“Nismo krenuli za tim, ali to možemo učiniti kasnije”, rekao je Trump.
Sjedinjene Države razmatraju mogućnost slanja specijalnih snaga u Iran kako bi zaplijenili zalihe visoko obogaćenog uranija, prenijelo je nekoliko američkih medija pozivajući se na neimenovane izvore upoznate s planovima.
Portal Semafor navodi da je racija specijalnih operacija za zapljenu iranskog nuklearnog materijala jedna od opcija na stolu, dok Axios piše da Washington i Tel Aviv razmatraju potencijalno raspoređivanje kopnenih snaga kako bi osigurali materijal.
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je kako “neko mora otići i pribaviti” visoko obogaćeni uranij za koji SAD procjenjuje da ga Iran trenutno ima najmanje 460 kilograma. Predsjednik Donald Trump također je spomenuo tu mogućnost tokom razgovora s novinarima u zrakoplovu Air Force One. “Ljudi će morati otići i zaplijeniti ga. To bi bilo sjajno, ali trenutno ih samo desetkujemo. Nismo krenuli za tim, ali to možemo učiniti kasnije”, rekao je Trump.
NBC News još je prošle sedmice izvijestio da je predsjednik privatno pokazao ozbiljan interes za slanje “malog kontingenta američkih vojnika” u Iran za posebne strateške operacije. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da takva operacija ne bi bila ni jednostavna ni brza.
Pretpostavlja se da se oko 200 kilograma visoko obogaćenog uranija nalazi u nuklearnom postrojenju Isfahan, a da je ostatak u postrojenju Natanz.
No, postoje izvještaji da je Iran od prošle godine možda premjestio dio materijala. Oba su postrojenja prošle godine bila meta američkih zračnih napada, ali ključni dijelovi infrastrukture duboko su pod zemljom, nekoliko stotina metara duboko, u tunelima do kojih je teško doprijeti. Za razliku od nekih drugih nuklearnih objekata ova postrojenja nemaju ventilacijske otvore koji bi predstavljali ranjive točke za zračne napade.
Zbog toga se razmatra mogućnost slanja elitnih jedinica iz američkog Zajedničkog zapovjedništva za specijalne operacije koje bi, samostalno ili u suradnji s izraelskim komandosima, fizički ušle u podzemne objekte i osigurale materijal. No, nije mala stvar prevesti 400 kilograma materijala, čak i ako se nalaze na jednom mjestu. Transport bi također zahtijevao posebne sigurnosne kontejnere, što dodatno komplicira logistiku.
Zbog toga se razmatra i mogućnost da se materijal neutralizira na licu mjesta. Za takve operacije zadužen je američki Tim za nuklearno razoružavanje, specijaliziran za neutralizaciju nuklearnih i radioloških prijetnji. Međutim, stručnjaci upozoravaju da razrjeđivanje obogaćenog uranija zahtijeva složene industrijske procese, posebnu opremu i mnogo vremena.
Zato bi u operaciji vjerovatno morali biti i znanstvenici, najvjerovatnije iz Međunarodne agencije za atomsku energiju. Za razliku od konvencionalnog oružja ili opreme poput centrifuga, fisibilni materijal ne može se jednostavno uništiti eksplozijom.
Dodatni problem predstavlja sigurnost. Dok bi znanstvenici radili na neutralizaciji materijala, vojnici bi morali osiguravati područje, potencijalno u aktivnoj ratnoj zoni i pod prijetnjom iranskih napada. Što bi američke snage dulje ostale na terenu, to bi Iran imao više vremena za organiziranje odgovora.
Prema CNN-u, među jedinicama koje se razmatraju za ovakvu operaciju su Delta Force i Seal Team 6, elitne jedinice obučene za borbu protiv oružja za masovno uništenje. Američke i izraelske specijalne snage desetljećima se obučavaju za ovakve scenarije, a Izrael je već pokazao sposobnost napada na duboko ukopane ciljeve. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi rizici takve operacije bili veoma visoki.
“Logistika i uključeni rizik bili bi, blago rečeno, golemi”, rekao je za CNN jedan izvor upoznat s raspravama. Postoji i opasnost da bi vojnici i znanstvenici mogli ostati zarobljeni, što bi imalo ozbiljne posljedice za Republikansku stranku uoči izbora za Kongres u studenom. Zbog toga Axios navodi da bi se na ovakvu operaciju SAD i Izrael najvjerovatnije odlučili tek kad sa sigurnošću procijene da iranska vojska više ne predstavlja ozbiljnu prijetnju.
Prema posljednjoj procjeni Međunarodne agencije za atomsku energiju iz juna 2025., Iran raspolaže s oko 440 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto čistoće. Stručnjaci upozoravaju da je prelazak sa 60 na 90 posto čistoće, razinu potrebnu za nuklearno oružje, tehnički relativno brz proces.
Procjenjuje se da bi ta količina bila dovoljna za izradu 10 do 11 nuklearnih bombi. Uz to, Iran posjeduje oko 1000 kilograma uranija obogaćenog na 20 posto, koji nije dovoljan za izradu nuklearnog oružja, ali bi se mogao iskoristiti za takozvanu prljavu bombu, eksplozivnu napravu koja širi radioaktivni materijal.
(SB)
