Uspon je završen u petak poslijepodne nakon višednevnog savladavanja planine na ekstremno niskim temperaturama koje su se spuštale i do -43 stepena Celzijusa, te brojnih lavina i pukotina.
Ovim poduhvatom vrijednim poštovanja, Kličić je dopunio listu uspješnih uspona nakon što je 8. augusta 2013. godine postavio zastavu BiH na ruski Elbrus, zvanično najviši vrh Evrope visok 5642 metra, ali i brojne druge planinske vrhove kao što su Musala u Bugarskoj najviši vrh Balkana i Triglav u Sloveniji najviši vrh Julijskih Alpa.
Malom i dragom Bišćaninu, jednom odličnom učeniku devetog razreda OŠ “Harmani II”, potebna je naša pomoć.
Često nama nejasna životna okrutnost izabere da oteža život najmlađima, a na nama je da tu zlu kob otjeramo i uništimo.
Za Aleksandra Beronju, drugovi kažu da je dobar prijatelj, a koje to dijete nema zlatno srce. Taj mališan trenutno se bori sa teškom bolešću, a mi ćemo biti prvi u redu da mu u toj borbi pomognemo.
Udruženje ABC i bihaćki muzičari, uz tehničku podršku Promet Tehno d.o.o. iz Bihaća, organiziraju još jedan open-air koncert, koji će biti humanitarnog karaktera, ovaj put pod nazivom “Pred galerijom u podne”.
Open-Air koncert održat će se 19. marta, ispred Gradske galerije, tačno u podne, gdje će se bihaćki muzičari obračunati u dvoboju sa prijetnjom, koja je zadesila malog Aleksandra, a ista će biti neznatna, ukoliko se i vi pojavite, dragi naši Bišćani.
Pratili smo primjer Aleksandrovih prijatelja koji su počeli sa prikupljanjem novca, koji je potreban malom Aleksandru za prvu fazu liječenja. A ono što očekujemo od svih vas je da nam se pridružite.
Poznavajući dosadašnju nesebičnost naših građana, koji su ogroman broj puta dokazali zašto se Bišćani smatraju velikim humanitarcima u malom gradu, vjerujemo da će se pokazati i sada.
U ovo doba kad su crne teme tako česte u našoj svakodnevici, zadnja stvar koja nam je potrebna jeste ovakvo stanje jednog uzornog malog Bišćanina. Nimalo ne sumnjamo da ćete odlučiti biti onaj tim koji je Aleksandru spasio život.
Aleksandru je u prvoj fazi liječenja potrebno oko 50 hiljada KM. Njegova porodica nema taj novac, ali zato imaju nas – gradić koji vrvi humanitarcima.
Više informacija i detalja saznat ćete uskoro, sada je bitno da svi donesemo odluku da ćemo se pojaviti 19. marta, ispred Gradske galerije, tačno u podne, sa onoliko malo vašeg dobročinstva, koje će Aleksandru vratiti osmijeh na lice – vidimo se!
Obavještavamo poljoprivredne proizvođače grada Bihaća koji su upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata, vlasnike poljoprivrednih obrta i poljoprivrednih zadruga, da je dana 08.03.2016. godine Grad Bihać potpisao Sporazum o saradnji sa DOO „Čavkunović BP“ Bihać kojim se definiše da:
1. Vlasnici poljoprivrednih obrta i zadruga moći će na pumpi DOO Čavkunović – lokalitet Kamenica kupiti do 1000 litara dizela i 150 kilograma masti i ulja za poljoprivrednu mehanizaciju po cijenama nižim za 0,10 KM po litri i kilogramu u odnosu na aktualne tržišne cijene;
2. Svi poljoprivredni proizvođači (voćari, povrtlari, ratari, gljivari, pčelari) upisani u Registar moći će na istoj pumpi kupiti do 500 litara dizela i 75 kilograma masti i ulja za poljoprivrednu mehanizaciju po cijenama nižim nižim za 0,10 KM po litri i kilogramu u odnosu na aktualne tržišne cijene.
Kupovina goriva, ulja i maziva po povlaštenim cijenama početi će se realizirati od 14.03.2016. godine.
Na I dijelu državnog prvenstva održanog u Fojnici u disciplinama Full Contact i Point Fighting takmičari KBS ” ZINO ” Bihać osvojili su 15 zlatnih, 6 srebrenih, 13 bronzanih medalja i dva pehara za najbolje takmičare prvenstva (Dzeneta Ljubijankic i Aljoša Ramić).
Sa ostvarenim rezultatima klub je proglasen za najuspješniji klub u disciplinama Full Contact i Point Fighting.
Novi državni prvaci su:
Point Fighting : Aljoša Ramić, Emman Brkić, Adi Nadarevic, Dino Nadarevic, Ajla Midžić, Berina Midžić, Sejla Orascanin(2), Sara Pačić, Ramiz Hošić, Hana Midžić, Nijaz Ljubijankic
Full Contact : Dzeneta Ljubijankic, Nijaz Ljubijankic, Dino Kurjaković.
Učenici JU Gimnazije “Bihać” prikupljaju potpise za realizaciju ideje o opremanju muzejske postavke pod nazivom “Bosanski kutak”.
Navedenu ideju ostvaruju kroz “Projekt građanin” u okviru predmeta Demokratija i ljudska prava. Projekt “Bosanski kutak” podrazumijeva upoznavanje (kako građana tako i turista) sa tradicijom, kulturom i historijom naše zemlje, sa akcentom na materijalnu i duhovnu građu koja se tiče našeg kraja.
“Ovim projektom bismo promovirali spomenike na području BiH pod zaštitom UNESCO-a (most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta starog grada Mostara) kao i spomenike koji će se uskoro naći na datoj listi.
Naš kraj, Unsko-sanski kanton, predstavili bismo kroz upoznavanje sa ostacima mnogih starih gradova kojima se Krajina ponosi (Sokolačka kula, Ostrožački zamak, Stari grad u Velikoj Kaladuši, Ostrovička kula, Stara bihaćka jezgra i mnogi drugi).“- piše euskola.
Uspješno realizirana još jedna od aktivnosti Vijeća učenika naše škole za Aleksandra Beronju. Sve pohvale organizatorima, direktoru sportske dvorane Erminu Lipoviću i nastavnicima Zlatku Budimliću, Miljenku Kneževiću i Admiru Mirviću.
Također jedno veliko hvala ide učenicima i nastavnicima škola Harmani I (direktoru Mirsadu Pečenkoviću), Prekounje (Amelu Kurtagiću i Amiru Midžiću) i Gornje Prekounje Ripač (Dženanu Softiću i Admiru Mirviću) koji su svojim prisustvom uveličali i pomogli današnju aktivnost. Hvala svim roditeljima, građanima, učenicima naše i drugih škola koji su danas došli i dali svoj doprinos ovoj humanoj akciji.- kazali su članovi Vijeća učenika JU OŠ “Harmani II” Bihać.
Nakon što je u julu 2014. godine Ustavni sud FBiH stavio van snage Zakon o turističkim zajednicama i promociji turizma, naloživši Parlamentu Federacije da u roku od šest mjeseci uredi ovu oblast, nastupili su crni dani za Turističke zajednice u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Parlament FBiH nije donio novi Zakon u zacrtanom periodu, tako da je od januara 2015. godine oblast turizma u svojevrsnom pravnom vakuumu. Slična situacija će, kako stvari sada stoje, potrajati do daljnjeg.
Nedefinirani pravni status koji traje više od godinu dana ostavio je iza sebe brojne posljedice po rad, djelovanje, pa čak i egzistenciju turističkih zajednica.
“Ustavni sud ga je proglasio neustavnim iz razloga kada je 1996. godine donesen Zakon, onaj ko ga je tada donosio nije tražio saglasnost kantonalnih skupština. I sada se neko sjetio nakon toliko godina da uništi i ono malo pozitivnih stvari koje su se u ovoj državi radile”, kaže u razgovoru za Klix.ba, Jasminka Šuško, direktorica turističke zajednice USK.
Turistička zajednica USK: Bez plate pet mjeseci
U Turističkoj zajednici na čijem je ona čelu sedam uposlenika nije primilo platu punih pet mjeseci. Isključena im je struja, internet, a na posao dolaze zahvaljujući samo još ljubavi i entuzijazmu vlastitih uposlenika, ističe Šuško.
“Parlament Federacije je imao rok od šest mjeseci da ispravi anomalije u Zakonu i donese novi, međutim, taj rok je istekao još u januaru 2015. godine.
Od tada se apsolutno ništa ne dešava. Neki dan smo dobili dopis od federalne ministrice da nas ne može primiti na sastanak. I takvo odbijanje traje mjesecima.
Nemamo skoro nikakvih prihoda, a i inače je bila slaba naplata jer inspekcijske službe nisu radile svoj posao”, ističe Šuško.
Turističke zajednice se samofinanciraju i nisu na bilo kojem budžetu. Financiraju se putem boravišnih taksi ili turističkom članarinom. Turistička članarina je prihod turističke zajednice i zakonom predviđena kategorija određenih članica koje imaju direktne ili indirektne veze sa turizmom. Recimo, benzinske pumpe plaćaju članarinu – jer se pretpostavlja da će turista doći natočiti gorivo. Članovi turističkih zajednica su i trgovine, hoteli, restorani, zanatske radnje, itd., određene turističke regije.
“U posljednjih pet godina, bez 2015., naše članice nam duguju 154 hiljade KM. Neki od najelitnijih hotela u Bihaću nam duguju po 30 hiljada maraka za boravišne takse, a svega 0,05 posto od ukupnog godišnjeg obračuna je članarina, primjerice, za Grad Bihać od milion maraka, to je 1.000 KM”, pojašnjava nam sagovornica, napominjući da je u jednom momentu Turistička zajednica USK imala oko pet hiljada članova.
Isto tako, Šuško ističe da su udruženja poslodavaca protiv plaćanja bilo kakve članarine turističkim zajednicama, koje, kako ona kaže, smatraju parazitima.
“Naš zadatak je da promoviramo. Mi smo do sada propustili šest ili sedam sajmova na kojima smo trebali prezentirati turističke ponude cijelog kantona i povezivati naše članice, agencije i hotele sa turistima iz cijelog svijeta. Međutim, naše članice se slikaju po raznim sajmovima, a nama duguju po 30 hiljada KM”, konstatuje Šuško.
“Topli” režim rada
Situacija nije puno bolja niti u Turističkoj zajednici Kantona Sarajeva. Naime, kako je za Klix.ba istakla Asja Hadžiefendić-Mešić, glasnogovornica Turističke zajednice KS, cijelu 2015. godinu se radilo u veoma teškim uslovima, a slično stanje se prenijelo i u ovu godinu.
“Turističke zajednice ostavljene su na sami rub egzistencije. Samo u protekloj godini mi nismo bili u mogućnosti da se pojavimo ni na jednom međunarodnom sajmu turizma, a sve do 2014. godine bili smo učesnici u prosjeku od 16-22 sajma turizma u regionalnim i evropskim okvirima na godišnjem nivou. Održava se “topli” režim rada, maksimalno se koriste besplatni kanali promocije, kao što je internet”, kaže Hadžiefendić-Mešić.
I u Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo, također, ističu problem slabog rada nadležnih inspekcija na terenu, što je rezultiralo činjenicom da smještajni objekti ne prijavljuju svoje goste i ne uplaćuju boravišne takse turističkim zajednicama.
“Prema podacima Turističke zajednice KS za januar ove godine, 17,5 posto manje turista posjetilo Kanton Sarajevo nego u januaru 2015.godine, a zabilježeno je i 24,4 posto manje noćenja u istom periodu. Međutim, sasvim drugu situaciju imamo ako pogledamo podatke Kantonalnog zavoda za statistiku za isti period. Tu ćemo vidjeti da imamo tek 3,9 posto manje gostiju i 0,8 posto manje noćenja”, ističu u Turističkoj zajednici KS.
Smještajni objekti u Kantonu Sarajevo prijavili su 15.082 gosta Kantonalnom zavodu za statistiku, a Turističkoj zajednici 11.551 osobu. Slična stvar je i sa prijavljenim noćenjima. Osnovni razlog zbog kojih su ove cifre različite jeste činjenica da prijava turista i noćenja Zavodima za statistiku ne povlači bilo kakvu financijsku obavezu, dok prijava turističkim zajednicima implicira plaćanje boravišne takse.
Ipak, za razliku od Turističke zajednice USK, gdje uposlenici ne primaju platu mjesecima, u Turističkoj zajednici KS još nemaju problema te vrste, iako imaju mnogo veći broj uposlenih – 32.
No, najveće posljedice zbog svega pobrojanog osjetila je Turistička zajednica Kantona 10 (tzv. Livanjski kanton), koja je od nove godine praktično prestala sa radom.
Kako su nam istakli u kantonalnim turističkim zajednicama, situacija nije puno bolja ni u Turističkoj zajednici Federacije, gdje slični problemi također onemogućavaju normalan rad i funkcionisanje turističke zajednice.
Upravu Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“, gdje je u toku sanacija operacionog trakta izgorjelog u požaru prije tri godine, posjetili su gradonačelnik Bihaća Emdžad Galijašević i Sead Kadić, zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BIH.
Gradska uprava je iz budžeta za sanaciju u požaru izgorjelog operacionog trakta i ostalih prostorija osigurala 360.000 KM od čega je do sada već utrošeno 150.000 KM. Bila je ovo prilika da se gradonačelnik Galijašević i zastupnik Kadić upoznaju sa trenutnim stanjem i dinamikom izvođenja sanacionih radova.
„Smatramo da dinamika izvođenja radova može biti daleko bolja. Mi ćemo sa od 360 do 400.000 KM, koliko je Grad Bihać izdvojio, završiti dio građevinskih radova u ‘žili kucavici’ za Kantonalnu bolnicu, operacionoj sali. Da bi se sale stavile u funkciju i u njih unijela oprema potreban je još milion konvertibilnih maraka“, kaže Galijašević.
Gradonačelnik je ovom prilikom podsjetio da je po izbijanju požara Grad Bihać proglasio elementarnu nepogodu čime je gradskoj upravi trebalo pripasti 20 posto akumuliranih sredstava iz budžeta Kantonalne uprave CZ-e, ili oko 600.000 KM koje ni do danas nisu dobili. Ovaj novac utrošen u nenamjenske svrhe, tvrdi gradonačelnik i dodaje kako Vlada ima odluku da ta sredstava treba vratiti do 2017. godine kako bi se plasirala Kantonalnoj bolnici.
„Svi smo u aktivnostima da iznađemo milion KM za obnovu operacionog bloka. Poslao sam pisma namjere ambasadama u BIH i već sam od nekih dobio pozitivne odgovore da će nam se pomoći, da li u operacionoj sali ili nekom drugom vidu. U razgovoru smo i s federalnim ministrom zdravstva i na sve moguće načine tražimo ta sredstva. Mislim da tu Vlada USK-a mora odigrati značajnu ulogu“, kaže Smail Dervišević, direktor Kantonalne bolnice.
Gradonačelnik Galijašević dodaje kako već dvije godine Kantonalna bolnica radi u improviziranim uvjetima.
„Ljekari ne mogu raditi ništa sofisticiranije ili složenije. Sve što je složenije šalje se u druge kliničke centre u kojima uslugu morate i platiti. Treba vidjeti koliko gubimo, ako to ne završimo za godinu-dvije. Da li mi to u principu pravimo onda sale u nekim drugim kliničkim centrima, a ne pravimo ovdje“, naglasio je gradonačelnik.
Sa raspoloživih ukupno 250.000.000 KM iz budžeta USK-a i ZZO-a, ili 0,5 posto sredstava od budžeta obje institucije, moguće je osigurati milion KM za obnovu operacionih sala i to, smatra gradonačelnik Galijašević, ne bi trebao biti problem.
“Ne može se čekati da se operacioni trakt gradi naredne dvije-tri godine već to treba učiniti što prije”-kazao je gradonačelnik Galijašević.
