Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da finansijske poteškoće Amerikanaca nisu faktor u njegovom donošenju odluka dok nastoji pregovorima okončati rat s Iran, naglasivši da mu je glavni prioritet spriječiti Teheran da dođe do nuklearnog oružja.
Na pitanje novinara u kojoj mjeri finansijska situacija Amerikanaca utiče na njegovu želju da postigne sporazum, Trump je odgovorio: “Ni najmanje”.
“Jedina stvar koja je važna, kada govorim o Iranu, jeste da oni ne mogu imati nuklearno oružje. Ne razmišljam o finansijskoj situaciji Amerikanaca. Ne razmišljam ni o kome. Razmišljam o jednoj stvari: ne smijemo dopustiti Iranu da ima nuklearno oružje. To je sve. To je jedina stvar koja me motiviše”, rekao je Trump prije odlaska iz Bijela kuća na put u Kinu.
Trumpove izjave vjerovatno će izazvati dodatne kritike protivnika koji smatraju da bi administracija trebala balansirati geopolitičke ciljeve s ekonomskim posljedicama po Amerikance, posebno jer troškovi života ostaju jedno od glavnih pitanja za birače uoči novembarskih izbora za Kongres.
Upitan da pojasni predsjednikove komentare, direktor komunikacija Bijele kuće Steven Cheung rekao je da je Trumpova “krajnja odgovornost sigurnost i zaštita Amerikanaca”.
“Iran ne može imati nuklearno oružje, a da nije poduzeta akcija, oni bi ga imali, što predstavlja prijetnju svim Amerikancima”, rekao je.
Trump je pod sve većim pritiskom republikanskih kolega koji strahuju da bi ekonomske posljedice rata mogle izazvati revolt birača protiv stranke i dovesti do gubitka kontrole nad Predstavničkim domom, a moguće i Senatom, u novembru. Rast troškova energije povezan s iranskim sukobom povećao je cijene goriva i doprinio inflaciji.
Inflacija među američkim potrošačima u aprilu zabilježila je najveći rast u posljednje tri godine, pokazuju podaci objavljeni u utorak.
Trump je svoj pristup predstavio kao pitanje nacionalne i globalne sigurnosti, sugerirajući da su ekonomske brige sekundarne u odnosu na sprečavanje širenja nuklearnog oružja.
Međutim, procjene američkih obavještajnih službi pokazuju da se vrijeme koje bi Iranu bilo potrebno za izradu nuklearnog oružja nije promijenilo od prošlog ljeta, kada su analitičari procijenili da je američko-izraelski napad produžio taj rok na između devet mjeseci i godinu dana, prema riječima tri izvora upoznata s tim pitanjem. Procjene iranskog nuklearnog programa uglavnom su ostale nepromijenjene i nakon dva mjeseca rata.
Trumpovi saveznici ponavljaju njegov argument da rizici koje predstavlja Iran s nuklearnim oružjem nadmašuju kratkoročne ekonomske teškoće. Iran negira da nastoji razviti nuklearno oružje i tvrdi da je njegov program namijenjen isključivo mirnodopskim svrhama, iako zapadne sile sumnjaju da Teheran želi razviti sposobnost za izradu atomske bombe.
(klix.ba)
