Dok ostatak zemlje gradi autoputeve i jača transportne veze, Unsko-sanski kanton i dalje se bori s osnovnim pitanjem – kako uopće doći do tih puteva. Upravo ta neravnopravna pozicija bila je glavna tema konferencije o razvoju lokalnih zajednica održane u Bihaću, gdje su učesnici bez zadrške govorili o cijeni dugogodišnje izolacije.

Skup su organizirali gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić i Bihaćka građanska inicijativa, a već na početku poručeno je da Krajina više ne može čekati.

Organizatori su podsjetili da se o ovom problemu govori godinama, ali bez konkretnih pomaka, zbog čega posljedice postaju sve vidljivije – od slabije privrede do odlaska stanovništva.

Da problem nije samo lokalni, nego sistemski, upozorio je Admir Čavalić, ukazujući na neravnomjeran razvoj unutar Federacije

„Unsko-sanski kanton je jedan od apsolutno blokiranih kantona, kao i Tuzlanski kanton. Ako pogledate mapu autocesta i željezničkog saobraćaja, vidjet ćete da je sve koncentrisano u svega nekoliko kantona, dok većina nema adekvatnu povezanost“, rekao je Čaval
On upozorava da takvo stanje direktno pogađa i ljude i ekonomiju.

„To znači odlazak stanovništva, ali i izostanak investicija. Putna infrastruktura je osnova – bez nje sve druge ekonomske mjere nemaju pravi efekat“, naglasio je Čavalić.
Na konkretne posljedice ukazao je i predstavnik Željeznice Federacije BiH Samir Alagić, podsjećajući kakvu je ulogu nekada imala Unska pruga.

„Procjene su da bi se njenim oživljavanjem moglo prevoziti i do milion tona robe godišnje. To bi bio snažan impuls za razvoj privrede, ali danas taj potencijal stoji neiskorišten“, kazao je Alagić.
Govoreći o rješenjima, direktor JP Aerodrom Bihać Anel Hadžić naglašava da je aerodrom projekat koji je najbliži realizaciji, ali da ključni problem ostaje finansiranje.

„Imamo kompletnu dokumentaciju i uskoro očekujemo građevinsku dozvolu. Međutim, bez novca ne možemo pokrenuti radove – to je trenutno najveća prepreka“, istakao je Hadžić.
Gradonačelnik Elvedin Sedić problem vidi i kroz svakodnevni život građana, ali i kroz perspektivu investitora.

„Treba nam nekoliko sati da dođemo do autoputa. To je prva prepreka zbog koje investitori odustaju. Bez infrastrukture nema razvoja – ni privrede, ni turizma“, poručio je Sedić.
Na sporost realizacije projekata upozorio je i federalni zastupnik Hamdija Abdić, ističući da Krajina predugo čeka konkretne pomake.

„Imamo sredstva, ali nemamo realizaciju. Godinama govorimo o brzoj cesti, a i dalje stojimo u mjestu“, rekao je Abdić.
Poruka s konferencije bila je jasna – bez odlučnih infrastrukturnih ulaganja Unsko-sanski kanton će i dalje ostati na periferiji, a cijenu takvog stanja najviše će plaćati njegovi građani.
(USN)

U Centru za razvoj inkluzivnih praksi u Bihaću održana je edukacija na temu značaja odnosa između roditelja i stručnjaka, u organizaciji udruženja “Sinapsus” iz Republike Hrvatske. Edukaciji je prisustvovala i Emina Kadić, logoped, naglašavajući važnost ulaganja u kvalitetnu saradnju kao ključnog faktora za optimalan razvoj djeteta.

Tokom predavanja istaknuto je da odnos zasnovan na povjerenju, razumijevanju i otvorenoj komunikaciji stvara sigurno okruženje u kojem dijete može razvijati svoje potencijale. Poseban fokus stavljen je na međusobno poštovanje, aktivno slušanje i kontinuiranu razmjenu informacija između roditelja i stručnjaka.

Također je naglašena važnost zajedničkog postavljanja ciljeva te dosljednog pristupa u radu s djetetom, čime se osigurava kontinuitet podrške i napretka. Roditelji su prepoznati kao ključni partneri u ovom procesu, a saradnja s njima kao temelj uspješnog rada i razvoja svakog djeteta.

Predavanja su održale dr. sc. Dora Matinić i Iva Barić, doktorantica, koje su kroz stručne i praktične primjere dodatno osnažile učesnike za unapređenje inkluzivnih praksi.

Posjetivši firme “SMM” i “Farmacija 2011”, gradonačelnik Elvedin Sedić je zajedno s pomoćnicom Jasminom Ćoralić nastavio posjete bihaćkim privrednicima. S predstavnicima ovih firmi razgovarao je o njihovom doprinosu razvoju privrede Bihaća i Unsko-sanskog kantona.

Firma “SMM” bavi se proizvodnjom zavjesa, a oko 90% svojih proizvoda distribuira na području Bosne i Hercegovine. S druge strane, “Farmacija 2011” najvećim dijelom je orijentirana na promet i uvoz lijekova te se ubraja među reprezentativnije kompanije u državi. Trenutno zajedno zapošljavaju nešto više od 50 radnika i imaju planove za daljnje širenje poslovanja.

Iako ova vrsta proizvodnje ne spada u direktnu nadležnost Grada, gradonačelnik Sedić istaknuo je da nastavlja s obilascima privrednih subjekata s ciljem unapređenja komunikacije i ažuriranja podataka kojima Grad raspolaže.

„Kroz direktne razgovore dolazimo do informacija koje možda dotad nismo znali, a koje mijenjaju odluke i prilagođavaju nove mjere i poticajne politike onima kojima su najpotrebnije. Kao neko ko dolazi iz privatnog sektora, smatram važnim razviti veze između Gradske uprave i privrednika, kako bismo jasno razgraničili ko, šta i koliko može uraditi“, kazao je Sedić.

Iz ovih firmi naglasili su da je suradnja s Gradom značajna u segmentima na koje lokalna vlast može uticati, posebno u dijelu administrativnih procedura, ishodovanja potrebnih dozvola, kao i kroz razmjenu mišljenja i iskustava.