Koncentracija polena ambrozije ovih dana je u Unsko sanskom kantonu visoka, upozoravaju iz Odjeljenja za zaštitu bilja Poljoprivrednog zavoda USK. Ambrozija je jedan od najjačih prirodnih alergena, kaže doktor Miodrag Knežević i ističe da je sve više alergičnih na polen ambrozije.
Prema riječima našeg sagovornika visoka koncentracija polena ambrozije u zraku može čak i kod zdravih osoba izazvati alergijske reakcije, a kod alergičnih i teže posljedice.
Neki od simptoma alergije na polen ambrozije su suzenje očiju, kihanje i kašljanje, te otežano disanje. Polen ambrozije naročito je opasan za asmatičare. Više je načina kako prevenirati alergijske reakcije, izbjegavati boravak na otvorenom kada je koncentracija polena u zraku najviša, nije preporučljivo često provjetravati prostorije, boravak u klimatiziranim prostorijama je najbolja opcija, kao i boravak u planinama ili na moru. Isto tako, važno je tokom cijele godine zdravom i bogatom prehranom, i drugim pripravcima jačati imunitet kako bi se organizam lakše borio sa alergijom. Koncentracija polena ambrozije najviša je u mjesecu augustu i septembru, odnosno najizraženija je u ranim jutarnjim satima i prije podne.
Podsjetimo, Odlukom o obavezi uklanjanja i uništavanja ambrozije na području općine Velika Kladuša svi građani obavezuju se na njeno uništavanje.
Odlazak ljudi iz BiH koji je, prema mišljenju mnogih, dosegao razmjere egzodusa, pandemija koronavirusa samo je privremeno usporila. S prvim popuštanjima mjera on je nastavljen i u ovoj godini. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, u prvih šest mjeseci 2021. našu zemlju napustilo je oko 81.000 osoba.
Samo u USK evidentiran je odlazak 11.500 osoba, među kojima je oko 3.500 mladih. U pitanju su Sanski Most, Bihać, Bosanski Petrovac, Cazin… I mi smo iznenađeni ovakvim trendom, ali on je prisutan i u drugim dijelovima BiH. Iz Odžaka je u ovoj godini otišlo oko 1.500 osoba. Tu su i Ljubuški, Čapljina, Stolac, Mostar… U ZDK ljudi ostaju bez posla u „Željezari“ i drugim firmama, pa su i u grupama, posebno iz Nemile i okolnih sela, otišli u Sloveniju i sada vode i porodice – kaže predsjednica Unije Mirhunisa Zukić.
Ona dodaje da je u periodu od 2013. godine do danas, na osnovu podataka iz mjesnih zajednica, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, socijalnih službi, Medžlisa IZ i terenskih saradnika, BiH napustilo oko 400.000 građana.
Mladi od 18 do 30 godina čine 45 posto ukupnog broja. Oni odlaze zbog političke, ali i ekonomske situacije, jer nisu u mogućnosti da se zaposle – dodaje Zukić.
Moderna i savremeno opremljena privatna zdravstena ustanova Poliklinika Muminović, polako ali sigurno, ulazi u drugu deceniju svog postojanja prateći moderne zdravstvene trendove i pružajući cijelovitu zdravstvenu uslugu u prevenciji, dijagnostici i liječenju svojih pacijenata!
Opremljena savremenom tehnologijom i stručnim medicinskim osobljem, ova zdravstvena ustanova nudi usluge iz domena:
– HIRURGIJE
– GINEKOLOGIJE
– MEDICINSKO-BIOHEMIJSKOG LABORATORIJA
– PEDIJATRIJE
– UROLOGIJE
– KARDIOLOGIJE
– GASTROENTEROLOGIJE
– ULTRAZVUČNE DIJAGNOSTIKE
– DERMATOLOGIJE
– ANESTEZIOLOGIJE I REANIMACIJE - ORTOPEDIJE
– FIZIKALNE MEDICINE
Posebno izdvajamo COVID-19 TESTIRANJA (PCR i ANTIGEN) koja možete obaviti i VIKENDOM!
Rezultati testa sadrže QR KÔD!
Imate pitanja? Slobodno nas kontaktirajte!
TEL: + 387 37 229 780 ili +387 63 991 770 (Viber i Whatsapp)
Nalazimo se u ulici 5. korpusa br. 1
Svaki radni dan od 07 do 19 sati!
Za više online informacije, posjetite www.muminovic.ba
Svi turisti iz arapskog svijeta koji dođu u Sarajevo idu i u Krajinu, a tamo nema velik broj kreveta u hotelskom smještaju, ali to u ovom trenutku i nije problem jer turisti iz arapskih zemalja radije borave u vikendicama kraj rijeka.
– U Unsko-sanskom kantonu, istina je, nemamo velikih lanaca hotela koji mogu primiti odjednom 500 turista. Zato imamo veliki broj kreveta u vikendicama, odnosno u vikendicama ima više kreveta nego u hotelima. Ipak, svake godine u privatnom sektoru kada su u pitanju hoteli gradi se ponešto. Prije dvije godine napravljen je jedan hotel sa 110 kreveta. U Orašcu kod Nacionalnog parka Una napravljen je hotel sa 100 kreveta i to je njemačka investicija – ističe Armin Amidžić, direktor Turističke zajednice Bihać.
Turisti iz arapskih zemlja u Unsko-sanskom kantonu provedu najmanje dvije noći.
– U prosjeku ostanu dva dana, ali ima i priličan broj turista koji ostanu najmanje sedam dana. Oni većinom iznajmljuju vikendice uz rijeku. Njih najviše zanima voda, da posjete nacionalni park i da imaju svoju privatnost jer oni dolaze sa kompletnim porodicama – kaže Amidžić.
Pored turista iz arapskih zemalja najviše je domaćih turista iz BiH, pojašnjava naš sagovornik.
– Navala domaćih turista nastala je početkom pandemije koronavirusa i to su uglavnom domaći turisti koji prvi put posjećuju Bihać. I njima je nezaobilazan nacionalni park, rado se voze lađama i obilaze grad Bihać. Uglavnom dolaze preko vikenda i provedu kod nas dvije-tri noći. Ima i turista iz Belgije, Francuske, Njemačke. Oni dođu u Hrvatsku i kada se vraćaju s mora, posjete i Bihać i ostanu nekoliko dana. Tako isto i turisti iz arapskih zemalja dođu u Sarajevo avionom, a onda posjećuju i Unsko-sanski kanton – pojašnjava Amidžić.
Za početak nove školske godine u saradnji sa “Teatrom mladih” iz Bihaća vrtić “Filii” je organizirao lutkarsku predstavu za mališane.
Premijera predstave “Izgubljeni dječak”, održana je u vrtiću “Filii” na veliko oduševljenje djece i odgajatelja.
Tema lutkarske predstave preuzeta je iz Slovačke narodne bajke, obradila i režirala je Zarina Hozdić, magistar lutkarske režije i dramaturgije.
Priča govori o kralju ocu koji je izgubio sina zbog nepažnje i oholosti. Također ova lutkarska predstava šalje jasnu i snažnu poruku da se ne isplati biti sebičan.
Lutkarske predstave uveliko pomažu u učenju i odgoju djece kroz igru, te osiguravaju različite poticajne i životne iskustvene situacije.
Trend smanjenja broja učenika prisutan je godinama i postao je hroničan i ozbiljan problem bosanskohercegovačkog društva. Zbog iseljavanja stanovništva, svake godine bilježi se manji broj upisanih učenika, a to je naročito izraženo u Unsko-sanskom kantonu.
U školskim klupama đaka sve manje, a škole, naročito područne, zatvaraju se. U Krajini, koja je nekada bila sinonim za višečlane porodice, sada je situacija potpuno drugačija. Ove godine upisano je 1.700 učenika manje u odnosu na podatke i upisne kvote iz 2019. godine.
“Osjeti se, normalno da se osjeti i kod nas imamo povećan broj odlazaka, pogotovo nakon što se smirila pandemija. Odlaze čitave porodice. U prosjeku 15 učenika godišnje u našoj školi”, napominje Amir Fajić, direktor OŠ “Harmani II” Bihać.
“Prosvjetni radnici USK već unazad 11 godina se prebrojavaju na listi tehnološkog viška i bilježe svake godine manjak učenika u školskim klupama. Oni su ogorčeni jer jedini oni osjećaju odljev stanovništva sa USK i jedini oni ispaštaju što nam ljude odlaze”, rekla je predsjednica Sindikata osnovnog obrazovanja USK Zehra Hadžić.
Situacija je još teža u manjim mjestima. U Bosanskom Petrovcu je Osnovna škola “Ahmet Hromadžić” zatvorila tri područne škole, a ove godine zaključana je i u Bravskom. Upitna je budućnost i onih u ostalim mjestima.
“Zadovoljili smo pedagoške standarde u dvije područne škole, dok treća djeluje još u granicama pedagoških standarda. Nažalost, onako kako trend ukazuje, moglo bi već naredne školske godine doći do zatvaranja dvije područne škole”, upozorava direktor OŠ “1. mart” Vrnograč Šerif Hušidić.
Broj nastavnika koji su označeni tehnološkim viškom sve je veći. Ove godine će se to pokušati amortizovati.
“Nastavnici razredne nastave će proći obuke kroz CRIP i Pedagoški zavod i tako steći certifikate da mogu obavljati poslove asistenata u nastavi sa djecom sa posebnim potrebama”, najavljuje ministar obrazovanja USK Almin Hopovac.
Nova školska godina u Unsko-sanskom kantonu počinje u ponedjeljak, 6. septembra, a epidemiološka slika diktirat će hoće li učenici u klupe ili će nastavu pratiti od kuće.
Adnan Nezirov i Olja Bajrami – savršeno obradili i snimili čuveni hit “Dođi na godinu” kod producenta Eldina Rekića ER Production studio, obrada hita koji u original izvode Enes Begović i Elvira Rahić. Pjesmu je obradio i snimio uživo oficijalni band ER Production tima koji čine muzički znalci iz raznih dijelova Balkana koji imaju veliki broj profesionalnih suradnji sa velikim imenima:
Bubanjar Enes Zahirović – Zaha , zatim Haris Kaduzović harmonikaš, Ahmed Dautbašić – klavir, Nedim Karčić gitare i back vokal Meliha Dautbašić. Za kvalitetan video snimanje, edit i režiju zadužen je Nedim Lisica (Fox Entertainment)
Nema sumnje da će vrhunski obrađena i produkciji savršena pjesma pronaći mnoge zaljubljenike ove vrste muzičkog izražavanja cijelog regiona, što pokazuje nevjerovatan uspon pregleda, pozitivnih komentara kao i svježina na estradnom polju novih muzičkih snaga sa već prekaljenim imenima estrade. Komentari kao “Savršeno, bravo svima, ovo smo čekali dugo, odlično vam se slažu vokali, bravo za band i produkciju …i sl.“ daje nam za pravo da kažemo da su pogodili pravi hit, vrhunski ga obradili, produkcijski savršeno odradili i dali nam na uživanje, kazali su za portal “Biscani.net” iz produkcije “ER Production TV”.
Alternativna krivična sankcija kojom se osuđenicima određuje društveno koristan rad umjesto zatvorske kazne uspješno je implementirana i u prošloj godini, te je na području USK primijenjena u ukupno 75 slučajeva, a u tekućoj godini u 15 navrata.
Ovo je potvrdio Dragan Polimanac, pomoćnik ministra za pravosuđe i upravu u Vladi USK.
Prema njegovim riječima, godinama se pokazalo kako ova praksa ima višestruko pozitivne efekte, nakon što je na području Unsko-sanskog kantona njena primjena zaživjela još 2011. godine.
“Od tada pa do danas, ova sankcija je primijenjena u više od 530 slučajeva, po čemu je naš kanton prvi u Federaciji BiH. U najvećem broju slučajeva pokazalo se kako je ona polučila željeni vaspitni efekat”, istakao je Polimanac za “Nezavisne novine”.
On je naveo da su osuđenici koji obavljaju društveno koristan rad izloženi pogledima i sudu javnosti i pokazalo se kako to kod njih proizvodi željeni vaspitni efekat.
“Osim toga, na ovakav način se ostvaruju znatne finansijske uštede s obzirom na to da jedan dan koji osuđenici provedu u zatvoru državu košta u prosjeku oko 100 maraka”, kaže Polimanac.
Dodaje kako se ovakva krivična sankcija izriče uzimajući u obzir težinu krivičnog djela i njome se omogućuje da lica koja su za učinjena krivična djela osuđena na kaznu zatvora do jedne godine zamijene izdržavanje kazne zatvora radom na slobodi.
Kada je riječ o strukturi krivičnih djela za koja su izrečena ovakve presude, u najvećem broju slučajeva se radi o krađama, proizvodnji i trgovini narkoticima, nasilničkom ponašanju, te sličnim djelima.
Ministarstvo pravosuđa USK ima sklopljene ugovore s ukupno 18 poslovnih subjekata u kojima osuđenici mogu odraditi svoju kaznu i mahom se radi o lokalnim komunalnim preduzećima, zdravstvenim, socijalnim i drugim ustanovama, gdje oni mahom obavljaju fizičke poslove.
“Poslodavac kod kojeg osuđenici izvršavaju pomenutu sankciju ima samo jednu obavezu prema njima, a to je da ih osigura od eventualne povrede na radu”, kaže Polimanac.
Turistička zajednica Grada Bihaća poziva sve zainteresirane da se prijave na fotografski konkurs „Ljeto u Bihaću“ za izbor najboljih fotografija ljetne sezone u gradu na Uni.
Cilj konkursa je fotografijom prikazati boravak u Bihaću u ljetnom periodu, njegove ulice, kulturne i historijske znamenitosti, rijeku Unu, prirodu, atmosferu ili doživljaj sa nekog događaja, a koji bi dodatno promovirali Bihać kao turističku destinaciju koja živi ljeto.
Tema „Ljeto u Bihaću“ omogućava široko istraživanje, posmatranje, kreativnost i prijenos ljetne atmosfere grada kroz fotografiju. Fotografije moraju biti isključivo sa područja grada Bihaća. Sudjelovati mogu sve punoljetne osobe. Konkurs je bez teritorijalnog ograničenja.
Fotografije se šalju isključivo na e-mail adresu fotokonkurstzbihac@gmail.com u jpg formatu visoke kvalitete uz naslov PRIJAVA NA FOTOGRAFSKI KONKURS – LJETO U BIHAĆU, uz kratku izjavu da se radi o autorskom djelu i sljedeće podatke: Ime i prezime, broj telefona, kao i kratak opis fotografije sa lokacijom gdje je nastala. Informacija o lokaciji nije nužna. Svaki učesnik ima pravo dostaviti maksimalno tri fotografije. Fotografije ne smiju imati vodeni žig.
Sve pristigle fotografije će bez selektiranja biti objavljene na Facebook stranici VisitBihac u posebnom albumu. Četrdeset fotografija sa najvećim brojem lajkova ući će u uži izbor i biti izložene na izložbi fotografija „Ljeto u Bihaću.“ Stručni žiri vršit će izbor dodatnih 20 fotografija koje će također biti izložene. U konačnici, stručni žiri će izabrati pobjedničke fotografije od ukupno 60 izloženih.
Stručni žiri čine nevladine i vladine institucije koje svojim angažmanom, posmatranjem i radom razumiju formu konkursa, fotografiju, turizam ili su dijelom ljetnih dešavanja u Bihaću. Stručni žiri čine: Turistička zajednica Grada Bihaća, Centar za savremenu kulturu KRAK, Odmori u BiH, Furaj.ba, USAID Turizam.
Organizator konkursa zadržava pravo da pristigle fotografije koristi u svrhu promocije grada Bihaća.
Konkurs ostaje otvoren do 15.9.2021. godine.
NAGRADE
Dodjela nagrada autorima i autoricama održat će se na dan izložbe. Nagrade dodjeljuje stručni žiri.
Nagradni fond:
1. mjesto: 700KM
2. mjesto: Noćenje za dvije osobe s večerom i korištenjem welness-a u hotelu Kostelski Buk
3. mjesto: Noćenje sa doručkom i korištenje welness centra u hotelu Opal Art
4. mjesto: Noćenje za dvije osobe s večerom i vožnja ladom, Hotel Emporium & River Dock
5. Rafting za 6 osoba – city tour, Una Unique rafting centar
6. Noćenje za dvije osobe u apartmanu Oeneus uz bike turu
7. Noćenje za dvije osobe i večera na lađi, Hotel Park
8. Noćenje za dvije osobe u apartmanu Casa Rondo Lohovo
Termini se dogovaraju sa ponuđačima. Iskoristivost nagrada je do 1.6.2022. godine.
Napomena: Slanjem fotografija za učešće na konkursu učesnik garantuje da se radi o autorskom djelu. Ukoliko treća strana bude potraživala prava na fotografije učesnik konkursa koji je dostavio fotografije preuzima punu odgovornost.
U organizaciji Udruženja mladih „Pokret“, u Bihaću se održava Međunarodna konferencija posvećena migracijama „From Migration to Integration“, koja je ujedno i trening kurs za omladinske radnike iz više zemalja.
Cilj konferencije je razmjena iskustava učesnika konferencije po pitanju migracija i socijalne inkluzije, te sporta kao potencijalnog alata za inkluziju. Radionice, koordinirane sa partnerima iz EU, održavaju se već nekoliko dana i projekat je u okviru Erasmus + programa.
Bihaćko Udruženje mladih „Pokret“, odnosno Bihać, nije slučano odabran za domaćina, s obzirom da na ovom području boravi značajan broj migrantske populacije. Učesnici konferencije, njih 28, planiraju ovih dana posjetu migrantskim centrima i kampovima u USK.
