljude i ekonomiju.

„To znači odlazak stanovništva, ali i izostanak investicija. Putna infrastruktura je osnova – bez nje sve druge ekonomske mjere nemaju pravi efekat“, naglasio je Čavalić.
Na konkretne posljedice ukazao je i predstavnik Željeznice Federacije BiH Samir Alagić, podsjećajući kakvu je ulogu nekada imala Unska pruga.

„Procjene su da bi se njenim oživljavanjem moglo prevoziti i do milion tona robe godišnje. To bi bio snažan impuls za razvoj privrede, ali danas taj potencijal stoji neiskorišten“, kazao je Alagić.
Govoreći o rješenjima, direktor JP Aerodrom Bihać Anel Hadžić naglašava da je aerodrom projekat koji je najbliži realizaciji, ali da ključni problem ostaje finansiranje.

„Imamo kompletnu dokumentaciju i uskoro očekujemo građevinsku dozvolu. Međutim, bez novca ne možemo pokrenuti radove – to je trenutno najveća prepreka“, istakao je Hadžić.
Gradonačelnik Elvedin Sedić problem vidi i kroz svakodnevni život građana, ali i kroz perspektivu investitora.

„Treba nam nekoliko sati da dođemo do autoputa. To je prva prepreka zbog koje investitori odustaju. Bez infrastrukture nema razvoja – ni privrede, ni turizma“, poručio je Sedić.
Na sporost realizacije projekata upozorio je i federalni zastupnik Hamdija Abdić, ističući da Krajina predugo čeka konkretne pomake.

„Imamo sredstva, ali nemamo realizaciju. Godinama govorimo o brzoj cesti, a i dalje stojimo u mjestu“, rekao je Abdić.
Poruka s konferencije bila je jasna – bez odlučnih infrastrukturnih ulaganja Unsko-sanski kanton će i dalje ostati na periferiji, a cijenu takvog stanja najviše će plaćati njegovi građani.
(USN)

U Centru za razvoj inkluzivnih praksi u Bihaću održana je edukacija na temu značaja odnosa između roditelja i stručnjaka, u organizaciji udruženja “Sinapsus” iz Republike Hrvatske. Edukaciji je prisustvovala i Emina Kadić, logoped, naglašavajući važnost ulaganja u kvalitetnu saradnju kao ključnog faktora za optimalan razvoj djeteta.

Tokom predavanja istaknuto je da odnos zasnovan na povjerenju, razumijevanju i otvorenoj komunikaciji stvara sigurno okruženje u kojem dijete može razvijati svoje potencijale. Poseban fokus stavljen je na međusobno poštovanje, aktivno slušanje i kontinuiranu razmjenu informacija između roditelja i stručnjaka.

Također je naglašena važnost zajedničkog postavljanja ciljeva te dosljednog pristupa u radu s djetetom, čime se osigurava kontinuitet podrške i napretka. Roditelji su prepoznati kao ključni partneri u ovom procesu, a saradnja s njima kao temelj uspješnog rada i razvoja svakog djeteta.

Predavanja su održale dr. sc. Dora Matinić i Iva Barić, doktorantica, koje su kroz stručne i praktične primjere dodatno osnažile učesnike za unapređenje inkluzivnih praksi.

Posjetivši firme “SMM” i “Farmacija 2011”, gradonačelnik Elvedin Sedić je zajedno s pomoćnicom Jasminom Ćoralić nastavio posjete bihaćkim privrednicima. S predstavnicima ovih firmi razgovarao je o njihovom doprinosu razvoju privrede Bihaća i Unsko-sanskog kantona.

Firma “SMM” bavi se proizvodnjom zavjesa, a oko 90% svojih proizvoda distribuira na području Bosne i Hercegovine. S druge strane, “Farmacija 2011” najvećim dijelom je orijentirana na promet i uvoz lijekova te se ubraja među reprezentativnije kompanije u državi. Trenutno zajedno zapošljavaju nešto više od 50 radnika i imaju planove za daljnje širenje poslovanja.

Iako ova vrsta proizvodnje ne spada u direktnu nadležnost Grada, gradonačelnik Sedić istaknuo je da nastavlja s obilascima privrednih subjekata s ciljem unapređenja komunikacije i ažuriranja podataka kojima Grad raspolaže.

„Kroz direktne razgovore dolazimo do informacija koje možda dotad nismo znali, a koje mijenjaju odluke i prilagođavaju nove mjere i poticajne politike onima kojima su najpotrebnije. Kao neko ko dolazi iz privatnog sektora, smatram važnim razviti veze između Gradske uprave i privrednika, kako bismo jasno razgraničili ko, šta i koliko može uraditi“, kazao je Sedić.

Iz ovih firmi naglasili su da je suradnja s Gradom značajna u segmentima na koje lokalna vlast može uticati, posebno u dijelu administrativnih procedura, ishodovanja potrebnih dozvola, kao i kroz razmjenu mišljenja i iskustava.