– Od prvog januara epidemiološka situacija u USK sve je teža, sa tendencijom daljeg usložnjavanja, rečeno je na danas održanom sastanku kantonalnog ministra zdravstva s direktorima zdravstvenih ustanova.
Epidemiološka situacija u USK nastavlja da se usložnjava. Sve je veći broj oboljelih, a na udaru su najviše Bihać i Cazin.
Na izmaku snaga su zdravstveni radnici, u domovima zdravlja, uprkos brojnim problemima, uspijevaju da održe situaciju pod kontrolom, dok je u Kantonalnoj bolnici, kako je rečeno na današnjem sastanku, stanje alarmantno.
Zbog toga je za narednu sedmicu najavljena sjednica Kriznog štaba na kojoj će biti donesena odluka o pooštravanju mjera.
Adnan Alagić, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline u Vladi Unsko-sanskog kantona, danas je u Bihaću organizovao sastanak sa predstavnicima vodovodnih poduzeća sa područja USK.
Sastanak je organizovan na prijedlog Udruženja poduzeća komunalne privrede u FBiH a posvećen je prezentaciji tehnoloških rješenja za brzu detekciju gubitka vode u mreži. Gubitak vode je veliki problem vodovodnih sistema. Razlozi se uglavnom traže u zastarjelim distribucijskim mrežama vodoopskrbe i u upotrebi neefikasnih, konvencionalnih metoda za traženje propuštanja vode.
Slovenska firma Kolektor Sisteh ovaj je problem riješila satelitskom detekcijom i danas su predstavnicima vodovodnih preduzeća sa područja USK prezentovali inovativnu tehnologiju za rješavanje gubitaka vode satelitskom detekcijom.
Prema zvaničnim informacijama u posljednja 24 sata testirano je 379 uzoraka, a od ovog broja 159 je pozitivno na koronavirus…
Prema informacijama Zavoda za javno zdravstvo u posljednja 24 sata na području USK-a registrirano je 159 novozaraženih osoba.
Uzimajući zbirni broj napominjemo da je prema zvaničnim podacima u proteklom mjerenom periodu u Bihaću zabilježeno je 64, Cazinu 57, Velikoj Kladuši 21, u Bužimu šest, u Bosanskoj krupi i Bosanskom Petrovcu po pet, te u Sanskom Mostu jedna novozaražena osoba.
Važno je napomenuti kako je na Infektivnom odjelu KB u Bihaću trenutno hospitalizirano 57 pacijenata od kojih je 10 na intenzivnoj njezi.
U minulom mjerenom periodu izliječene su 183 osobe.
Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom se propisuje metodologija utvrđivanja iznosa najniže plaće i usklađivanje najniže plaće.
Najniža neto plaća ne može iznositi manje od 55 posto prosječne mjesečne neto plaće u FBiH. U obrazloženju je, između ostalog, navedeno da bi najniža plaća, utvrđena u skladu s ovom uredbom, u 2022. godini iznosila 543 KM neto (55 posto od 987 KM – prosječne neto plaće u razdoblju januar – septembar 2021. godine). Iznos najniže plaće utvrđen odlukom Vlade u tekućoj godini primjenjuje se u cijeloj idućoj godini. No, što misle radnici, oni na koje se to povećanje odnosi? Kolika bi mjesečna primanja uistinu zadovoljila potrebe radnika u BiH te zaustavila njihov masovni odlazak iz zemlje? Zajedničko istraživanje portala iz regije – mojposao.ba, mojposao.net, infostud.rs, vrabotuvanje.com. mk te deloglasnik.si provedeno za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova pokazalo je da bi građani Bosne i Hercegovine bili zadovoljni mjesečnom plaćom u visini od 1500 konvertibilnih maraka (783 eura).
Riječ je o iznosu koji je za oko 500 KM viši od prosječne plaće u ovoj zemlji te za 1094 konvertibilne marke od trenutačnog iznosa minimalne plaće s kojom preživljavaju hiljade radnika ovog bh. entiteta. Podaci pokazuju kako oko 260.000 radnika u Federaciji BiH prima plaću u iznosu do 650 KM. Ako uzmemo u obzir da se potrošačka korpa za četveročlanu obitelj već duže kreće i iznad 2000 KM te da samo za hranu svakog mjeseca treba izdvojiti iznos koji je približan jednoj prosječnoj bh. plaći, postavlja se pitanje kako veliki broj obitelji uopće preživi. O preživljavanju onih koji rade za minimalac, suvišno je i govoriti.
Prema ranijim podacima Porezne uprave, plaću od 1500 KM i više (koja, prema spomenutom regionalnom istraživanju, predstavlja iznos mjesečnih primanja koji bi zadovoljio potrebe velikog broja radnika) u Federaciji BiH prije pandemije primalo je svega oko šezdeset hiljada od 531.401 zaposlene osobe. Svi ostali za svoj rad dobivali su manje. Istraživanje je pokazalo i da bi ispitanici iz Srbije bili zadovoljni plaćom od 760 eura, dok im je prosječna plaća 547. Ispitanici iz Hrvatske očekuju plaću od 1020 eura, što je za svega 7 posto više od stvarne prosječne plaće u ovoj zemlji. Navedeno regionalno istraživanje pokazalo je i da većina zaposlenih u BiH (61 posto) u idućih godinu dana planira promijeniti posao, što je dosta manje nego prošle godine, kada je taj postotak iznosio 76 posto. Posao u najvećoj mjeri žele mijenjati ispitanici iz Hrvatske (68 posto), dok u najmanjoj mjeri to žele ispitanici iz Slovenije (40 posto). Nešto manje od četvrtine ispitanika (22 posto) iz BiH boji se da bi moglo ostati bez posla u idućih godinu dana. Sudionike istraživanja pitali su što je po njihovu mišljenju najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca. Najviše ispitanika iz BiH (33 posto) smatra da su to njihova znanja i vještine, motivacija i želja za zaposlenjem (21 posto) te radno iskustvo (17 posto). Zanimljivo je da svega 8 posto ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 9 posto da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 2 posto ispitanika, dok 5 posto smatra kako je važna stranačka pripadnost. Od nezaposlenih ispitanika iz BiH najviše (25 posto) ih je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 22 posto je bez posla između 3 i 12 mjeseci. Čak 22 posto ispitanika nezaposleno je više od 1 godine, dok 9,73 posto ljudi na posao čeka duže od 5 godina. Većina nezaposlenih (47 posto) traži bilo kakav posao, bez obzira na to je li riječ o onima u struci ili izvan nje, što je ipak manje nego 2020. godine kada su bilo kakav posao tražile dvije trećine njih (65 posto), pokazalo je istraživanje portala mojposao.ba, mojposao.net, infostud.rs, vrabotuvanje.com.mk te deloglasnik.si. Ipak, kada bi birali tvrtku prema vlasništvu, ispitanici iz BiH najradije bi odabrali privatnu kompaniju u stranom vlasništvu (44 posto).
– Univerzitet u Bihaću i dalje je bez upravnog odbora što otežava rad ove visokoškolske ustanove. Situacija je postala zabrinjavajuća s obzirom, da, zbog nepostojanja ovog tijela, nije moguće provoditi planske aktivnosti. Prijedlog članova novog, privremenog Upravnog odbora na jučerašnjoj sjednici Skupštine USK nije prihvaćen. Ovo je treći put da se odbija prijedlog imenovanja UO Univerziteta u Bihaću…
Univerzitet u Bihaću, historijski projekt, kako političari uobičajeno s vremena na vrijeme vole reći, a što ustvari i jeste, ne voljom ili neradom svojih uposlenika, već čudnim odnosom osnivača, jeste u kolapsu.
Nepostojanje Upravnog odbora ove visokoškolske ustanove skoro dvije godine, blokiralo je sve planske aktivnosti, počevši od finansijskog poslovanja fakulteta, okončanja procedura izbora prorektora i dekana, zaustavljanja svih projekata ali i javnih nabavki.
Rektor Univerziteta, Fadil Islamović kaže da je Univerzitet postao taocem politike. Do ove situacije ne bi se došlo da ranije provedene izmjene i dopune Kantonalnog zakona o visokom obrazovanju, nisu dovele do sukoba sa okvirnim državnim zakonom. Islamović, ističe da bi bilo krajnje vrijeme da se ovaj problem riješi i da zastupnici shvate njegovu ozbiljnost, jer za sobom povlači niz problema, sa kojima se niko više ne može nositi.
Studenti koji upišu ekonomski fakultet u praksi imaju nisko predznanje o pravu koje im je itekako potrebno kada se jednom uključe u proces rada. Upravo njima namijenjen je novi udžbenik „Poslovno pravo“ autora Albina Muslića, profesora prava na Univerzitetu u Bihaću, koje je juče promovirano u Gradskoj galeriji.
Prema riječima promotora, knjiga „Poslovno pravo“, uz studente, trebalo bi biti nezaobilazno štivo za menadžere i direktore privrednih subjekata ali i ostale upravljačke strukture ustanova i institucija. Riječ je o sintezi pravnih instituta a u funkciji studiranja na ekonomskom fakultetu, koji obuhvata opći dio poslovnog prava i statusni dio, odnosno – privredna društva, ističe Muslić.
Džanan je u proteklom mjesecu odigrao nekoliko odličnih partija, a Breogan je vodio do pobjeda nad Valensijom i Fuanlebradom.
Bh. košarkaški reprezentativac iz Breogana Džanan Musa proglašen je za najboljeg igrača španske Endesa lige u mjesecu decembru.
Musa je u proteklom mjesecu odigrao nekoliko odličnih partija, a Breogan je vodio do pobjeda nad Valensijom i Fuanlebradom.
Sjajni Džanan Musa je u decembru u prosjeku imao 27.3 poena, 7 skokova i 5.3 asistencije po utakmici, te valorizaciju od čak 34 u prosjeku.
Danas je na svojim društvenim mrežama podijelu fotografiju s MVP trofejom, uz poruku:
– Kako opisati ovaj trofej? On nije samo za jednog čovjeka. On je za kulturu, navijače i ekipu Breogana. Hvala vam svima na podršci. Čeka nas još posla. Volim vas, Džanan – napisao je Musa
Zdravstveni radnici Unsko sanskog kantona i dalje su bez zarađene decembarske plate jer na jučerašnjoj redovnoj sjednici Skupštine Kantona nisu usvojeni Budžet USK za 2022. godinu i Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja. Ovakav ishod izazvao je razočarenje svih budžetskih korisnika, naročito zdravstvenih radnika koji su očekivali usvajanje ovih materijala, i isplatu decembarske plate. Razočarani su i nezadovoljni zaposleni u ZU Dom zdravlja Velika Kladuša.
Predsjednik Skupštine Osnovne organizacije Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u ZU Dom zdravlja Velika Kladuša Sinhad Golubović ističe da je neusvajanje Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja, i Budžeta USK za 2022. godinu potvrda da se političke igre igraju preko leđa uposlenih u javnom zdravstvu i drugih budžetskih korisnika.
Golubović ponavlja da zaposleni u javnom zdravstvu ostaju pri odluci da će stupiti u generalni štrajk, ukoliko ne dođe do usvajanja ovih finansijskih dokumenata na, kako je istakao, vanrednoj sjednici Skupštine Kantona.
Danas je u Bihaću održan radni sastanak predstavnika Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine, Koordinacionog tijela i Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi problematike odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora sa predstavnicima Radne grupe za praćenje aktivnosti izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na području općine Dvor u Republici Hrvatskoj, imenovane od Vlade USK. Na sastanku su prezentirane informacije o učinjenom po ovom pitanju od strane Koordinacionog tijela za praćenje stanja i aktivnosti u vezi problematike odlaganja radioktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora i Ekspertnog tima o trenutnom stanju, te dogovorene dalje aktivnosti.
Sastanak je organizovalo Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Vlade USK koje kordinira ove aktivnosti a ministar Adnan Alagić, kao i premijer Mustafa Ružnić, istakli su i ovom prigodom da će Krajina u partnerstvu s gradovima Pounja ostati dosljedni u borbi protiv odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore.
U predstojećem periodu, prijedložili su predstavnici državnog ekspertnog tima, značajnu ulogu u ovom procesu mora imati Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću a Vlada USK će podržati projekat kadrovskog usavršavanja i opremanja za potrebe naučnog istraživanja uticaja na okoliš.
Svake godine se iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine izdvaja novac za kantone, pa se ta praska nastavlja i u ovoj godini. Naime, premijer FBiH Fadil Novalić je najavio da će u 2022. godini ukupan transfer prema kantonima iznositi 200 miliona, čime im se pruža prilika da povise naknade određenim kategorijama stanovništva, naprimjer porodiljama.
Ipak, uprkos izdvajanjima iz budžeta iz većine kantona se može čuti kako nemaju novca za povećanje naknada. Zbog svega, u kantonima smo zatražili objašnjenje koliko su proteklih godina dobili novca iz budžeta FBiH, u šta su ih utrošili i da li su za utrošeno morali podnijeti izvještaje Federalnoj vladi.
Za zdravstvo 2,5 miliona KM u USK
– U 2019. godini Vlada FBiH doznačila je Unsko-sanskom kantonu 4.000.000 KM miliona finansijske pomoći utvrđene za potrebe zdravstva i uspostavljanje povoljnog stanja sigurnosti u USK, na osnovu zaključka Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Novac je raspoređen na sektor zdravstva i unutrašnjih poslova, preciznije 2,5 miliona za zdravstvo i 1,5 za sigurnost, odnosno MUP-u USK.
Novac za zdravstva preraspoređen je Kantonalnoj bolnici u Bihaću i domovima zdravlja angažiranim u pružanju pomoći migrantskoj populaciji. Od sredstava za oblast sigurnosti, 1.197.799,53 KM je i danas na računu Vlade USK rezervisano za potrebe MUP. Detaljan izvještaj proslijeđen je Ministarstvu finansija Federacije – rekao nam je Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona.
U 2020. i 2021. godini Federalno ministarstvo finansija isplatilo je USK podršku od po 23,903,093 KM na ime pomoći kantonima u sanaciji posljedica nastalih usljed pandemije koronavirusa.
– Radi se o sredstvima koja su raspoređena na sve kantone. Novac iz 2020. godine odnosi se na kreditni aranžman (RFI instrument brzog finansiranja) BiH i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Ovaj novac će vraćati svi nivoi vlasti nakon određenog grace perioda. Novac za 2021. godinu nije dio kreditnog aranžmana države BiH i MMF-a. To su sredstva države BiH koja su povučena na osnovu kvote koje BiH ima kod MMF-a. Ni FBiH niti kantoni u ovom slučaju ne snose troškove. Naime, 23 miliona iz 2020. su također opravdana kod Federalnog ministarstva finansija dok se 23 miliona iz 2021. godine u potpunosti prenose u budžet za 2022. – objašnjava Ružnić.
Goražde dobilo 2020. godine 4,1 miliona KM
Upitali smo da li je Vlada FBiH tražila povratnu informaciju, izvještaj u šta je kanton utrošio novac.
– Vlada Unsko-sanskog kantona je tražila od Vlade Federacije BiH preciziranje namjene ovih sredstava. Nakon što smo dobili upute, urađeni su i dostavljeni izvještaji o utrošku – kazao je Ružnić.
Premijerka Bosansko-podrinjskog kantona Goraže Aida Obuća nam je navela koliko je ovaj kanton dobio novca iz budžeta FBiH od 2017. godine do danas.
– Iz Budžeta FBiH doznačavana su sredstva BPK Goražde, te je 2017. godine doznačeno 2.440.000,00 KM, u 2018. godini 2.000.000,00 KM, u 2019. godini 3.000.000,00 KM, u 2020. godini 4.152.192,00 KM, a u 2021. godini 4.152.192,00 KM. Vlada Federacije BiH je svojom odlukom odredila da se u 2020. godini sredstva doznačavaju za sanaciju posljedica nastalih proglašenjem pandemije COVID-19, a u 2021. godini za provođenje strukturalnih reformi i prevazilaženje socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih posljedica pandemije COVID-19, te za infrastrukturne projekte – navodi Obuća i dodaje:
– U toku 2020. i 2021. godine je u skladu sa odlukama Vlada Federacije BiH, prije doznačavanja sredstava, zaključivan odgovarajući ugovor o dodjeli kojim se BPK Goražde obavezao dostaviti izvještaj o namjenskom utrošku sredstava. Bosansko-podrinjski kanton Goražde, naravno, pravovremeno dostavlja izvještaje o namjenskom utrošku sredstava.
Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirnes Bašić kaže da je ZDK 2020. i 2021. godine dobio po 31.878.226,00 KM, dakle ukupno oko 63,7 miliona KM podrške iz budžeta FBiH iz RFI aranžmana brze finansijske pomoći sa MMF-om.
Novac je otišao za plaće, naknade, materijalne troškove
– Odlukom Vlade FBiH, novac je dodijeljen na ime pomoći u sanaciji posljedica nastalih usljed proglašenja pandemije koronavirusa. To su, prema odluci Vlade FBiH, 2020. godine bili izdaci nastali izvršenjem kantonalnih budžeta, kako redovni troškovi korisnika – plaće i naknade, materijalni troškovi i slično, kao i pomoć iz budžeta prema privrednicima i stanovništvu. Prošle godine podrška je bila namijenjena za provođenje strukturalnih reformi i prevazilaženje socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih posljedica pandemije, kao i infrastrukturne projekte – navodi Bašić.
Kaže kako je Vlada ZDK protekle dvije godine realizirala niz programa i projekata sanacije posljedica pandemije koronavirusa u svim oblastima.
– Zahvaljujući sredstvima iz budžeta ZDK, a u značajnoj mjeri i navedenoj finansijskoj podršci Vlade FBiH, uspjeli smo realizirati važne projekte jačanja, prije svega, sektora zdravstva, koji je najsnažnije osjetio udar pandemije, ali i programe podrške i pomoći privredi, poljoprivredi i boračkoj zaštiti – govori Bašić.
