Nijaz Malkoč, član SDA i vijećnik u Gradskom vijeću Bihać, istupio je iz SDA, objavio je portal avaz.ba.
Naime, riječ je o predsjedniku bihaćke mjesne zajednice Srbljani. Iako još javno nije obznanio razloge svog izlaska – najvjerovatnije se radi o već dužem nezadovoljstvu, koje je Malkoč iskazivao radom Općinske organizacije SDA Bihać. Posebno, što predvodi jednu od najjačih mjesnih organizacija, a i na proteklim lokalnim izborima za Gradsko vijeće, imao je najviše glasova.
Isti izvor navodi da je u nedjelju zasjedao i Izvršni odbor KO SDA USK, ali se još uvijek ne zna o čemu se raspravljalo.
Muhamed Ramić je treći ministar obrazovanja u Vladi premijera Rošića, ministar koji je krajem novembra prošle godine podnio ostavku, o kojoj premijer Rošić nije dao očitovanje.
Zabavimo se i mi, pronađite grešku na slikama koju ministar ponavlja u tačno dva mjeseca razmaka …
Nastava u osnovnim i srednjim školama na području Unsko-sanskog kantona (USK) počet će u ponedjeljak, 5. marta, nakon sedmodnevne obustave, potvrdio je ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Muhamed Ramić.
Razlog prekida je bila hladnoća i velike količine snijega uslijed kojih je došlo do urušavanja dva krova na školama, a ministar Ramić je kazao da su stvoreni uslovi za normalan nastavak.
Od zimskog raspusta ovo je bio treći put da se zaustavlja nastavni proces na području svih općina i gradova na području USK zbog vremenskih neprilika i velike količine snijega koji je na nekim područjima bila iznad jedan metar visine.
Međutim, vrata OŠ Cazin 1 i Mješovite srednje škole Bihać ostat će zatvorena za učenike. Naime, ove škole imaju problema sa infrastrukturom.
– Ministarstvo obrazovanja USK donijelo je odluku o početku nastave u ponedjeljak. Međutim, prije donošenja odluke, ministar Ramić je zatražio od svih škola na području USK informacije o stanju školskih objekata. Iz većine osnovnih i srednjih škola na području USK dobili smo pozitivne povratne informacije, te je u ovim školama moguće nastaviti nastavni proces. Međutim, OŠ Cazin 1 i Mješovita srednja škola Bihać imaju probleme sa infrastrukturom, te će u ovim školama nastava biti obustavljena do daljenjeg, kazala je ispred Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK Albijana Trnavci.
U Bihaću, Tuzli, Mostaru, Livnu, Bijeljini, Goraždu i Banjoj Luci protekle godine porodilo se 76 maloljetnica. Neke su svoju novorođenčad ostavile u rukama medicinskih radnika.
Najviše porođaja maloljetnica bilo je na Klinici za ginekologiju i akušerstvo UKC-a Tuzla – ukupno 33, ali na toj klinci lani je i rođeno najviše beba – 3.720. Najmlađa porodilja u Tuzli imala je 15, a najstarija 46 godina.
Rast u Krajini
U Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću lani se porodilo 15 maloljetnica, a najmlađa je imala svega 14 godina. Ukupno su bihaćki ljekari obavili 1.798 porođaja, što je u poređenju sa 2016. ili 2015. godinom za 50, odnosno 100 porođaja više.
Prema podacima Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC-a RS u Banjoj Luci, 2017. godine devet maloljetnica su postale majke, a ukupno je obavljeno 3.198 porođaja. U poređenju sa 2016. godinom, u banjalučkom kliničkom centru rođene su 104 bebe manje.
– Na Ginekološko-akušerskom odjeljenju bijeljinske bolnice 2017. godine imali smo 999 porođaja, od čega je porođeno šest maloljetnica. Uglavnom su to porodilje iz Bijeljine, ali imamo i porodilja iz okolnih opština Ugljevik, Zvornik, Modriča, Brčko – kaže za „Avaz“ prim. dr. Slavica Bobar, načelnica Ginekološko-akušerskog odjeljenja bijeljinske bolnice.
Tuzla i Mostar
U mostarskoj bolnici „Dr. Safet Mujić“ i Sveučilišnoj kliničkoj bolnici porođeno je 11 maloljetnica. Najmlađa je imala 15, a najstarija porodilja 46 godina. Na Ginekološkom odjelu Kantonalne bolnice Goražde lani je obavljen 231 porođaj, a majke su postale dvije maloljetnice. I na koncu, u Kantonalnoj bolnici Livno 2017. je obavljeno 329 porođaja, ali među porodiljama nije bilo nijedne maloljetnice.
Nažalost, još postoje slučajevi da porodilje svoju novorođenčad ostavljaju u bolničkim ustanovama. Takvih slučajeva bilo je devet: po tri u Tuzli i Mostaru (Sveučilišna klinička bolnica), dva u Bihaću i jedan u Goraždu.
Smrtnost novorođenčadi
Rani neonatalni mortalitet na Klinici za ginekologiju i akušerstvo UKC-a Tuzla iznosi 4,52 posto i, kako je navedeno, taj prosjek odgovara neonatalnom mortalitetu u zemljama okruženja. U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar odgovorili su nam da mrtvorođenče ne znači nužno preminuće tokom porođaja, nego je čest slučaj da trudnice dolaze u ustanovu kada se već plodu ne čuju otkucaji srca, tj. ne pokazuju znakovi života. U Bihaću je lani bilo 15 mrtvorođenčadi, u Banjoj Luci devet, bolnici „Dr. Safet Mujić“ četiri i Goraždu jedan, dok u Livnu nije bilo takvih slučajeva.
Cijena porođaja može biti i iznad 2.000 KM
U Bihaću se porođaji ne naplaćuju, jer svaka trudnica koja nema zdravstveno osiguranje to pravo ostvaruje putem Centra za socijalni rad. U Tuzli se, također, ne naplaćuju porođaji, ali porodilje koje nisu osigurane dužne su platiti bolnički tretman, čija cijena ovisi o načinu porođaja i vrsti usluga. U livanjskoj bolnici porođaji se naplaćuju neosiguranim trudnicama, zatim trudnicama iz drugih kantona i inozemstva, osiguranim trudnicama iz drugih kantona i inozemstva, dok cijena ovisi o broju pruženih usluga.
Porođaji se naplaćuju neosiguranim osobama u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar. Obični porođaj može koštati 500 KM, a nekad dosegne cijenu i višu od 2.000 KM. U Bijeljini i Banjoj Luci, kako nam je navedeno, ne naplaćuju ništa, dok u Goraždu neosigurane osobe plaćaju 386,40 KM, a u bolnici „Dr. Safet Mujić“ porođaji se naplaćuju za neosigurane osobe i strane državljanke, ali nema fiksne cijene.
Bez podataka iz Sarajeva i Zenice
Uprkos našim nastojanjima, podatke o broju porođaja, broju maloljetnih porodilja, mrtvorođenčadi i cijenama porođaja, iz Kliničkog centra u Sarajevu i Kantonalne bolnice u Zenici nismo uspjeli dobiti.
Predsjednik Kantonalnog odbora SDA Unsko-sanskog kantona Šemsudin Dedić razgovarao je danas u Bihaću sa Alom Hudišićem, mladim vijećnikom iz Velike Kladuše.
Hudišić je ovih dana javno skrenuo pažnju Elmedinu Konakoviću na njegovu potpunu neupćenost u krajiške političke prilike zbog čega se našao na meti Kantonalnog odbora A-SDA. Prije svega, A-SDA je Hušidićevo podsjećanje na rahmetli oca ubijenog od strane autonomaša okarakterisala kao „iznošenje nebuloza“, te je minimalizovala njegovu ratnu tragediju, uz tvrdnju da „ima nas koji nosimo iste ili veće rane“.
„Već odavno pojedinci su zaboravili na bilo kakvu odgovornost prema javno izrečenoj riječi. Na našem kantonu svakodnevno razni politikanti iznose uvrede, laži i manipulacije. Imamo situaciju da opozicija uopće ne koristi argumente već isključivo niske udarce. Valjda nigdje kao kod nas ne cvjetaju lažni portali na kojima se niko ne zamara činjenicama. Mi to donekle trpimo, ali u trenutku kad se neko drznuo da ovakve uvrede uputi šehidskom djetetu ja mislim da najmanje što sam mogao uraditi jeste da mu lično pružim podršku“, rekao je Dedić.
Kako je rekao Dedić, SDA je ponosna na svoje mlade članove koji se ne boje govoriti istinu. „Ale je samo reagovao na jednu laž koja se njega, kao nekog kome su sjedbenici Fikreta Abdića ubili oca, tiče lično. Neshvatljiva je za mene ovakva agresivna reakcija A-SDA. Imam razumijevanje prema političkoj borbi, ali mislim da u našem društvu moraju postojati određene svetinje. Naši šehidi su jedna od njih i SDA nikad neće dopustiti da ih se stavlja u bilo kakav politički kontekst“, zaključio je.
Poslanici vladajuće većine, SDA i SBB nula posto učinak u komunikaciji sa biračima. Šepić najučinkovitiji zastupnik
Prošle sedmice su bh. mediji objavili informaciju o aktivnostima poslanika u Parlamentu BiH i koliko isti komuniciraju sa građanima u obavljanju svojih redovnih poslova, zastupanja interesa tih istih građana, zahvaljujući čijim glasovima se jedino i može biti u Parlamentu. Na vrhu liste, sa stopostotnim učinkom je bio Senad Šepić, poslanik u Parlamentu BiH, izabran u Unsko-sanskom kantonu. Tragom te informacije, dobili smo više upita naših čitalaca o učinku i ostalih predstavnika koji sjede u parlamentima u Sarajevu, a birao ih je krajiški narod.
Zato smo, uradili analizu, dostupnu na javnom portalu www.javnarasprava.ba i dostavljamo vam tabelu u prilogu. Primjetno je da je više od pola poslanika i delegata od ukupno 18, koliko ih dolaze iz Krajine, potpuno ćutalo na upite građana i imaju učinak 0 posto.
Također, činjenica je da poslanici koji dolaze iz stranaka koje čine vladajuću većinu na federalnom i državnom nivou (SDA i SBB), njih ukupno 5, (Asim Kamber, Esad Bašagić, Mehmed Mahmić, Kasim Mulalić i Azra Hadžić) su potpuno gluhi na upite i zahtjeve birača i od ukupno 80 pitanja koliko su dobili zajedno, nisu odgovorili niti na jedno i zajednički učinak im je 0 posto. Nažalost, zbog toga je i stanje u našem kantonu i zemlji ovako kakvo jeste.
S druge strane, izrazitu aktivnost i odgovornost prema svojim biračima i javnosti pokazao je donedavni član SDA, a sada lider Nezavisnog bloka Senad Šepić, kojega su građani najviše i tražili, obraćali se, a i on maksimalno odgovorio, od 65 pitanja na sve i jedno i tako postigao stopostotni učinak.
Građani i birači, koji biraju svoje predstavnike trebaju biti informisani o njihovom radu i zalaganju i na osnovu toga će lakše donijeti odluku o podršci kandidatima i na izborima 2018. godine.
Grad Bihać, koji privlači posjetioce iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, posebnu ljepotu ima zimi. Snijeg, čija je visina u nedjelju mjestimično iznosila i do 91 centimetar, dao je gradu poseban šarm i ljepotu.
Visok snježni pokrivač uzrokovao je otežano saobraćanje vozilima, a pojedini zaljubljenici u zimske čarolije odlučili su se na šetnju.
Bišćani su dane vikenda iskoristili za obavljanje svakodnevnih poslova, druženje sa porodicom, bavljenje sportom… Pojedinci su iskoristili priliku da nahrane patke koje su plivale u rijeci Uni smaragdne boje, ali i za fotografisanje.
Niske temperature koje su u danima vikenda iznosile oko jedan stepen, nisu spriječile ni ribolovce.
Rijeka Una tokom cijele godine privlači pažnju zaljubljenika u fotografiju, a njenu ljepotu u zimskom periodu zabilježio je i fotoreporter Anadolu Agency (AA).
U protekloj godini na području Federacije Bosne i Hercegovine registrirano je 1.035 razvedenih brakova, što je za 28,4 posto manje u odnosu na 2016. godinu kada je razvodom završilo njih 1.455.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, po razvodima prednjače Tuzlanski kanton s 266 razvoda, zatim Unsko-sanski s 196 razvoda te Sarajevski kanton s 164 razvedena braka.
Najmanje razvedenih brakova zabilježeno je u Livanjskom kantonu, i to njih pet, dok je u Zapadnohercegovčkom registriran 31 razvedeni brak, potvrđeno je Feni iz navedene institucije.
Među gradovima i općinama ističe se Grad Mostar kao rekorder u broju razvedenih brakova, s čak njih 73, dok u nekim općinama, među kojima su Bosanski Petrovac, Kladanj, Vareš, Čitluk, Neum, nije bilo razvoda.
U Zavodu napominju kako je u 2017. godini sklopljeno 12.664 brakova, što je za jedan posto manje u odnosu na 2016. godinu kada ih je sklopljeno 12.790.
Također navode, kako je u protekloj godini rođeno 19.216 beba, a broj umrlih osoba iznosi 20.981, dok su u 2016. godini rođene 19 655 bebe, a umrlo je 21.105 osoba, što znači da je veći broj umrlih osoba od broja živorođenih.
Bihaćki „Merhamet“ jučer je počeo podjelu paketa prehrambenih namirnica za 400 porodica u Bihaću, koje su u stanju socijalne potrebe.
Vrijednost paketa je osam hiljada maraka, a sredstva su osigurali Grad Bihać i bh. dijaspora – odnosno Bišćani koji privremeno rade i žive u inozemstvu.
– U jednom paketu je devet osnovnih artikala. Cilj akcije je da pomognemo ugroženim porodicama, posebno u ovo vrijeme. Građani kojima pomažemo uglavnom su korisnici Javne kuhinje – kazao je Fikret Draganović, predsjednik MDD Merhamet Bihać.
Draganović je pozvao i ostale građane da podrže ovu akciju.
– Veliki je broj onih porodica koje su u stanju socijalne potrebe i kojima zaista trebamo pružiti pomoć i podršku – zaključio je Draganović.
Uoči sjednice Skupštine USK-a, zasijedala Komisija za obrazovanje, pa će tako napokon u skupštinsku proceduru biti upućen Zakon o studentskom standardu, nacrt Zakona o osnovnom obrazovanju, ali i strategije – ona za mlade, te razvoja obrazovanja USK-a do 2022. godine, odnosno, razvoja visokog obrazovanja za period 2019-2024.
Zakon o studentskom standardu USK-a za Uniju studenata Univerziteta u Bihaću nešto je nepovoljniji za studente nego za vlasti. Naime, Nacrtom zakona je bilo predviđeno odvajanje u visini od jedan posto sveukupnog budžeta Univerziteta, za funkcionisanje Unije. Međutim, taj iznos su Ministarstvu finansija umanjili su za 0,7 posto, odnosno, studenti bi trebali dobiti godišnje 0,3 posto novca od vlasti kantona.
“Da Vlada razmotri da taj član glasi od 0,3 do 1 posto, ukoliko ove godine nismo u mogućnosti da izdvojimo više od 0,3 posto, ne znači da nekih narednih godina nećemo biti u mogućnosti da više izdvojimo“, kazao je Damir Hodžić, predsjenik Komisije za obrazovanje Skupštine USK-a (SDA).
Zakon, inače, predviđa veća ulaganja u visoko obrazovanje, eventualno organiziranje studentskog doma, menze, svega onog što studenti Univerziteta u Bihaću nemaju.
“Unija studenata je imala svoj sastanak i oni su isto zaključili da ih čak tih 0,3 zadovoljava, s tim da to bude operativno da mogu realizovati svoje programe i ciljeve tokom godine“, rekao je Muhamed Ramić, ministar obrazovanja USK-a (SBB).
Govorilo se i o konkretnim statističkim pokazateljima u okviru Strategije obrazovanja USK-a do 2022. godine. Statistika je pokazala da je sve manje djece u školama, te da su i pedagoški standardi prekršeni.
“Veliki broj škola danas je već s brojem djece koji je ispod minimuma ili blizu minimuma predviđenog pedagoškim standardima – to stoji. Ali s druge strane stoji ona naša stalna, osnovna i najznačajnija misija koja je spomenuta u našoj Strategiji, a to je jednakopravnost pristupa“, kazala je Jasminka Bujanović, predstavnica Ministarstva obrazovanja USK-a.
Ovom strategijom se predviđa uvođenje krajiškog obrazovanja u 21. vijek, dodaje Bujanović, kao i kvalitetnije raspolaganje novcem predviđenim za nastavni proces. Naime, skoro pola potrošnje budžeta Kantona 1 ide upravo u održavanje obrazovno-nastavnog procesa, a zavidan nivo ipak nije dosegnut.
