Članovi koordinacije boraca za organizaciju odlaska na nedavne proteste u Sarajevo, u izjavi za medije potvrdili su da iza organizacije ovih protestnih skupova boraca “stoji politika”.
Glavni koordinator za općinu Bihać, oficir Petog korpusa Armije RBiH i načelnik štaba 506. brigade Sead Kličić, u svojoj otvorenoj izjavi nije krio svoje, ali i razočarenje boraca Bihaća zbog činjenice da su neki opravdano nezadovoljstvo boraca zloupotrijebili, prenosi Inmedia.ba.
– Naša namjera nije bila da ometamo saobraćaj, ljude, bolesnike… Krivo mi je što sam u ovom učestvovao. Generalno, iza svega ovoga stoji politika – bio je otvoren komandant Kličić, kojeg od milja saborci zovu Did. U nastavku možete pogledati i njegovu izjavu.
Policijska stanica u Bihaću obaviještena je da je u privatnoj optičarskoj radnji došlo do provale.
Izvršen je uviđaj, a iz policije navode da je u toku rad na pronalasku izvršioca ili izvršilaca ovog krivičnog djela teške krađe.
“Pripadnici Policijske stanice Bihać rade na pronalsku izvršioca ili izvršilaca ovog krivičnog djela teške krađe, a materijalna šteta bit će naknadno utvrđena”, saopćeno je iz PS Bihać.
Krajem mjeseca februara, Policijska stanica u Bihaću obaviještena je da je izvršena provala u halu za proizvodnju briketa.
Izvršen je uviđaj, a iz policije navode da je u toku rad na pronalasku izvršioca ili izvršilaca ovog krivičnog djela teške krađe.
“Pripadnici Policijske stanice Bihać rade na pronalsku izvršioca ili izvršilaca ovog krivičnog djela teške krađe, a materijalna šteta bit će naknadno utvrđena”, saopćeno je iz PS Bihać.
Skupština USK imenovala je Nezavisni odbor čime su ispunjene sve formalno pravne pretpostavke za imenovanje policijskog komesara, obzirom da aktuelnom komesaru ističe mandat. Uz to napokon je imenovan i Upravni odbor Univerziteta u Bihaću. Mahmut Alagić, Ibrahim Kamenjašević, Irma Aličajić, Ratko Knežević, Edvin Alijanović, Almir Tahirović, Ekrem Nezirević, Halid Makić i Kenan Mahmutović članovi su novoimenovanog upravnog odbora koji bi ovu dužnost trebali obavljati u naredne 4 godine.
Usvojen je i Zakon o studentskom standardu. Njime se želi ova oblast urediti i stvoriti pretpostavke za kvalitetniji i sigurniji način studiranja na području Unsko-sanskog kantona. Iako su u opoziciji tvrdili za zakon ima nedostataka, protiv njega nije bilo glasova, tek nekoliko suzdržanih.
U A SDA kažu da su uputili zamjerke ne samo na ovaj, već i druge zakone jer tvrde da oni nemaju zakonsko uporište i finansijsko pokriće.
U Vladi pak tvrde drugačije. Sve je u skladu sa zakonom i postoji finansijsko pokriće, kazao je premijer Rošić.
U DF-u smatrajuda je ovo tek jedan od koraka da se zaustavi trend odlaska mladih iz USK.
Implementacijom ovog zakona trebao bi se realizovati projekat studenstkog doma i menze, regulisati način finansiranja i rada Unije studenata, stpendiranje izvrsnih studenata na Univerzitetu, te niz pitanja od interesa za studente, ali i razvoj i unapređenje Univerziteta.
Usljed prestanka padavina i topljenja snijega u blagom porastu je nivo rijeke Une, dok su ostale rijeke u Bosni i Hercegovini u stagnaciji ili opadanju.
Naime, snijeg u Bihaću manji je za petnestak centimetara nego je bio prethodnih dana. To je uzrokovalo porast rijeke Une također, za petnestak centimetara.
Tako je trenutna visina rijeke Une u Bihaću 54 centimetra sa tendencijom rasta, dok je visina snijega 75 centimetara (bila 91 centimetar).
Bez obzira na porast rijeke Une to je i dalje daleko od kritične tačke koja za ovu rijeku iznosi 100 centimetara.
Nivo rijeke Sane u Sanskom Mostu je 152 centimetra i stagnira.
U padu je nivo rijeke Miljacke u Sarajevu (Ćumurija) i iznosi 112 centimetara, kao i rijeke Bosne u Reljevu čija je visina 235 centimetara, dok je u Zenici njena visina 207 centimetara.
Nivo rijeke Jale u Tuzli iznosi 72 centimetra i ima tendenciju pada.
U proteklom periodu zabilježene su veoma male padavine i to ponajprije u istočnoj Hercegovini i sjeveroistočnoj, te jugozapadnoj Bosni.
Tako je najviše padavina bilo u Nevesinju, Gacku, Bijeljini i Livnu, te sasvim malo u Rudom i na Ivan-sedlu.
Koordinatorice tima za prevenciju vršnjačkog nasilja Mješovite srednje škole iz Bihaća, Tamara Malkoč i Elvisa Šumar zajedno sa učenicama Ajlom Vardić, Ajdinom Pečenković i Medinom Mujadžić posjetile su Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona i predstavile Dan ružičastih majica – Međunarodni dan prevencije vršnjačkog nasilja. Dan ružičastih majica, poznatiji je kao Pink Shirt Day i program je prevencije vršnjačkog nasilja i obilježava se zadnje srijede u mjesecu februaru.
Razgovarale su sa ministrom unutrašnjih poslova USK Anelom Ramićem, komesarom USK Mujom Koričićem i portparolom uprave policije Snežanom Galić. Upoznale su prisutne sa različitim aktivnostima koje škola provodi da bi se prepoznalo i suzbilo vršnjačko nasilje u školi, te sa aktivnostima koje se provode kada je u pitanju prevencija vršnjačkog nasilja.
Najavljene su i aktivnosti koje su planirane za naredni period, a škola je dobila podršku Ministarstva unutrašnjih poslova USK za nastavak aktivnosti na planu prevencije i suzbijanja vršnjačkog nasilja u školama.
Martin Brod je destinacija koja postaje sve popularnija među domaćim i stranim turistima koje tokom cijele godine privlači prirodnim ljepotama, historijskim nasljeđem, ali i ljubavnom legendom.
Milančev buk (Veliki slap), koji je jedan od martinbrodskih slapova, smatra se najljepšim dijelom sedrenog područja. Njegovu ljepotu u sniježnom ruhu zabilježio je fotoreporter Anadolije.
Vodopadi su nastajali u dugom vremenskom periodu zahvaljujući izuzetno čistoj vodi bogatoj mahovinom i algama od kojih nastaju sedrene barijere sa kojih voda pada.
Upravo ovakve predispozicije omogućile su održavanje tradicionalne Unske regate, a sezona raftinga traje od aprila do oktobra.
Martin Brod, kod Bihaća, poznat je širom Evrope i po raftingu.
O Agrokomercu, nekadašnjem prehrambenom gigantu “onog” vremena, mjeničnoj aferi i hapšenju tadašnjeg direktora Fikreta Abdića prije 30 godina, do ratne stagnacije, poratnog uništavanja, pljačke i rasturanja njegove ogromne imovine u Bosni i Hercegovini i bivšim jugoslovenskim republikama, sudskim izvršnim postupcima, potom državnoj (federalnoj) brigi kroz direktorska i imenovanja nadzornih odbora, znamo sve i – ništa.
Agrokomerc je i dalje velika kontraverza zbog višeslojnog fokusa interesa, kako političkih struktura, tako i ekonomskih lobija, koji nastoje pod što povoljnijim uslovima “ugrabiti” imovinu rastočenog diva. Oko njegove “lomače” još se igraju “plemenske” vatre i tranzicijski “lovci u žitu”, potpomognuti klijentelističkim lobijima mahom iz državno-političkog miljea, sve do ovih dana održavaju živim formalno-pravni manevarski prostor za sudsku kupovinu suštinski najvažnijih nekretnina Agrokomerca.
Drugim riječima, sadašnji Agrokomerc je na razmeđu najmanje tri “transferzale”, ili procesa, kojima može poći i kojima je, u stvari, i krenuo.
Može li se krenuti putem ‘Topsa’?
Jedan očekivani proces je najavljeni predstečajni, odnosno stečajni postupak, koji je pokrenut na nadležnom Općinskom sudu u Bihaću; drugi je revitalizacija kroz sudsku prodaju tri najvažnije njegove cjeline u Polju, odnosno pogone Prehrambene industrije (koje je već kupila kompanija AS Group) i obnavljanje proizvodnih ciklusa s nekim Agrokomercovim brendovima, poput “Topsa”; treći, također moguć i zloguk kao “Damoklov mač”, definitivni slom ostataka kompanije u većinskom državnom vlasništvu.
Općinski sud u Bihaću je 13. septembra prošle i 18. januara ove godine za predstečajnog upravnika imenovao Šefika Smlatića iz Bihaća. Obnovljeni predstečajni postupak je, ustvari, novi pokušaj rasvjetljavanja okolnosti vezanih za provođenje odredbi Zakona o finansijskoj konsolidaciji u slučaju Agrokomerc, a ključna stvar je da li je stečajni dužnik u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o finansijskoj konsolidaciji privrednog društva Agrokomerc počeo izmirivati sve svoje tekuće finansijske obaveze.
Prema riječima predstečajnog upravnika, uprave ovog preduzeća i nadzorni odbori nisu provodili jasno definirane odredbe ovog Zakona.
“To sam uočio radeći na prethodnom privremenom izvještaju stečajnom sudiji nakon prvog imenovanja za predstečajnog upravnika. Radi se o vrlo složenoj materiji, čija je kompleksnost doprinijela i neupućenosti kako javnosti, tako i radnika ovog preduzeća, koji su najviše obespravljeni”, kaže Smlatić.
Imnovinu su kupovali i ‘Kurta i Murta’
Dodaje kako će za novi izvještaj koji radi tražiti sve dokumente i izvještaje koji su redovno dostavljani federalnoj Vladi preko resornog ministarstva o provođenju i realizaciji plana finansijske konsolidacije Agrokomerca. Vlada entiteta Federacija Bosne i Hercegovine donijela je izmijenjenu Odluku o finansijskoj konsolidaciji privrednog društva Agrokomerc d.d. Velika Kladuša, kojom se kao krajnji rok za finansijsku konsolidaciju ovog privrednog društva određuje 10. juli 2019. godine.
Pored oficijelnog, da je ovaj rok novi pokušaj da se od Agrokomerca načini kredibilna zdrava kompanija, u šta malo ko vjeruje, postoje i tumačenja da je “apdejtovana” Odluka o finansijskoj konsolidaciji Agrokomerca ustvari kupovina vremena za sve aktere koji su učestvovali u različitim mahinacijama i transkacijama s imovinom ove kompanije, koja se samo na papiru vodi kao većinsko vlasništvo države. Naime, rok zastare za učinjeni kriminal u ovakvim slučajevima je 10 godina.
Agrokomerc, ovakav kakav jeste, ima imovinu u nekretninama u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, a veliki njen dio, nezvanično, prodan je “Kurti i Murti” za više od 100 miliona konvertabilnih maraka (50 miliona eura), a da Agrokomerc i država od toga ništa nisu hajrovali.
U cijeloj ovoj višedecenijskoj “jeremijadi” posljednja rupa na svirali su bili i ostali radnici. Mersad Hamidović, vršilac dužnosti direktora Agrokomerca (prethodni direktor Ermin Mujić uhapšen je u novembru prošle godine, prilikom uzimanja mita od 25.000 KM, odnosno oko 12.500 eura), imenovan na 60 dana, ističe da se u ovoj kompaniji s državnim vlasništvom, u kojoj je u radnom odnosu 200 radnika, obavljaju svakodnevne obaveze, ali da nema proizvodnje.
Stečaj će biti, ‘prije ili kasnije’
“Strateški partner je ušao u Prehrambenu industriju, to je sada njihovo vlasništvo, oni revitaliziraju proizvodnju za sebe i koriste nekadašnje Agrokomercove brendove, a na ovaj način zaposleno je 150 radnika”, kaže Hamidović.
On smatra da stečaj ne može donijeti ništa dobro preduzeću, zbog čega je i uložena žalba nadležnom sudu, te da bi pogotovo tada došlo do teško ostvarivog zadatka uvezivanja staža radnicima koji su stekli uslove za penziju.
“Vlada Federacije ima moralnu obavezu svim radnicima uvezati radni staž i mi radimo na tome zajedno s Nadzornim odborom. Što se tiče stečaja, sačekat ćemo odluku suda”, govori v.d. direktora, ne pojašnjavajući kako će se radnicima uvezati staž ako kompanija egzistira bez proizvodnje.
Bivši direktor Agrokomerca Ekrem Šarić, dobro upoznat s dešavanjima u ovom preduzeću, smatra da je ključno kada je riječ o stečaju da li je jači Zakon o finansijskoj konsolidaciji ili Zakon o stečajnom postupku, a to je pravno pitanje.
“To će riješiti nadležni sud i od toga zavisi da li će doći do otvaranja stečajnog postupka u kratkom roku. Smatram da će do stečaja doći prije ili kasnije”, kaže Šarić.
On ističe da je imovina državnog preduzeća onog trenutka kada je založena kao hipoteka izgubljena ako se ne vraćaju obaveze kao što su krediti, pozajmice…
Ništa bez ulaganja miliona
“Ne postoji model privatizacije, prodaje i slično kojim bi se kupcu skinule hipoteke sa nekretnine izuzev sudske prodaje po odredbama Zakona o izvršnom postupku. Duga bi priča sad bila zašto se krivično ne gone oni koji su olako davali saglasnost za upis hipoteke i zašto Poreska uprava nije prva upisana na imovini Agrokomerca, jer bi to bio spas barem za radnike da se Poreska naplati, jer bi tako mogli uvezati staž. No, to je duga priča o nefunkcioniranju pravne države”, ističe Šarić.
Na pitanje o revitalizaciji Agrokomerca, koja je, praktično, pokrenuta sudskom prodajom Prehrambene industrije, on naglašava kako je i ranije govorio da u Bosni i Hercxegovini postoje samo dvije firme koje bi mogle nešto napraviti u Agrokomercu, a to su AS Group i Bingo.
“To mislim zato što ko god da uđe u Agrokomerc s ozbiljnim namjerama morat će godinama ulagati silne milione dok se to jednog dana ne počne vraćati. Ako neko sumnja u to, može sutra obići Prehrambenu industriju, da vidi u šta je sve kupac primoran ulagati. Iskreno želim da novi vlasnik uspije – ne zbog njega, nego zbog nekoliko stotina radnih mjesta”, govori bivši prvi čovjek ove kompanije.
Ukoliko dođe do stečaja, smatraju poznavaoci, radnici Agrokomerca će vjerovatno moći naplatiti manji dio svojih potraživanja, jer već sada je izvjesno da se vrijednost preostale imovine Agrokomerca kreće između 15 i 20 miliona KM (između 7,5 i 10 miliona eura). To znači da je ova suma, pa čak i ako bude nešto veća, apsolutno nedostatna za pokrivanje nastalih obaveza prema radnicima – prije svega za plate i obaveze iz Penzijskog/Mirovinsko-invalidskog osiguranja.
Čak 4.000 sudskih sporova protiv kompanije
Radnička potraživanja, i to samo za trenutno uposlene, svrstana su u viši isplatni red, odmah iza troškova stečajnog postupka, ali samo posljednjih osam mjeseci, i to u visini minimalca s doprinosima. Sva ostala radnička potraživanja idu u opći isplatni red, sa svim ostalim neosiguranim potraživanjima, i naplata tih radničkih potraživanja će, kako stvari stoje, biti minimalna.
Realnost je da se naplate samo oni koji su se uspjeli po osnovu izvršnih presuda upisati na neku od imovine Agrokomerca, ali i tu se gleda takozvani red upisa, a ta imovina se mora sudski prodati.
Jedno je sigurno – ako i dođe do stečaja, obaveze prema radnicima po osnovu PIO/MIO, a one iznose oko 40 miliona KM (oko 20 miliona eura), problem su federalne Vlade, jer se to neće moći naplatiti iz preostale imovine Agrokomerca. Možda se to može i pravno osporavati, ali moralna obaveza ostaje, jer država i dan-danas gospodari ovim preduzećem i sa svojim upravama i nadzornim odborima vodi Agrokomerc kuda ga (već) vodi.
U međuvremenu su bivši radnici Agrokomerca pokrenuli čak 4.000 sudskih sporova protiv kompanije.
Povodom Dana nezavisnosti Medžlis Islamske zajednice Bihać u saradnji sa bihaćkim muftijstvom, Islamskim pedagoškim fakultetom u Bihaću i udruženjem Vatan, sinoć je organizirao javnu tribinu pod nazivom „Volim domovinu“ na kojoj su gosti bili general Atif Dudaković i pukovnik Nezim Halilović, muderis.
Govor generala Atif Dudaković pogledajte u videu ispod:
