Članovi Sportskog društva „Ultra“ Bihać iza sebe imaju još jedan uspješan sportski vikend, tokom kojeg su nastupili na utrkama u Bužimu i Njemačkoj te ostvarili zapažene rezultate i nekoliko plasmana na pobjedničko postolje.

Kako su saopćili iz SD „Ultra“ Bihać, na prvom izdanju Bužimske noćne petice klub su predstavljali Amir Muminović, Sanel Kurtagić, Haris Mašić, Elvis Selimović, Suada Duraković i Adela Tutić, dok je nastupio i prijatelj kluba Anel Rahmanović.

Posebno uspješni bili su Amir Muminović i Sanel Kurtagić. Muminović je pet kilometara istrčao za 17 minuta i 57 sekundi, dok je Kurtagić kroz cilj prošao s vremenom 18:26. Obojica su osvojila prva mjesta u svojim dobnim kategorijama.

Odličan rezultat ostvario je i Anel Rahmanović, koji je utrku završio za 18:49, dok je Haris Mašić s vremenom 20:04 osvojio drugo mjesto u svojoj dobnoj kategoriji. Elvis Selimović kroz cilj je prošao za 23:37.

U ženskoj konkurenciji Suada Duraković ostvarila je vrijeme 31:16 i osvojila treće mjesto u svojoj dobnoj kategoriji, dok je Adela Tutić također utrku završila s vremenom 31:16.

Dok su članovi kluba nastupali u Bužimu, Amir Begić Hasdarević predstavljao je SD „Ultra“ Bihać u Njemačkoj, na 19. Allgäu Panorama Marathonu u Sonthofenu.

Begić Hasdarević nastupio je na zahtjevnom Hörnerlaufu, stazi dugoj 18,3 kilometra sa čak 1.111 metara uspona. Planinsku utrku završio je u vremenu 2:29:25.

Tako su članovi bihaćkog sportskog društva tokom jednog vikenda uspješno nastupili na dvije potpuno različite utrke – brzoj noćnoj petici u Bužimu i zahtjevnom planinskom izazovu u njemačkim Alpama.

Iz SD „Ultra“ Bihać čestitali su svim svojim članovima i prijatelju kluba na ostvarenim rezultatima i uspješnim nastupima.

Premijer USK Ibrahim Dizdarić stupanjem na dužnost razriješio je šest savjetnika koje je u svom kabinetu imao bivši premijer Mustafa Ružnić.

Posebno je zanimljiva činjenica da su stranke koje su činile sada već bivšu parlamentarnu većinu imale po jednog svog savjetnika u kabinetu premijera.

Takva praksa opravdano otvara pitanje da li su savjetnici angažovani prvenstveno zbog stvarnih potreba premijera i konkretnih operativnih poslova ili su i savjetničke pozicije postale dio političke raspodjele funkcija i stranačkog zapošljavanja bez konkretne svrhe.

Ako svaka stranka parlamentarne većine dobije „svog“ savjetnika, teško je govoriti o izboru ljudi isključivo prema stručnosti, potrebama i obimu posla u kabinetu premijera.

Posebno je interesantno da je odlazeća Vlada, prema dostupnim informacijama, po prvi put od osnivanja Kantona koristila i mogućnost imenovanja savjetnika ministara. Tako je ministar obrazovanja, kojem je nakon hapšenja i pokretanja istrage bilo onemogućeno obavljanje ministarske dužnosti, imao čak dva imenovana savjetnika. Istovremeno je poslove iz nadležnosti tog ministarstva obavljao ministar finansija.

Prema javno dostupnim podacima, mjesečna primanja savjetnika približavaju se iznosu od 3.000 KM. Kada se tome dodaju pripadajući porezi i doprinosi, angažman šest savjetnika na godišnjem nivou može predstavljati trošak od nekoliko stotina hiljada KM za Budžet USK.

Zato je sasvim legitimno postaviti pitanje da li je postojala stvarna potreba za angažmanom tolikog broja savjetnika premijera, da li će se takva praksa prekinuti, da li savjetnička mjesta trebaju služiti efikasnijem radu kabineta Premijera ili služiti samo kao još jedna stavka u raspodjeli političkog plijena.

Općina Ključ nastavlja ulaganja u razvoj infrastrukture Poslovne zone DI Ključ, a za narednu fazu projekta osigurana su sredstva iz kantonalnog i federalnog budžeta, uz vlastito učešće Općine.

Kako je saopćeno iz Općine Ključ, u Ministarstvu privrede Unsko-sanskog kantona potpisan je ugovor kojim je ovoj lokalnoj zajednici dodijeljeno 200.000 KM za nastavak infrastrukturnog uređenja Poslovne zone DI Ključ.

Ugovor su potpisali ministrica privrede USK Samra Mehić i načelnik Općine Ključ Jasmin Musić, nakon što je Općina uspješno aplicirala na javni poziv resornog ministarstva.

Pored kantonalnih sredstava, za nastavak projekta prethodno je osigurano i 250.000 KM od Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, dok će dio sredstava biti izdvojen iz Budžeta Općine Ključ.

Prema informacijama Općine Ključ, slijedi raspisivanje tendera vrijednog oko pola miliona KM.

Planirani radovi obuhvataju infrastrukturno uređenje internih saobraćajnica kraka 5 Poslovne zone prema naselju Bebići, kao i dijela kraka 2.

Riječ je o nastavku projekta započetog prošle godine, u okviru kojeg je u Poslovnu zonu DI Ključ već uloženo više od 450.000 KM.

Novim ulaganjima nastavlja se uređenje infrastrukture s ciljem stvaranja kvalitetnijih uslova za postojeće privredne subjekte, ali i daljnji razvoj i privlačenje novih investicija u Poslovnu zonu DI Ključ.

U bihaćkoj Mjesnoj zajednici Izačić sinoć je održana 34. tradicionalna manifestacija „Izačiću, ponosan mi budi“, posvećena čuvanju sjećanja na heroje koji su branili i oslobađali Bihać i Bosnu i Hercegovinu.

Centralnoj manifestaciji prisustvovali su članovi porodica poginulih boraca, predstavnici boračkih udruženja, gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, premijer Unsko-sanskog kantona Ibrahim Dizdarić i predsjedavajući Gradskog vijeća Bihać Edin Goretić.

Predsjednik MZ Izačić Samir Aličić podsjetio je da je ova mjesna zajednica tokom rata izgubila 88 svojih stanovnika, čija je žrtva na manifestaciji simbolično predstavljena praznim stolicama s njihovim imenima.

„Prisjećamo se 88 žrtava, šehida, koje je dala ova mjesna zajednica, a za koje smo simbolično ostavili prazne stolice na kojima su njihova imena. Sama manifestacija traje od 5. augusta, kada smo obilježili godišnjicu pogibije 13 pripadnika 5. korpusa koji su život izgubili na teritoriji RH, a 8. augusta smo podigli i spomen-ploču na komandnom mjestu“, kazao je Aličić.

Prije centralne svečanosti položeno je cvijeće na spomen-obilježju u Vikićima, proučen je tevhid u džamiji Izačić, a upriličena je i posjeta spomen-sobi u ovoj mjesnoj zajednici.

Gradonačelnik Elvedin Sedić istakao je da ne postoji način kojim se u potpunosti može odužiti onima koji su svoje živote i zdravlje ugradili u odbranu Bosne i Hercegovine, ali da manifestacije poput ove imaju važnu ulogu u očuvanju sjećanja.

„Manifestacije poput ove sigurno su prilika da se prisjetimo njihove borbe i da im svakodnevno odajemo počast za ono što su uradili. Ujedno, ovo su prilike da gledamo unaprijed i da ono što su oni postigli svojom žrtvom nastavimo izgrađivati i ostavljati u amanet našoj djeci“, poručio je Sedić.

Prisutnima se obratio i premijer Unsko-sanskog kantona Ibrahim Dizdarić, nekadašnji pripadnik 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, koji je govorio o značaju Izačića i njegovih stanovnika u odbrani Bihaća.

Dizdarić je naglasio da su stanovnici rubnih područja grada bili među prvima koji su se organizirali i uspostavili bedem odbrane, najprije kroz Patriotsku ligu, a potom kroz Teritorijalnu odbranu i 5. korpus Armije RBiH.

Podsjetio je i na prve žrtve s područja Izačića, među kojima je bio Ramo Pašić, koji je stradao u napadima na ovom području u vremenu kada su se već nazirale razmjere ratnih dešavanja koja će uslijediti.

Manifestacija „Izačiću, ponosan mi budi“ već više od tri decenije čuva sjećanje na poginule borce i civilne žrtve rata, ali i podsjeća na nemjerljiv doprinos stanovnika Izačića odbrani Bihaća i Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona osiguralo je ukupno 779.986,93 KM za projekte razvoja i unapređenja poslovnih zona na području kantona, a Gradu Bihaću odobreno je 179.986,93 KM.

Sredstva su namijenjena za realizaciju projekta „Javna rasvjeta: Poslovna zona Kombiteks“, kojim bi se trebali unaprijediti uslovi za poslovanje i investiranje u ovoj zoni.

Ugovor je sa ministricom privrede USK Samrom Mehić, u ime Grada Bihaća, potpisala pomoćnica gradonačelnika za finansije, privredu i poljoprivredu Jasmina Ćoralić.

Kako je saopćeno iz Grada Bihaća, realizacijom projekta očekuje se unapređenje konkurentnosti Poslovne zone Kombiteks, kao i stvaranje kvalitetnijih uslova za postojeće i potencijalne investitore.

Gradonačelnik Bihaća i predsjednik POMAK-a Elvedin Sedić govorio je za N1 o formiranju nove parlamentarne većine i Vlade Unsko-sanskog kantona, političkim odnosima u Krajini, smjeni Vlade Mustafe Ružnića, ali i dugogodišnjoj infrastrukturnoj i ekonomskoj zapostavljenosti ovog dijela Bosne i Hercegovine.

Nova Vlada USK, predvođena premijerom Ibrahimom Dizdarićem iz POMAK-a, prema Sedićevim riječima, trebala bi označiti kraj višemjesečne blokade između Vlade i Skupštine USK.

Govoreći o razlozima smjene prethodne Vlade, Sedić je kazao da ona više od dva mjeseca nije imala potrebnu podršku u Skupštini, te da je gubitak parlamentarnog povjerenja trebao rezultirati njenim povlačenjem.

Formiranjem nove većine od 16 zastupnika, tvrdi Sedić, blokada je prekinuta, Skupština može nesmetano raditi, dok nova Vlada ima podršku parlamentarne većine. Istovremeno je prethodnu Vladu kritikovao zbog, kako je naveo, brojnih problema, uključujući hapšenja i istrage protiv pojedinih ministara.

„Ne mogu nam iz Sarajeva dirigovati političke procese“

Posebno se osvrnuo na utjecaj političkih centrala iz Sarajeva na odnose u Unsko-sanskom kantonu.

Nakon što je bivši premijer Mustafa Ružnić novu većinu nazvao „koalicijom očajnika“, a iz SDP-a stigle kritike vezane za proceduru promjene vlasti, Sedić je poručio da bi političkim predstavnicima u Krajini trebalo omogućiti da sami postižu dogovore.

„Mislim da prije nego što krenemo u bilo koje procese dalje, svima će nam biti lakše što prije šefovi u stranačkim centralama ovdje u Sarajevu shvate da ne mogu dirigovati političke procese u Krajini ovdje iz Sarajeva“, kazao je Sedić za N1.

Njegov stav je da politički predstavnici koji djeluju u Krajini trebaju imati glavnu riječ prilikom sklapanja koalicija i formiranja kantonalnih vlada.

Prema Sedićevom mišljenju, upravo političko upravljanje iz Sarajeva doprinosi stvaranju kratkotrajnih i nestabilnih koalicija.

Kritike NES-u i SDP-u

Sedić je odgovorio i na kritike NES-a i SDP-a, ocijenivši da su upravo te dvije stranke „zadnje koje mogu držati lekcije“ o političkoj dosljednosti.

Govoreći o promjenama stranačke pripadnosti zastupnika tokom ovog mandata, podsjetio je da su dva zastupnika izabrana kao kandidati DF-a kasnije prešla u NES, dok su dva zastupnika napustila NES. Spomenuo je i promjene unutar NiP-a te činjenicu da Naša stranka više ne učestvuje u vlasti u USK.

Sedić je iznio i tvrdnju da su pojedini zastupnici politički pridobijani pozicijama na izbornim listama.

„Nisu ih možda bukvalno kupili novcem, ali su ih kupili pozicijama na listama za ove izbore“, ustvrdio je.

Njegova poruka političkim centralama bila je jasna: „Pustite nas u Krajini da mi se dogovorimo i da mi možemo procijeniti ono što je najbolje za nas.“

O vitalnom nacionalnom interesu: Konačnu riječ ima Ustavni sud

Sedić se osvrnuo i na pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa zbog imenovanja nove Vlade USK, ocijenivši da se radi o pokušaju blokiranja političkog procesa i, prema njegovom stavu, „svojevrsnoj zloupotrebi“.

Ipak, naglasio je da konačnu riječ treba imati Ustavni sud Federacije BiH.

Kako je naveo, primopredaja vlasti već je izvršena, nova Vlada je stupila na dužnost i radi do eventualne drugačije odluke nadležnog suda.

Sedić: Krajina je godinama infrastrukturno izolovana

Veliki dio razgovora odnosio se i na položaj Unsko-sanskog kantona u raspodjeli kapitalnih investicija.

Sedić smatra da bi ravnomjeran regionalni razvoj trebalo urediti zakonom kako realizacija velikih projekata ne bi zavisila od političke snage pojedinih kantona.

Prema njegovim riječima, USK ni nakon 25 do 30 godina nije dobio značajnije kapitalne projekte koji bi riješili njegovu saobraćajnu izolaciju.

Govorio je o nedostatku funkcionalne željezničke povezanosti, sporoj realizaciji projekta Aerodroma Bihać, nedovoljnim ulaganjima u Nacionalni park Una, ali i cestovnoj infrastrukturi.

Kada je riječ o brzoj cesti, Sedić procjenjuje da ona neće biti završena u narednih tri, četiri ili pet godina te da bi se na njenu realizaciju moglo čekati deset ili čak 15 godina.

Turizam raste, ali Sedić traži veća ulaganja

Govoreći o turizmu, Sedić je naveo da je Bihać prošle godine zabilježio više od 300.000 turističkih posjeta iz 124 zemlje.

Ovogodišnja sezona, prema njegovim riječima, počela je nešto slabije, ali se posljednjih dana situacija popravlja, između ostalog i dolaskom većeg broja turista s Bliskog istoka.

Sedić smatra da ulaganja viših nivoa vlasti u turistički razvoj Krajine još nisu dovoljna, posebno kada je riječ o Nacionalnom parku Una i pratećoj infrastrukturi.

Govoreći o privredi, zauzeo je stav da podrška ne bi trebala biti zasnovana samo na raspodjeli budžetskih grantova, već i na smanjenju nameta i doprinosa privrednicima.

Nova Vlada, ali staro pitanje: Šta će biti s Domom zdravlja Bihać?

Formiranje nove Vlade USK otvara i jedno važno pitanje za Bihać koje u razgovoru za N1 nije bilo u prvom planu – šta će se dogoditi s projektom Doma zdravlja Bihać?

Upravo su Elvedin Sedić i sada već bivši ministar zdravstva, rada i socijalne politike USK Meris Jušić prije nešto više od dva mjeseca, 5. juna, bili gosti posebne dijaloške emisije u studiju BiscaniNET-a posvećene budućnosti ove zdravstvene ustanove. Tema razgovora bila je dilema koja ni danas nije konačno razriješena – rekonstrukcija postojećeg ili izgradnja potpuno novog objekta Doma zdravlja Bihać.

Emisija je organizovana nakon niza neslaganja i otvorenih pitanja između Grada, Kantona i drugih aktera uključenih u projekat. Grad Bihać ranije je kao jednu od opcija ponudio novu lokaciju u neposrednoj blizini postojećeg objekta, za koju su, prema tada objavljenim informacijama, riješeni imovinsko-pravni odnosi, dok su na postojećoj lokaciji upravo neriješeni vlasnički odnosi predstavljali jedan od problema.

Dva mjeseca kasnije, političke okolnosti su potpuno drugačije: Vlada Mustafe Ružnića je smijenjena, Meris Jušić više nije ministar zdravstva, a POMAK, čiji je predsjednik Elvedin Sedić, dio je nove parlamentarne većine i ima premijera USK.

Upravo zbog toga ponovo se nameće pitanje hoće li promjena vlasti konačno ubrzati donošenje odluke o Domu zdravlja Bihać.

Sedić je i nedavno javno podsjetio da se još čeka odgovor koji je, prema njegovim navodima, trebao biti dostavljen u roku od sedam dana. A od emisije u studiju BiscaniNET-a prošlo je više od dva mjeseca.

Zbog toga će biti posebno važno vidjeti hoće li gradonačelnik Bihaća ostati pri stavovima koje je zastupao u studiju BiscaniNET-a i hoće li nova kantonalna vlast u kratkom roku ponuditi konkretan odgovor: ide li se u rekonstrukciju postojećeg objekta ili izgradnju novog Doma zdravlja Bihać?

Građani Bihaća, nakon godina rasprava, različitih prijedloga i političkih neslaganja, prije svega očekuju odluku i početak konkretnih aktivnosti.

Jer, bez obzira na to ko čini skupštinsku većinu i ko sjedi u Vladi USK, pitanje Doma zdravlja ostaje isto – kada će Bihać konačno dobiti trajno rješenje za jednu od svojih najvažnijih zdravstvenih ustanova?

Novi premijer Unsko-sanskog kantona Ibrahim Dizdarić najavio je prve poteze nove Vlade koji se odnose na ukidanje pojedinih naknada i analizu trošenja javnog novca, a njegove najave otvaraju i pitanje drugih prava i privilegija koje se finansiraju iz Budžeta USK – među njima i korištenja službenih vozila 24 sata dnevno.

Dizdarić je, kako je objavio Faktor, kazao da je ministrima već najavio ukidanje naknada za rad u komisijama, navodeći kao primjer naknade koje su se isplaćivale za kolegije.

– Danas sam ministrima najavio da ukidam naknade za rad u komisijama. Za svaki kolegij su imali po 100 KM. Svake sedmice je bio kolegij – kazao je Dizdarić za Faktor.

Premijer je najavio i analize stanja u više kantonalnih ustanova i institucija, kao i određene smjene upravljačkih struktura. Ministrima je, prema njegovim riječima, poručio da ga obavijeste ukoliko utvrde nepravilnosti kako bi one bile analizirane i, ukoliko postoje elementi, eventualno proslijeđene nadležnim institucijama.

Nakon naknada, hoće li na red doći i službena vozila?

Ako nova Vlada USK želi preispitati troškove i način korištenja javnog novca, ponovo se otvara pitanje službenih automobila i njihovog korištenja 24 sata dnevno.

O ovoj temi pisali smo i ranije, nakon što je zastupnik Šuhret Fazlić iz PoMAK-a, dok je njegova politička opcija djelovala iz opozicije, javno kritikovao korištenje službenih automobila i drugih resursa vlasti u privatne svrhe.

PoMAK je danas dio nove skupštinske većine, a Ibrahim Dizdarić, također iz PoMAK-a, nalazi se na čelu Vlade USK. Zbog toga postoji prilika da se pitanja koja su ranije otvarana iz opozicionih klupa sada razmotre i kroz konkretne odluke izvršne vlasti.

Pri tome, pitanje korištenja službenih vozila ne odnosi se samo na ministre.

Prema informacijama kojima raspolaže BiscaniNET, ne koriste svi sekretari u organima Vlade USK službena vozila 24 sata dnevno iako imaju to pravo uredbom koju je prethodna Vlada USK donijela, već to pravo koriste samo pojedini rukovodeći državni službenici.

Upravo zbog toga nameće se pitanje po kojim kriterijima se određuje ko ima pravo na službeni automobil 24 sata, zbog kojih konkretnih službenih potreba se takvo pravo odobrava i da li je ono opravdano za svako radno mjesto kojem je omogućeno.

Šta zapravo znači korištenje vozila „24 sata“?

Postojeći propisi, odnosno uredba kojom se uređuju prava na korištenje službenih automobila, nabavka skupocjenih mobilnih telefona i drugih sredstava, daju određena prava funkcionerima i državnim službenicima. Međutim, za javnost je važno i kako se ta prava primjenjuju u praksi.

Posebno se postavlja pitanje šta zapravo podrazumijeva pravo na korištenje službenog automobila 24 sata dnevno.

Da li takva odluka znači da vozilo mora biti stalno dostupno rukovodećem službeniku zbog mogućih službenih obaveza van redovnog radnog vremena ili omogućava i korištenje automobila za privatne potrebe?

Šta se događa kada je korisnik službenog vozila na godišnjem odmoru? Može li se službenim automobilom tokom godišnjeg odmora odlaziti na privatna putovanja u druge gradove, pa i van granica Bosne i Hercegovine? Ako može, na osnovu kojeg propisa i ko snosi troškove goriva, putarina, parkinga i drugih troškova takvog putovanja? Ako ne može, na koji način se kontroliše korištenje vozila tokom tog perioda?

Ovo nisu pitanja kojima se unaprijed tvrdi da je bilo ko prekršio propise. Naprotiv, riječ je o potrebi da se javnosti jasno objasni gdje završava pravo na službeno vozilo, a gdje počinje privatno korištenje javne imovine.

Koliko službena prava koštaju porezne obveznike?

Pitanje je šire i od samih automobila.

Ukoliko postojeća uredba pojedinim funkcionerima i rukovodećim državnim službenicima omogućava korištenje službenih vozila, mobilnih telefona i drugih sredstava na teret Budžeta USK, opravdano je pitati koliko sva ta prava godišnje ukupno koštaju porezne obveznike Unsko-sanskog kantona.

Kod službenih automobila trošak nije samo njihova nabavka. Budžet snosi i troškove goriva, registracije i osiguranja, redovnih i vanrednih servisa, guma, putarina, parkinga i drugih izdataka.

Zato pitanje nije treba li Vlada USK imati službena vozila. Za obavljanje brojnih poslova ona su nesporno potrebna. Pitanje je ko treba imati automobil na raspolaganju 24 sata dnevno i postoje li dovoljno opravdani kriteriji za dodjelu takvog prava.

Jednako važno je pitanje postoji li jasna granica između korištenja automobila zbog službene potrebe i njegovog korištenja u privatne svrhe.

Hoće li Dizdarić preispitati postojeću uredbu?

Nakon najave premijera Dizdarića da će ukidati određene naknade i analizirati trošenje javnog novca, postavlja se pitanje hoće li nova Vlada napraviti korak dalje i preispitati postojeća pravila o korištenju službenih vozila, mobilnih telefona i drugih budžetski finansiranih prava.

Hoće li biti analizirano koliko rukovodećih državnih službenika trenutno ima pravo na službeno vozilo 24 sata i zbog čega?

Hoće li Vlada procijeniti da li je takvo pravo opravdano za svako od tih radnih mjesta?

I hoće li se uredbom jasno precizirati šta se događa sa službenim automobilom tokom godišnjeg odmora korisnika, kao i da li se njime smije putovati u privatne svrhe unutar Bosne i Hercegovine ili van njenih granica?

Ukoliko su sva ova pitanja već jasno regulisana postojećim propisima, onda bi javnosti trebalo predstaviti pravila i način na koji se kontroliše njihova primjena.

Ako nova Vlada već najavljuje rezove kod pojedinih naknada i racionalnije trošenje javnog novca, onda je opravdano očekivati da se pod istim kriterijima preispitaju i druga prava koja se finansiraju iz Budžeta USK.

Na kraju, nije pitanje ko trenutno koristi određeno pravo, nego da li je to pravo opravdano, koliko košta građane i vrijede li ista pravila za sve koji raspolažu javnom imovinom.

VEZANA VIJEST:

Prije svega dvije sedmice, dok je POMAK bio dio opozicije u Unsko-sanskom kantonu, zastupnik u Skupštini USK i bivši gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić gostovao je u studiju BiscaniNET-a i otvoreno kritikovao način funkcionisanja kantonalne vlasti, odnos prema javnom novcu i korištenje resursa institucija.

Fazlić je tada, između ostalog, poručio da „poslije svakih izbora dolaze sve lošiji ministri i sve gori zastupnici“, ocijenivši da je Unsko-sanski kanton izgubio još četiri godine kada je riječ o razvoju. Posebno se osvrnuo na korištenje službenih automobila, visoke plate u javnom sektoru, kadrovska rješenja i način rada institucija.

Političke okolnosti u međuvremenu su se potpuno promijenile. Nakon smjene Vlade Mustafe Ružnića i imenovanja novog saziva Vlade USK, POMAK više nije opozicija nego dio nove skupštinske većine, a Ibrahim Dizdarić iz POMAK-a imenovan je za premijera Kantona.

Upravo zbog toga izjave Šuhreta Fazlića iz studija BiscaniNET-a danas dobijaju dodatnu težinu. Ono što je prije samo dvije sedmice kritikovao kao opozicioni zastupnik, sada njegova politička opcija ima priliku pokušati promijeniti kroz institucije.

Jedno od pitanja na kojem je Fazlić bio posebno kritičan jeste korištenje službenih automobila i drugih javnih resursa.

Kako saznaje portal Biscani.net, pitanje korištenja službenih vozila ne odnosi se samo na ministre. Prema informacijama kojima raspolažemo, postoje i rukovodeći državni službenici u organima Vlade USK kojima je omogućeno korištenje službenih automobila 24 sata dnevno.

Zbog toga se otvara nekoliko sasvim legitimnih pitanja: Ko ima pravo na službeno vozilo 24 sata dnevno? Pod kojim uslovima? Da li se ono može koristiti nakon radnog vremena, vikendom ili tokom godišnjeg odmora? Postoje li jasna ograničenja između službene i privatne upotrebe i, konačno, da li je moguće službenim automobilom odlaziti i na privatna putovanja ili ljetovanje?

Odgovore na ova pitanja trebalo bi tražiti u važećim uredbama, pravilnicima, odlukama i drugim aktima kojima je uređeno korištenje vozila i druge imovine Unsko-sanskog kantona.

Upravo tu sada postoji prostor da Fazlić svoje ranije kritike pretvori u konkretnu inicijativu.

Od zastupnika koji je javno i vrlo direktno govorio o potrebi odgovornijeg odnosa prema javnom novcu opravdano je očekivati da, sada kada je njegova politička opcija dio vlasti, zatraži provjeru svih propisa i odluka kojima je omogućeno korištenje službenih vozila i drugih kantonalnih resursa.

To ne bi trebalo završiti samo na ministrima. Javnost ima pravo znati pod kojim uslovima službene automobile koriste sekretari, rukovodioci i drugi državni službenici, ko je takve odluke donio, koliko dugo su na snazi i kakav trošak njihova primjena predstavlja za budžet.

Ako postoje privilegije koje nisu opravdane stvarnim potrebama službe, nova Vlada USK ima mogućnost da ih ograniči ili ukine. Ako je, s druge strane, sve precizno propisano i opravdano prirodom posla, onda bi i to trebalo transparentno objasniti građanima.

Do izbora je ostalo relativno malo vremena i teško je očekivati velike sistemske promjene preko noći. Međutim, za pregled postojećih odluka, pokretanje inicijative i donošenje jasnijih pravila o korištenju javne imovine nisu potrebne godine.

Zato će biti zanimljivo pratiti hoće li Šuhret Fazlić u novim političkim okolnostima inicirati upravo one „rezove“ i promjene o kojima je govorio dok je bio opozicija.

Njegovo gostovanje u studiju BiscaniNET-a tako je, svega nekoliko sedmica kasnije, dobilo potpuno novi kontekst: kritike su izrečene dok je bio opozicija, a sada postoji prilika da se pokaže šta od izrečenog može biti pretočeno u konkretne odluke.

Građani će na kraju najlakše procijeniti postoji li razlika između onoga što političari zahtijevaju kada su opozicija i onoga što rade kada postanu vlast.

Novi saziv Vlade Unsko-sanskog kantona zvanično je počeo s radom u punom kapacitetu. Premijer USK Ibrahim Dizdarić sazvao je danas konstituirajuću sjednicu Vlade, nakon što je Skupština USK prethodno potvrdila imenovanje novog saziva kantonalne izvršne vlasti.

Na prvoj sjednici premijer Dizdarić upoznao je ministre s prioritetnim obavezama koje ih očekuju, kao i principima na kojima bi trebao biti zasnovan rad nove Vlade.

Ministri su u međuvremenu preuzeli resore i dobili prva zaduženja.

„Od ovog momenta je Vlada USK, u punom kapacitetu, počela sa radom. Ministri su preuzeli resore i dobili zaduženja. Ova Vlada je hrabra, odgovorna i odlučna i želim poručiti građanima da će ovaj saziv raditi isključivo u njihovom interesu“, kazao je premijer Dizdarić.

Uz premijera Ibrahima Dizdarića, novi saziv Vlade USK čine Nijaz Hušić, ministar unutrašnjih poslova, Anela Halilagić, ministrica finansija, Džuneid Šakinović, ministar zdravstva, rada i socijalne politike, Dragan Polimanac, ministar pravosuđa i uprave, te Haris Koljić, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta preuzeo je Alen Zulić, dok je Almir Zulić imenovan za ministra za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida. Edvin Alijanović obavlja funkciju ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a Samra Mehić ministrice privrede.

Održavanjem konstituirajuće sjednice novi saziv Vlade USK i formalno je započeo rad nakon nedavne promjene skupštinske većine i imenovanja nove izvršne vlasti u Unsko-sanskom kantonu.